Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni proračun za nabavku novih tehnologija za održavanje opštih izbora 2026. godine u visini od čak 110 miliona maraka, iako je, prema studiji iz 2017. godine, u čijoj izradi su učestvovali i predstavnici CIK-a, procjena vrijednosti nabavki skenera za održavanje izbora putem novih tehnologija iznosila do 25 miliona maraka.

Istina, u okvirnom proračunu navedene su i dodatne stavke koje se odnose na biometrijsku identifikaciju glasača, ali je cijena pet puta veća od one koja je navedena u prvobitnoj studiji.

Ako se uporedi cijena s nekim drugim zemljama koje su uvele nove tehnologije, čini se da bi cijena koju bi mogli platiti građani BiH mogla biti značajno veća. Međutim, važno je takođe napomenuti da je CIK BiH napravio samo okvirni proračun, pa se može očekivati da konačna suma bude niža.

Primjera radi, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara. U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje. S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača. Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku.

U Nigeriji na izborima 2023. godine nisu koristili skenere za glasačke listiće, već se glasalo klasičnom metodom: papirom i olovkom. U toj zemlji su, međutim, uvedeni biometrijski skeneri. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu. Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.

Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, uređaj za biometrijsku identifikaciju bi koštao oko 3.300 maraka. “Potrošni materijal” za ove uređaje procijenjen je na 100 maraka po glasačkom mjestu, a softverske licence po glasačkom mjestu procijenjene su na 300 maraka. “Sistem za upravljanje identitetom” procijenjen je na 200 maraka po glasačkom mjestu.

Jedan skener za skeniranje glasačkih listića u BiH koštao bi 4.700 maraka, a ostale stavke navedene su kao posebni dodatni troškovi. Na Filipinima je jedan skener koštao 2.900 dolara ili oko 5.800 maraka, ali u ovu cijenu je, kao što smo rekli, uključen i sav ostali materijal, uključujući i štampanje glasačkih listića koji se koriste uz skenere i obuke, dok je CIK BiH, uz cijenu skenera, naveo dodatne stavke za ostale potrepštine, mimo osnovne cijene skenera.

Protekli opšti izbori u BiH koštali su nešto manje od 15 miliona maraka, a kada se uzmu okvirni troškovi koje CIK BiH planira ako se 2026. uvedu nove tehnologije samo za osoblje usluge dobavljača, obuku i edukaciju birača za dodatne tehnologije predviđeno je gotovo 50 miliona maraka. Predviđena je i izgradnja skladišta za opremu u visini od dva miliona maraka, kao i sredstva za rad Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u visini od 2,5 miliona maraka.

Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne želi da odgovori jeste da li je ukupna cijena od čak 110 miliona maraka navedena samo zato da se javnost obeshrabri od uvođenja novih tehnologija i da politički predstavnici opravdaju da se od toga odustane, ili je to samo početna procjena koja će se značajno korigovati naniže kad krenu pregovori u vezi s zaključivanjem ugovora.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, ukazujući na neophodnost domaćeg dijaloga i političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine.

“Uvažavam poruku gospodina Rutea da Predsjedništvo BiH treba da preuzme odgovornost za zemlju. Smatram to važnim pozivom da se svi procesi vrate u okvire domaćeg dijaloga i političkog dogovora”, napisao je Dodik na društvenim mrežama.

Međutim, Dodik je istakao da je “nemoguće prihvatiti presudu koja nije plod zakonodavnog procesa izabranih narodnih predstavnika, već politička odluka jednog neizabranog stranca usred Evrope”.

“Teško je govoriti o nezavisnom pravosuđu kada je sud u kojem se vodi postupak protiv mene prepun sudija i tužilaca protiv kojih se vode postupci za korupciju i saradnju s kriminalnim grupama. Više je optužbi na račun tog suda i tužilaštva, nego što je taj sud procesuirao stvarni kriminal”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je “kriza u BiH nastala zato što se pravosuđe koristi kao politički alat”. Dodik smatra da “se volja naroda pokušava zamijeniti voljom pojedinaca”.

Na kraju, predsjednik Republike Srpske zaključio je da “BiH može naprijed samo dogovorom. A dogovor ne nastaje pod pritiskom, već u međusobnom uvažavanju”.

Уважавам поруку господина Рутеа @SecGenNATO да Предсједништво БиХ треба да преузме одговорност за земљу – то сматрам важним позивом да се сви процеси врате у оквире домаћег дијалога и политичког договора.

Али, поштовани господине Руте, немогуће је прихватити пресуду која није…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) April 3, 2025

U zgradi Parlamentarne skupštine BiH danas je održan sastanak predstavnika stranaka “trojke”, HDZ-a BiH i opozicije iz RS.

Oni su razgovarali o formiranju vlasti na državnom nivou.

– Svi smo iznijeli svoje stavove i prioritete. Imamo različite poglede oko nekih stvari. HDZ stavlja kao prioritet donošenje izmjena Izbornog zakona, mi smo imali svoje, ljudi iz RS svoje.

Dogovorili smo sljedeći četvrtak, 10. aprila, sastanak u istom formatu u Banjoj Luci gdje će domaćin biti PDP i gradonačelnik Stanivuković gdje bi ovo trebali da operacionalizujemo – rekao je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH, prenosi “Avaz”.

Nakon njega, medijima se obratio Elmedin Konaković.

– Nikakvih ultimatuma nije bilo. Hoću da izrazim svoje zadovoljstvo jer sudionici sastanka imaju izraženu svijest o BiH i da je danas imperativ bio da iskažemo raspoloženje da sačuvamo mir i sigurnost BiH koji su narušeni potezima Milorada Dodika – rekao je Konaković.

On je, kako se navodi, naglasio važnost nastavka EU puta.

– Ne smijemo propustiti juni, ako ne usvojimo dva zakona, ako ne izaberemo glavnog pregovarača, bojim se da će sav naš trud pasti u vodu – kazao je on.

Dotakao se i Izbornog zakona.

– Spremni smo razgovarati o Izbornom zakonu. Uvažavamo zahtjeve HDZ-a, ali očekujemo da HDZ uvaži naše zahtjeve oko Izbornog zakonodavstva – kazao je Konaković.

Avaz