Connect with us

Politika

BORENOVIĆ PORUČUJE! “Draško je odnio 2 velike pobjede, zašto ne bi i treću na nivou Srpske”

U istočnom dijelu Srpske, od Zvornika do Trebinja, PDP bilježi značajan pad glasova i to jeste jedan od ključnih izazova sa kojima će se u narednom periodu morati suočiti novi predsjednik stranke Draško Stanivuković.

Rekao je to u intervjuu za Srpskainfo bivši predsjednik PDP i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović govoreći o izazovima koji čekaju stranku u budućem periodu.

On u intervjuu govori o tome čime će se baviti u narednom periodu, da li se Stanivuković sprema za izbore 2026. godine, ima li nade za pomirenje sa dijelom opozicije koja se ne slaže sa gradonačelnikom Banjaluke, ali i da li je Draško bio najbolji izbor za novog šefa PDP.

Borenović otkriva i da će proces kupovine famozne kumovske zgrade za potrebe UIO BiH u narednom periodu biti pod lupom Komisije za borbu protiv korupcije BiH, a mogu se očekivati i javna saslušanja ključnih ljudi uključenih u čitav taj proces.

Devet godina ste proveli na čelu PDP, šta se promijenilo u stranci u odnosu na period kada ste je preuzeli?

Stranka je otvorila prostor za nove ljude, posebno mlađe, što je tipično za PDP. Na to sam najviše ponosan.

Uspjeli smo da otvorimo prostor za ljude koji su nekada bili daleko od mjesta odlučivanja, ali i daleko od nekih ključnih kandidatura. PDP je možda jedina stranka u ovom dijelu Evrope koja osvježava svoje liderstvo i daje šansu promjenama.

Mladen Ivanić je nakon 16 godina odlučio da se povuče, pa sam 2015. godine dobio priliku da vodim PDP. Na moju inicijativu ograničili smo mandat predsjednika na maksimalno 2 uzastopna mandata.

To je bila ključna odluka kojom je PDP poslala snažnu sliku otvorenosti u svom radu. To je otvorilo prostor za nove ljude da budu dio struktura odlučivanja.

U ovih 9 godina PDP je odnijela nekoliko važnih pobjeda.

Draško Stanivuković je 2 puta pobijedio za gradonačelnika Banjaluke u vrlo specifičnim okolnostima. Prvi put 2020. godine, uz podršku cijele opozicije, u vremenu kada je pobijediti SNSD bila nemoguća misija.

Drugi put na izborima prije dva mjeseca, opet u nevjerovatno teškim okolnostima jer smo bili politički potpuno sami, ali sa narodom.

Protiv nas su bile, ne samo stranke vladajuće koalicije, već skoro sve opozicione političke partije,  ali i dio PDP-a koji nije imao dovoljno razumijevanja za to da Draško ima kapacitet, mogućnost, snagu, volju i energiju, ali i djela iza sebe.

Mogu reći da smo odnijeli jednu od najvećih pobjeda u istoriji PDP, pored one kada je Mladen Ivanić pobijedio za člana Predsjedništva BiH. Mislim da smo 2022. godine suštinski pobijedili i u trci za predsjednika Republike, ali smo formalno izgubili zbog izbornih manipulacija.

Na izborima 2018. i 2022. ostvarili smo izuzetne rezultate, najbolje nakon osnivanja. Dvocifreni procenat podrške, preko 10% za Narodnu skupstinu RS i preko 12 % za Parlamentarnu skupštinu BiH.

U oba ta izborna procesa smo osvojili između 65.000 i 85.000 glasova.

Oba puta po dva mandata u Predstavničkom domu PS BiH što je odlično obzirom da Srpska daje 14 poslanika. Imali smo 2018. godine 9 mandata u NSRS, a 2022. godine 8. Nedostajala su nam 24 glasa za 9. mandat, što pokazuje da je svaki glas važan.

Šta je za vas bio najveći izazov u ovih devet godina, kao predsjednika stranke?

Puno je bilo izazova. Najsloženiji mi je bio period proveden u Anketnom odboru za sagledavanje činjenica vezano za stradanje mladog Dragičevića.

Bilo je dosta dobrih stvari i manje dobrih stvari u ovih 9 godina, teških i zahtjevnih, uspona i padova, ali i puno politički važnih događaja. Svaki izbori sa sobom nose neku posebnu dimenziju.

Bilo je, naravno, i razočarenja, podmuklih političkih udaraca u leđa, ali ništa ne može zamijeniti ushićenje kao kad pobijedite, kao što smo dva puta postigli u Banjaluci, posebno sad u oktobru. Pobijediti u takvom ambijentu, uz ogromne pritiske, klevete, prljavu kampanju, politički usamljeni, ali sa velikom podrškom Banjalučana.

Često se može čuti da je PDP banjalučka stranka, jer, osim Banjaluke i Kotor Varoši, nemate (grado)načelničku poziciju u ni jednoj drugoj lokalnoj zajednici. Zbog čega je to tako, da li ste radili neke analize?

Kada pogledate strukturu PDP nije to baš tako. Izborni rezultat govori neke druge stvari koje treba dobro analizirati. U rukovodstvu stranke se nalazi značajan broj ljudi koji dolazi iz ovog dijela RS ali i iz istočnog dijela RS.

Kada pogledate ljude i iz drugih dijelova Srpske – potpredsjednici, generalni sekretar, članovi Predsjedništva. Kada je u pitanju izborni rezultat, imali smo nekada mnogo bolje rezultate u istočnom dijelu Srpske nego sada, i to jeste jedan od ključnih izazova sa kojima će se novi predsjednik Draško Stanivuković morati suočiti u narednom periodu.

U istočnom dijelu, od Zvornika do Trebinja, imamo značajan pad glasova, kao što imamo značajan rast glasova u krajiškom dijelu Srpske, posebno u Banjaluci i banjalučkoj regiji.

Moramo se maksimalno posvetiti istočnom dijelu Srpske. Imamo tamo ljude iz rukovodstva partije, ali trebamo vidjeti da li i tu treba doći do otvaranja prostora za mlađe, novije ljude, ne želeći da bilo koga izolujemo iz nekog narednog procesa. Mislim da je najveća vrijednost PDP to što pokušavamo naći mjesto u skladu sa mogućnostima za svakog čovjeka unutar stranke.

Da li je Stanivuković bio najbolji izbor za novog lidera PDP i zbog čega?

Apsolutno jeste što je potvrđeno većinskom, gotovo jednoglasnom, podrškom od članova Glavnog odbora PDP koji bira predsjednika. Draško je u pravom trenutku preuzeo stranku.

Živimo u  nimalo jednostavnom vremenu, koji je turbulentan u cijelom svijetu. Koliko god neko rekao kako je 31 godina malo da neko bude lider stranke, ne slažem se sa tim. Mislim da je to nešto što je u ovom momentu potrebno, ne samo za PDP i Banjaluku već cijelu Srpsku, pa i BiH.

Draško je danas najmlađi partijski lider u Evropi, ima potencijal i apsolutnu mogućnost da vodi jednu ozbiljnu političku partiju koja pretenduje da bude najjača.

U dinamičnim vremenima morate imati efikasnu strategiju i davati adekvatan odgovor kako bi se uhvatio zalet za pobjede koje su neophodne. Nakon pobjede u Banjaluci Draško je za 4 godine u nemoguće teškim uslovima napravio ogromne iskorake za ovaj grad, što su građani potvrdili dajući mu novu šansu.

To je nešto što se očekuje da sutra bude primjenjeno i u cijeloj Srpskoj. Mislim da je svaka promjena dobrodošla, i drago mi je da sam u ovoj našoj imao odlučujuću ulogu. Očekujem da će i ova promjena na čelu PDP donijeti još bolje rezultate.

Da li to znači da su tačne spekulacije da Stanivukovićevo preuzimanje PDP ustvari predstavlja pripreme za izbore 2026. i da bi upravo on trebao biti predsjednički kandidat. Da li je o tome bilo riječi do sada?

Pa zašto da ne bi bio, mada nismo razgovarali o tome. Ali, zašto da ne. Draško je neko ko može i ima, ne samo ambiciju, već i vidljive rezultate, kvalitete, mogućnosti i tu pobjedničku percepciju.

Zašto da ne bude dio tog pobjedničkog tima u kojem treba definisati kandidata za predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva, buduću Vladu i vlast Republike.

Mislim da građani hoće dosta jasniju sliku šta to opozicija nudi i zašto da glasaju za opozicione kandidate.

To se pokazalo u Banjaluci gdje su ljudi glasali za djela i konkretne rezultate. Građani su opet pokazali da su umorni od SNSD. Kaznili su SNSD i 2020. i 2024. godine jer se ta stranka u prethodne 4 godine intenzivno obračunavala, kao i danas, sa građanima Banjaluke.

Poznato je da Narodni front i pokret „Za pravdu i red“ ne žele nikakvu saradnju sa Stanivukovićem, koliko je to otežavajuća okolnost za PDP?

Svjestan sam tih ličnih animoziteta, pa čak nekada i nerazumnih frustracija. Nekada je ljudski biti ljut i imati nerazumijevanje, ali toliki nivo sujete i ljubomore je nevjerovatan. Uvijek biram riječi znajući da postoji viši interes, a to su građani i njihova očekivanja.

U političkoj utakmici opozicija treba da bude u jednom momentu ponovo zajedno zbog čega očekujem da će vrijeme učiniti svoje i da će se ta neka, po meni, bespotrebna ljutnja ili sujeta stavi po strani. Nadam se nekoj vrsti ponovnog dogovora.

Moraće svi u opoziciji pokazati više mudrosti i spremnosti da te neke lične animozitete stave po strani. Što se tiče PDP mislim da je tu najmanji problem do nas.

Nekada treba progutati neke gorke pilule, političke prirode, da bismo došli do zajedničkog cilja. Oni koji mogu odnijeti pobjedu treba da budu podržani, i treba se naći mjesta za svakoga u ovoj političkoj slagalici koja je neophodna unutar opozicije. Želim da u to vjerujem.

Uvijek sam bio neko ko je najmanje koristio teške riječi i često prećutkivao i direktne napade jer znam da moramo sjesti i dogovoriti šta za izbore 2026. Već sljedeće godine opozicione političke partije moraju redefinisati svoju infrastrukturu i programe, ojačati svoju bazu, pripremiti se, uraditi taj neki apdejt unutar članstva i unutar politika, prilagoditi ih tim promjenama koje su neophodne i novim trenucima. Moramo da 2026. godine uđemo spremni u tu veliku političku utakmicu od koje zavisi sudbina Srpske.

Šta će Borenović raditi sada kada više nije predsjednik stranke?

Znate da sam poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i da sam od početka ove godine preuzeo rukovođenjem Komisije za borbu protiv korupcije. To je novo, sedmo stalno radno tijelo Predstavničkog doma PSBiH koje je postalo vidljivo tek u ovom mandatu. Sad ću se malo intenzivnije baviti ovom Komisijom. Do sada smo imali desetak sjednica i nekoliko javnih saslušanja.

Prije nekoliko dana, tačnije na posljednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH jednoglasno je usvojen zaključak da nadgledamo i pratimo proces kupovine famozne kumovske zgrade za potrebe UIO BiH, koja je dostigla nevjerovatan iznos od skoro 100 miliona KM.

Mi ćemo već danas imati sjednicu Komisije za borbu protiv korupcije gdje ćemo donijeti određene odluke. Vjerovatno ćemo ići sa javnim saslušanjem ključnih ljudi u čitavom tom procesu – i iz UIO BiH i Savjeta ministara BiH, ali i iz revizije koja je otkrila brojne nezakonitosti u tom poslu koji je za nekoliko godina sa 37 miliona KM narastao na skoro 100 miliona KM.

Potpuno smo uvjereni da tu postoji osnovana sumnja da se dešavaju neke namještene koruptivne radnje kojima se želi pogodovati ljudima koji su u kumovskim i najbližim vezama sa prvim ljudima Srpske i BiH.

Milorad Dodik nije samo prvi čovjek SNSD, već i Srpske, ali i BiH, obzirom da je lider stranke koja je dio koalicije koja čini vlast u BiH. Imaćemo intenzivne radnje po tom pitanju.

Ta zgrada je simbol osionosti i bahatosti vlasti koja ne preza od toga da kupi čak zgradu iz te kumovske veze. Zgrada je postala simbol tog vrha ledenog brijega političke i javne korupcije.

Kako komentarišete to što u gradu Banjaluci još nije izabrano skupštinsko rukovodstvo, iako SNSD može vrlo lako da napravi većinu. Mislite li da se namjerno oteže kako bi se išlo u raspuštanje skupštine i nove izbore?

Ovdje je sigurna jedna stvar, a to je da SNSD nastavlja obračun sa Banjalukom. I to nije ništa novo. U protekle 4 godine SNSD se brutalno obračunavao sa Banjalučanima kroz raznorazne opstrukcije rada grada, ali je Stanivuković sa svojim timom to uspješno prevazilazio čitav prethodni mandat. Ne sumnjam da će naći načina da to prevaziđe i u narednom periodu, i pored činjenice da je Banjaluci uzeto 6 miliona KM direktnih prihoda od PDV što je kažnjavanje najvećeg grada Srpske i građana.

Skoro četvrtina Republike Srpske živi u Banjaluci što znači da kažnjavate četvrtinu Srpske. Pored toga, kažnjavaju i Bijeljinu koja je drugi grad po veličini u Srpskoj, a samo zato jer je gradonačelnik Ljubiša Petrović odnio pobjedu nad SNSD.

Vidljiva je ta neka vrsta frustracije SNSD. Ta stranka stalno traži način da blokira, opstruiše i zabija klipove u točak razvoja Banjaluke.

Na kraju će morati dati odgovor na ključna pitanja, a to je da li zaista žele dobro Banjaluci. Ako žele toliko dobro, kao što tvrde, onda moraju obezbijediti i značajna sredstva iz Vlade RS i sa viših nivoa vlasti da se pomogne Banjaluci u razvoju.

Politika

Šta je Reformska agenda i KAKO ĆE SE TROŠITI NOVAC?

Nakon više od godinu dana blokada, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Reformsku agendu, dokument koji je bio uslov za pristupanje fondovima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije. Dokument sa 113 mjera, kojeg su mjesecima blokirali ministri iz SNSD-a Srđan Amidžić i Staša Košarac, je konačno usvojen, te se sada šalje u Brisel, gdje će Evropska komisija odobriti ili vratiti dokument na doradu.

Ako bi se u Briselu usvojila Reformska agenda, Bosna i Hercegovina bi otvorila pristup za više od 900 miliona evra iz ovog plana, ali je ovo tek početak posla za državne vlasti, ali i njihove kolege na nižim nivoima. Bosna i Hercegovina će dobiti sedam posto sredstava, od ukupno 917 miliona KM koje su namijenjene za našu državu, do kraja ove godine ako Brisel prihvati Reformsku agendu.

Svaka dalja uplata vezana je za usvojene mjere odnosno svaka tranša je uslovljena konkretnim potezima vlasti BiH. Svakih šest mjeseci biće sprovedena revizija reformi na kojima se radi.

Šta je Reformska agenda?

Dokument kojeg je Savjet ministara na telefonskoj sjednici usvojilo odnosi se na listu mjera koje će Bosna i Hercegovina u narednom periodu provoditi.

Drugim riječima, riječ je o reformama koje moraju provesti naše vlasti kako bi ostvarile pristup novcu kojeg je Evropska unija odvojila za našu zemlju.

Naravno, ukupna količina tog novca je trebala biti nešto više od milijardu eura, ali je umanjen za 108 miliona evra sredinom juna, kada je probijen rok kojeg je pred vlasti u BiH postavila Evropska komisija.

Sam dokument je bio predmet političkih blokada SNSD-a, a riječ je o dvije tačke koje su za vladajuću strukturu u Republici Srpskoj bile neprihvatljive.

Radi se o mjerama vezanim za poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te popunjavanje najvišeg suda u BiH, kojem fali dvoje sudija koje imenuje Narodna skupština Republike Srpske, te o ukidanju entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć.

Iako finalna verzija ovog dokumenta, kojeg je Savjet ministara usvojila na današnjoj sjednici, nije dostupna, postoje informacije o tome da je bilo promjena u ove dvije tačke kako bi se osigurao pozitivan glas ministara iz Republike Srpske.

Kako se dijeli novac?

U draftu dokumenta iz jula 2024. godine, u koji je Klix.ba imao uvid, može se vidjeti da se novac iz Plana rasta dijeli za razne projekte na državnom, entitetskom i lokalnom nivou.

Tako su, između ostalog, spomenuti projekti izgradnje novih puteva, pista na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, škola širom BiH, izgradnju 5G mreže, te drugih projekata koji će se potpuno ili djelomično finansirati iz ovog fonda.

Ono što je važno spomenuti jeste da je, bilo da je riječ o draftu iz 2024. godine ili dokumentu koji je danas usvojen, u pitanju prijedlog, te da će se o svim projektima individualno izjašnjavati Savjet ministara BiH.

Jednostavnije rečeno, svaki projekat koji bi trebao da dobije finansiranje kroz ovaj program mora biti individualno usaglašen na nivou Savjeta ministara BiH. Prijedloge za projekte dostavljaju niži nivoi vlasti, odnosno opštine i kantoni.

Uz to, finansiranje ovih projekata je striktno vezano uz provođenje mjera koje sadržavaju prvi dio dokumenta.

Drugim riječima, izgradnja puteva ili škola može biti obustavljena ako u Briselu procijene da se BiH ne pridržava usvojenih i odobrenih mjera.

U svakom slučaju, usvajanje ovog dokumenta je pozitivan znak za BiH, ali je tek početak procesa koji zahtijeva široke reforme i pridržavanje dogovorenim mjerama, što nije odlika vlasti u BiH.

(Klix) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

PUCA SNSD! Elek napao Viškovića “Što smo pravili auto-puteve, PRAVILI SMO”

Visoki funkcioner SNSD i predsjednik Nadzornog odbora OC „Jahorina“, Nedeljko Elek zapalio je društvene mreže objavom na platformi X, u kojoj je “potkačio” stranačkog kolegu i bivšeg premijera Radovana Viškovića.

– Znači što smo pravili autoputeve, pravili smo. Sve će se ovo jednom zvati sutra… – napisao je Elek, aludirajući na čuvenu rečenicu bivšeg premijera Srpske: „Sve će ovo jednog dana biti sutra“.

Iako se u objavi ne pominje nijedno ime, pratioci na mrežama brzo su povezali poruku sa današnjom odlukom o imenovanju Radovana Viškovića za vršioca dužnosti direktora „Autoputeva Republike Srpske“.

Podsjetimo, Viškovićev mandat na čelu Vlade RS bio je obilježen brojnim viralnim izjavama, među kojima je najpoznatija upravo ona koju je Elek, čini se, sarkastično parafrazirao.

– Ne treba se previše opterećivati svim ovim pričama, svim ovim napadima, sve će ovo jednog dana biti sutra – rekao je Višković u jednom od svojih ranijih obraćanja, što je postalo i predmet brojnih šala i mimova.

Elekova objava izazvala je buru komentara i na društvenim mrežama i unutar političkih krugova, s obzirom na to da se rijetko viđa ovako otvorena pa makar i indirektna kritika unutar vladajuće stranke.

Da li je riječ o ličnoj netrpeljivosti, političkom neslaganju ili jednostavno o trenutku inspirisanom ironičnom dozom humora ostaje da se vidi.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

“DA NIJE BILO SNSD, KO ZNA GDJE BI RS BILA”: Da li Milorad Dodik štiti Republiku Srpsku ili sebe

Da nije bilo SNSD, ko zna gdje bi danas bila Republika Srpska – reče Milorad Dodik nakon što je odlučeno da i ova stranka, poslije višemjesečnog političkog mrcvarenja, izađe na prijevremene izbore. Još jedno odstupanje od ranijih stavova tako je predstavljeno kao navodna zaštita Srpske i borba protiv neprijatelja.

Ali, da li je zaista tako? Koga SNSD, predvođen Dodikom, zapravo štiti Republiku Srpsku ili svoje interese?

Narodna skupština Republike Srpske je prvo zabranila održavanje prijevremenih izbora, a onda „dala mogućnost svakoj partiji da sama odluči da li će učestvovati na izborima“.

U međuvremenu je bilo prijetnji, poziva na bojkot. Opozicionari, koji su od samog početka smatrali da su prijevremeni izbori najmanje štetno rješenje za Republiku Srpsku, proglašavani su izdajnicima. Isti ti „izdajnici“ samo su čekali dan kada će SNSD objaviti da izlazi na iste te izbore. I dočekali su.

–SNSD što pre treba da u Narodnoj skupštini Republike Srpske predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsednika do prijevremenih izbora – rekao je Dodik, čime se zvanično povukao sa mjesta predsjednika i tako priznao odluke Ustavnog suda BiH i CIK BiH.

Krivicu je, i ovaj put, pripisao opoziciji.

Iz redova SNSD se, u posljednja dva dana, mogu čuti izjave u kojima se Dodik predstavlja kao neko ko žrtvovao svoj komfor zarad interesa Republike Srpske, koja bi, u suprotnom, uz pomoć opozicije, bila prekrojena po volji stranaca.

Kosovski scenario
Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka, kaže da u tome ima istine.

-Vratimo stvari na početak. Sve je počelo zato što je neko sa strane, svojim djelovanjem, pokušao da utiče na to da se donese Zakon o državnoj imovini. Donošenje takvog zakona, bilo je nepovoljno za Republiku Srpsku i pokrenulo je lavinu dešavanja koja su dovela do ovih situacija u kojima se sada nalazimo. Niko nije planirao da u ovom trenutku ide na izbore, ali kada je trebalo da se zauzme jedinstven stav, do toga nije došlo. To se vješto koristi protiv Republike Srpske, zato se i Kristijan Šmit upustio u sve ovo što radi. To je avanturizam koji je i BiH doveo u jako lošu situaciju. Pregažen je Ustav BiH, koja trenutno nema ni unutrašnji, niti spoljni suverenitet – smatra Šolaja.

Suludo je, nastavlja Šolaja, govoriti da Dodik i SNSD sve rade zbog ličnih interesa.

– Ovdje je, od prvog dana, prioritet zaštita interesa Republike Srpske! Izlazak SNSD na izbore je u kontekstu toga. Opoziciji je bila ponuđena vlada nacionalnog jedinstva, pa i da se ne ide na izbore. Uprkos tome, SDS je krenuo u izbore, predstavio kandidata, a SNSD se nakon toga opredijelio za isto. Ne smije se desiti kosovski scenario. Ja ne kažem da bi neko iz SDS bio izvođač toga, ali bi se otvorio prostor nekom manjinskom kandidatu da uđe u izbornu trku za predsjednika Srpske. Kada bi se glasovi razvodnili, a najveća stranka ne bi učestvovala, postojala bi mogućnost da neko ko nema legitimitet bude predsjednik Republike i da, koristeći one nadležnosti koje predsjednik ima, dovede Republiku Srpsku u institucionalnu krizu – kaže Šolaja, naglašavajući da je SNSD povukao „logičan potez“ i u smislu zaštite rezultata koji su ostvarili na izborima 2022.

Mi smo ovdje u situaciji da moramo da zaštitimo ustavni kapacitet Republike Srpske u BiH. Kada se već ide u pravcu izbora i kada je već dat određen legitimitet tome, treba gledati da se Republika Srpska maksimalno zaštiti od bilo kakvih nasrtaja sa strane. Neprihvatljivo je dozvoliti da se malim brojem glasova izabere neko ko bi bez ikakve odgovornosti zauzelo poziciju predsjednika Republike. Na kraju krajeva, predsjednik je zaštitinik Ustava. U kontekstu svega ovoga što sam rekao, jako je bitno koja će se osoba naći na toj funkciji – rekao je Šolaja.

Politički cunami
Politička analitičarka Tanja Topić, drugačijeg je mišljenja.

Ona kaže da SNSD, na čelu sa Dodikom, zaštitu Republike Srpske vrši na čudan, pomalo šizofren način, nastavljajući sa ispiranjem mozga građanima i odbranom neodbranjivog.

-Pitam se kome vjeruju visoki zvaničnici ove partije – sebi prije podne ili poslije podne, a kome građani. Gledamo, po ko zna koji put, “savršenu zamjenu teza” – svi drugi su krivi za stanje u kojem se nalazi Republika Srpska, to su izdajnička opozicija i strani plaćenici, samo ne oni koji su suvereno decenijama kontrolisali svaki kamen na ovom prostoru. Rezultat je vidljiv golim okom – raseljeni, osiromašeni građani, koje je poharao politički cunami – kategorična je Topićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno