Za sada nema potvrde da je Cvijanović otputovala u SAD.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nalazi se na putu prema Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će prisustvovati konferenciji republikanskog MAGA pokreta.

Dodik je sinoć objavio fotografiju iz Pariza,a fotografisao se ispred Trijumfalne kapije. No, Raport saznaje da Dodik ne putuje sam. U delegaciji koja će prisustvovati konferenciji republikanskog MAGA pokreta na imanju Donalda Trampa nalazi se i Ana Trišić – Babić, direktorica Kancelarije za međunarodne odnose RS-a i njegova nekadašnja savjetnica.

Ne ide Željka Cvijanović?

Navodno, trebala je otputovati za SAD i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, ali kao izabrani zvaničnik, ipak se nije našla u avionu. Za sada nema potvrde da je Cvijanović otputovala u SAD. Barem zvanične institucije nisu o tome informisane.

Inače, predstojeći samit CPAC odnosno Konferencija konzervativne političke akcije, na imanju Donalda Trampa Mar-a-Lago na Floridi održava se od 4. do 7. novembra.

Ovaj skup na Floridi tempiran je dan nakon međuizbora za američki Kongres koji se održavaju 3. novembra, a uoči kojih je Dodik uspio obilježiti dobar dio predizborne kampanje u SAD gdje je on portretisan kao ključni proruski čovjek na Balkanu, dok je novac koji njegova administracija upumpava u lobističke kanale u Vašingtonu u američkim medijima otvoreno označen kao kapital ruskog porijekla i uticaja.

Kako je Raport prvi objavio još prije četiri dana, uvidom u agendu ovog skupa na kojem se učešće plaća, Dodik bi samo za ulaznicu koja podrazumijeva susrete s nekim od američkih senatora ili političara i fotografisanje s njima mogao platiti 95.000 dolara ili oko 174.000 KM. U ovom slučaju, za ulaznice na Trampovo imanje, Dodik će za sebe i Trišić Babić izdvojiti preko 348.000 KM.

To je jedna od cijena ulaznica koja se u najavi ove konferencije u SAD nudi pod motom ‘odaberite svoje iskustvo’, a Dodiku je upravo to iskustvo najprimamljivije i najpotrebnije.

Naime, za dio konferencije koji omogućava direktne razgovore s američkim senatorima u takozvanoj backstage zoni i iza kulisa ovog skupa potrebno je izdvojiti upravo 95.000 dolara i ako se Dodikovo učešće na ovoj konferenciji potvrdi, jasno je da je to za njega format konferencije koji ga najviše zanima.

Sam Dodik jučerje rekao da će razgovarati s brojim američkim senatorima.

Lobističke kuće angažovane iz RS

No, Dodikova ulaznica od 95.000 dolara je tek finalni korak, jer je prema praksi rada ove organizacije preduslov za dobijanje prilike da se sjedne za isti sto sa američkom političkom elitom zapravo izdašnije finansijsko ulaganje u lobiranje u SAD i to preko lobista povezanih s MAGA-om na američkom tlu, ali i taj uslov je iz RS ispunjen.

Prema podacima iz američkog javnog registra stranih agenata FARA, lobističke kuće angažovane iz RS samo u ovoj godini i fakturisale su usluge u iznosu od 4,2 miliona dolara, odnosno oko 7,3 miliona KM. Taj novac iz budžeta RS trošio se na plaćanje privatnih posrednika čiji je jedini zadatak bio da Dodiku i drugim zvaničnicima iz SNSD-a kupe susrete sa zvaničnicima američke administracije.

Luis Krišok, američki diplomata koji trenutno obavlja funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, mogao bi biti posljednja osoba koja će obavljati ovu funkciju, barem ako je suditi prema diskusijama u Savjetu bezbjednosti UN-a tokom prošlosedmične rasprave o BiH.

„Priznajemo napore OHR-a pod vođstvom vršioca dužnosti visokog predstavnika Luisa Dž. Krišoka, usmjerene na osnaživanje lokalnih lidera i pripremu vlasti BiH da preuzmu punu odgovornost za sopstvene poslove. Za visokog predstavnika uspjeh podrazumijeva izgradnju stabilne, bezbjedne i suverene BiH, čak i ako to znači da će, kao rezultat tog rada, ostati bez posla. Bliži smo nego ikada ispunjenju obećanja Dejtonskog sporazuma: da BiH preuzme odgovornost za sopstvene izazove, a da njeni lideri budu pokretači lokalnih rješenja“, navela je ona tokom sjednice.

Da li Vašington u Krišoku vidi Šmitovog nasljednika?

S obzirom na to da je na sjednici u maju, kada još nije bio izabran nasljednik Kristijana Šmita, naglasila da očekuje da nasljednik radi na tranziciji kancelarije, čini se da za SAD nema nikakve sumnje da je upravo Krišok osoba koja je Šmitov nasljednik.

Za razliku od ostalih zapadnih članica Savjeta bezbjednosti, koje su napomenule da je u toku proces izbora Šmitovog nasljednika, Brusova je svojom izjavom stavila do znanja da SAD vide Krišoka kao osobu koja treba da taj posao privede kraju, što je u svom obraćanju i naglasila.

S obzirom na to da bez SAD nije moguće donijeti odluku u vezi s OHR-om, kao i da Trampova administracija ostaje na vlasti još najmanje dvije godine, a da bi se slična politika mogla nastaviti i ako naredni predsjednik SAD dođe iz njegovog političkog kruga, čini se da su izgledi da BiH dobije novog visokog predstavnika veoma mali.

Tu ocjenu dodatno pojačava činjenica da se evropske članice Savjeta za sprovođenje mira i dalje ne mogu dogovoriti o Šmitovom nasljedniku.

Međutim, još je važnije to što njihovo insistiranje da izbor mora biti rezultat konsenzusa praktično isključuje mogućnost izbora novog visokog predstavnika ukoliko Vašington ostane pri sadašnjem stavu.

Naime, teško je očekivati da će Vašington pristati na takvo rješenje, s obzirom na to da je američka predstavnica u UN-u upravo saopštila da očekuje da Krišok praktično završi posao visokog predstavnika i preda odgovornost domaćim liderima.

Međunarodna zajednica podijeljena o budućnosti OHR-a

Kao rezultat svega toga, međunarodna zajednica nikada nije bila podijeljenija u vezi s budućnošću ove kancelarije.

SAD se zalažu za njenu tranziciju i zatvaranje, evropske zemlje žele novog visokog predstavnika koji bi bio izabran konsenzusom u Savjetu za sprovođenje mira, dok Rusija i Kina ne priznaju ni postojećeg visokog predstavnika kao legitimnog.

Međutim, uprkos svemu tome, postoje dvije dobre vijesti za BiH.

Prva se odnosi na to da su sva tri bloka, odnosno Amerika, Evropa te Rusija i Kina, jasno iskazala da se zalažu za nezavisnu i suverenu BiH s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalima.

To je značajan pokazatelj da među njima postoji saglasnost o očuvanju osnovnog dejtonskog okvira BiH, uprkos razlikama u tumačenju uloge međunarodne zajednice.

Konsenzus o EUFOR-u uprkos velikim razlikama

Još je važnija činjenica da su sva tri bloka usaglasila produženje mandata EUFOR-a i dogovorila njegov ostanak u BiH, što praktično BiH čini jednim od rijetkih mjesta u svijetu gdje postoji tako širok međunarodni konsenzus kada je riječ o bezbjednosti.

Prema svemu što se može čuti iz nezvaničnih krugova, čini se da je Velika Britanija odigrala ključnu ulogu u pronalaženju konsenzusa, što je francuski predstavnik tokom sjednice direktno spomenuo, indirektno zahvalivši Londonu za posredovanje.

Šta dogovor tačno uključuje, zasad nije poznato, ali imajući u vidu ranije decidne ruske stavove, teško je očekivati da će biti prostora za eksplicitno jačanje saradnje s NATO-om.

Osim toga, teško bi bilo očekivati da bi EUFOR, u slučaju krize slične prošlogodišnjoj, povezanoj s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, mogao intervenisati ili se direktno umiješati u unutrašnje policijske procese.

Odgovornost za budućnost BiH sve više na domaćim liderima

Za zemlju poput BiH, koja je praktično zavisna od međunarodnog konsenzusa, činjenica da je uspostavljena makar saglasnost o bezbjednosti i očuvanju mira predstavlja značajnu pozitivnu okolnost.

Istovremeno, sve izraženiji stav da odgovornost za budućnost zemlje treba prepustiti domaćim liderima otvara prostor za razgovore i dogovore, pod uslovom da u BiH bude političke volje da se krene u tom smjeru.

Predsjednik Srpske demokratske stranke /SDS/ Branko Blanuša izjavio je da ne namjerava podnijeti ostavku.

O izbacivanju Ljubiše Petrovića iz stranke, Blanuša je rekao da je prvobitnu odluku o isključenju stavio izvan snage nakon što je utvrđeno da nije bila u potpunosti usklađena sa statutarnom procedurom.

Nakon konsultacija s članovima Statutarne komisije, Blanuša je pojasnio za BHT da je donesena nova odluka i da je Petrović prema članu Statuta stranke brisan iz evidencije članova.

Odbacio je optužbe da je lično uticao na sastavljanje kandidatskih lista za izbore, već je istakao da o njima odlučuje Glavni odbor stranke i da je Petroviću bilo ponuđeno da bude nosilac liste u Izbornoj jedinici šest i da predloži još troje kandidata.

Petrović je danas uputio žalbu Glavnom odboru SDS-a na odluku Blanuše o prestanku članstva, osporavajući njenu statutarnu utemeljenost i ukazujući na niz proceduralnih i pravnih nepravilnosti.

U objavi na Fejsbuku je napisao da Blanuša ne može da izađe iz mreže koju je sam ispleo i u koju se sam uhvatio.

„Svakoga dana ovaj čovjek tone sve dublje i dublje, svakoga dana postaje sve više i više omražen, svakoga dana se sve više i više blamira, ali je jedno dokazao – obraz mu je kao đon i mnogo ne mari za sve poraze, bruke i pokušaj uništenja SDS-a“, rekao je Petrović.

Dodao je da trostruki gubitnik nastavlja da bude marioneta u rukama jednog dijela SDS-a koji sada, kako kaže Petrović, nakon promjene vlasti u Srbiji više nego ikada strepi za sopstvenu egzistenciju.

„Ostaje samo jedno pitanje za Branka Blanušu – koliko blamiranje i poniženje košta, vrijedi li? Rano ste počeli da se radujete, jer još nije zvonilo i dalje traje nastava“, naveo je Petrović, prenosi SRNA.