U susret formiranju nove Vlade u Republici Srpskoj, na političkoj sceni vidimo već viđen scenario – muk institucija i glas samo jednog čovjeka.

Tako je javnost upravo od predsjednika vladajućeg SNSD-a, Milorada Dodika, saznala kada će se održati konstitutivna sjednica Narodne skupštine, ali i to da bi nova Vlada trebala biti izabrana do kraja godine.

Predsjednik stranke u ulozi svih institucija

Iako formalno i zvanično nema funkciju u institucijama, u Republici Srpskoj jedan čovjek odlučuje u ime svih. Primjera za to je mnogo, a najsvježiji je onaj gdje predsjednik SNSD-a, umjesto nadležnih, prvi saopštava kada će zasjedati parlament.

„16-og ujutru ćemo imati Parlament zato što poslijepodne se dešava konstitucija Predsjedništva, a Željka Cvijanović želi da prvo zakletvu položi pred svojim parlamentom“, izjavio je Dodik 8. novembra za RTRS.

Čak i na zvaničnim događajima i pres konferencijama, kada se pitanja postavljaju izabranim zvaničnicima, lider stranke je taj koji određuje ko će govoriti, a ko neće.

Tako se nedavno u Banjaluci umiješao u pitanje upućeno predsjedniku Vlade Savi Miniću i obrušio na novinara BHRT-a, ne dozvolivši premijeru da odgovori na postavljeno pitanje.

Da su takva pravila ponašanja u vladajućoj stranci postavljena odavno i da se ne kriju od javnosti, svjedoči i arhivska izjava Željke Cvijanović iz 2014. godine, iz perioda kada je ona bila na čelu Vlade Republike Srpske:

„Meni često kažu oni zlonamjerni pa Vlada ništa drugo ne radi nego sluša Milorada Dodika… pa naravno da slušam Milorada Dodika.“

Ponižavanje zvaničnika i urušavanje sistema

Pored direktnog naređivanja, javnost je više puta mogla svjedočiti i svojevrsnom ponižavanju zvaničnika pred kamerama. Od guranja i sklanjanja najviših funkcionera na otvaranju bolnice u Trebinju, do sličnih situacija na skupovima u Srbiji, predstavnici institucija se pred kamerama doslovno fizički sklanjaju kako bi napravili mjesto stranačkom šefu.

Za opoziciju, ovo je jasan dokaz da sistem ne funkcioniše.

„Ono što je zabrinjavajuće za Republiku Srpsku i njenu budućnost da je upravo ta politika dobila podršku na prethodnim izborima. Tako da je i na građanima da odgovore sami sebi žele li da imamo državu u kojoj će vladati institucije ili državu u kojoj vlada jedan čovjek, što imamo svih ovih godina na političkoj sceni“, kaže narodni poslanik Slaviša Marković.

Da ne znamo u kakvom sistemu živimo, s pravom bismo se zapitali kako je moguće da lider jedne partije donosi odluke i saopštava informacije o najvažnijim državnim pitanjima.

„Bilo da se radi o Narodnoj skupštini, predsjedniku ili Vladi Republike Srpske, institucije su apsolutno potčinjene Miloradu Dodiku i vrhu njegove stranke. Sve dok je on na vlasti, on je ta centralna institucija koja je zarobila sve ostale, koje bi trebale da rade svoj posao, a ne rade ga“, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

Ustav kao mrtvo slovo na papiru

Iako Ustav i zakoni nalažu da predsjednik stranke nema ovlašćenja da naređuje Vladi i Skupštini, u praksi gledamo potpuno suprotnu sliku. Analitičari upozoravaju da takvo ponašanje dugoročno vodi društvo u propast.

„Ustav odavno nije nikakva živa riječ, već je samo mrtvo slovo na papiru. Ako nastavimo ovako, proći ćemo kao sve zemlje koje su gradile svoju budućnost i opstanak na kultu pojedinca i ličnosti, a koje su došle u neku vrstu rasipanja, disolucije, degradiranja, opšteg društvenog, a ne samo ekonomskog propadanja. To je problem iz koga se nećemo dugoročno oporaviti“, upozorava politički analitičar Milenko Dačević.

Kada se podvuče crta, ponižavanje institucija postalo je javno i očigledno. Čovjek koji, između ostalog, po sopstvenom nahođenju raspolaže i budžetskim novcem, istovremeno se najglasnije kune u institucije koje, kako zaključuju sagovornici, svojim potezima svakodnevno urušava.

Umjesto ubrzanog napretka prema Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina u novi politički mandat ulazi opterećena blokadama, međustranačkim sukobima i neispunjenim obećanjima. Mandat vlasti na nivou BiH obilježili su politički zastoji i nedostatak dogovora, a analitičari upozoravaju da će nova garnitura, čije se formiranje tek očekuje, morati da ispravlja brojne greške prethodnika.

Pred novom vlašću za period od 2026. do 2030. godine nalazi se niz ozbiljnih izazova. Od deblokade institucija i pokretanja evropskih reformi, preko uspostavljanja političkog dijaloga, do odgovornijeg upravljanja javnim novcem – očekivanja građana su velika, ali dosadašnja politička praksa ne uliva mnogo optimizma.

Posebno je neizvjesno kada će početi da rade novi sazivi Predsjedništva BiH, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, sagovornici upozoravaju da bi naredne četiri godine morale donijeti više rezultata, a manje političkih obračuna.

Najveći problem: Bez dogovora nema napretka

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je osnovni problem dosadašnjih saziva vlasti na nivou BiH bio nedostatak razumijevanja za političke stavove drugih.

Prema njegovoj ocjeni, politički akteri su se ukopali u vlastite pozicije, bez spremnosti da naprave ustupke, iako je politički sistem BiH takav da bez dogovora i konsenzusa nema ozbiljnog napretka.

„Mislim da je osnovni problem svih prethodnih saziva na državnom nivou bilo odsustvo bilo kakvog razumijevanja za drugu stranu. Dakle, svi su se ukopali u svoje rovove i nisu popuštali ni za milimetar. A BiH je tako uređena da bez dogovora i konsenzusa nema bilo kakvog napretka“, rekao je Antić za „Nezavisne novine“.

On smatra da bi nova vlast morala da promijeni pristup i počne da sluša političke partnere, umjesto da nastavi praksu međusobnih uslovljavanja i blokada.

„Ako krenu putem kojim su do sada išli, a to su ucjenjivanja i blokade, izgubićemo nove četiri godine u kojima su mogla da se riješe mnoga otvorena pitanja“, upozorio je Antić.

Građani na čekanju, političari u borbi za pozicije

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević nema pozitivnu ocjenu ni za aktuelnu, ni za prethodnu vlast. Smatra da se političko djelovanje previše svelo na interese ljudi koji obavljaju funkcije, dok su potrebe građana ostale u drugom planu.

„Vlast se svela na lično bogaćenje ljudi u vlasti. Oni su na narod potpuno zaboravili, a ako ga se i sjećaju, nije ih ni briga“, ocijenio je Osmančević.

On ne očekuje da će nova vlast nužno donijeti drugačiju političku praksu, bez obzira na to koje stranke budu činile novu većinu.

Prema njegovom mišljenju, postoji opasnost da se ponove iste ili slične greške, uz nešto drugačiji politički marketing. Kao primjer navodi političke prilike u Srbiji, uz ocjenu da je nezadovoljstvo građana tamo dovelo do promjena, dok u BiH, kako smatra, takva reakcija još nije dovoljno izražena.

Evropski put ne smije ostati samo političko obećanje

Politikolog Dragana Vučković ističe da su prethodni mandat na nivou BiH obilježili duboka politička kriza, stalne tenzije, međusobna uslovljavanja i ozbiljan zastoj na evropskom putu.

Ona upozorava da nova vlast ne bi smjela ponoviti praksu blokiranja institucija i korišćenja njihovog rada za međustranačke obračune.

„Evropski put ne smije ostati samo deklarativno opredjeljenje, već mora biti praćen konkretnim odlukama, ispunjavanjem preuzetih obaveza i suštinskim reformama, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti, kao i interesa svih konstitutivnih naroda“, navela je Vučkovićeva.

Među prioritetima buduće vlasti izdvaja i transparentniji rad institucija, odgovornije upravljanje javnim sredstvima i dosljednu primjenu zakona.

Prema njenim riječima, politički dijalog i spremnost na kompromis moraju biti osnova budućeg djelovanja, ali kompromis ne smije podrazumijevati odustajanje od principa i ustavnih pozicija.

„Građanima su potrebne funkcionalne institucije, politička stabilnost i vlast koja će rezultate mjeriti konkretnim učinkom“, poručila je Vučkovićeva.

Partnerstvo koje se brzo pretvorilo u sukob

Novinarka Vedrana Kulaga Simić podsjeća da je početak mandata vlasti na nivou BiH nagovještavao brzu saradnju stranaka okupljenih oko SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH.

Međutim, kako ističe, brzo formiranje političkog partnerstva nije donijelo i očekivani napredak.

„Iako je početak slutio da će stranke okupljene oko SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH, kako su ekspresno u startu podijelile fotelje, istim tempom povesti zemlju naprijed – to nismo dočekali, jer su tom brzinom jedino stavile tačku na partnerstvo“, navela je Kulaga Simić.

Ona smatra da su blokade posebno došle do izražaja u parlamentarnim domovima, koji su, prema njenoj ocjeni, češće služili kao političke arene za međusobne obračune nego kao mjesta za donošenje odluka u interesu građana.

Kulaga Simić upozorava i da su međupartijske optužbe o kršenju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, blokiranju evropskog puta, diskriminaciji u izbornom zakonodavstvu i spornim pitanjima imovine i nadležnosti dodatno opterećivale političke odnose.

„Ukoliko oni koji pretenduju na vlast u mandatu 2026–2030. budu istrajavali na onome što nije BiH po slovu Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, nećemo vidjeti ništa novo ni ovaj put, osim vjerovatno nekih novih ‘Heleza i Konakovića’“, zaključila je ona.

Četiri godine koje mogu ponoviti ili promijeniti dosadašnji scenario

Nova vlast će, prema ocjenama sagovornika, morati da pokaže da institucije mogu funkcionisati i kada među političkim partnerima postoje ozbiljne razlike.

Evropske reforme, politička stabilnost, odgovornost za javni novac i rješavanje nagomilanih problema biće među ključnim testovima novog mandata.

Građani će, međutim, konačan učinak vlasti mjeriti konkretnim rezultatima, a ne brojem potpisanih sporazuma, političkih obećanja i međusobnih optužbi.

Ugalj sumnjivog kvaliteta i prepunog kamena iz rudnika Maslovare u Termoelektranu Ugljevik vozi firma „Magvis-komerc“ iz Doboja koja je u vlasništvu Dijane Jović, supruge šefa dobojskog Demosa Slađana Jovića, otkriva CAPITAL.

Slađan Jović je aktuelni direktor Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije i bivši direktor Željeznica RS koji na proteklim izborima nije uspio da osvoji poslanički mandat u Narodnoj skupštini RS.

Na ime njegove supruge koja ima svoj frizerski salon registrovana je pomenuta firma „Magvis-komerc“. Prema podacima iz APIF-a, osnovna djelatnost ove firme je proizvodnja metalnih konstrukcija, ali „Magvis komerc“ je u julu od gradske Toplane u Doboju dobio tender za prevoz uglja vrijedan 300.000 KM.

Inače, Dijana Jović je u jako prisnim i prijateljskim odnosima sa poslanicom SNSD-a u Parlamentu BiH Sanjom Vulić, pa nije isključeno da je i po tom osnovu svojoj firmi obezbijedila posao prevoza uglja za RiTE Ugljevik.

Prema zvaničnim podacima Komisije za koncesije RS, nosilac koncesije za istraživanje i eksploataciju mrkog uglja na ležištu Maslovare u opštini Kotor Varoš je firma „Eko Power“ sa adresom u Maslovarama na kojoj se nalazi rudnik.  Kako se navodi na tabli na ulazu u rudnik, izvođač radova je firma „Rudnik boksita“ iz Mrkonjić Grada.

Koncesiju je 2009. godine izdalo tadašnje Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva na period od 2009. do 2039. godine. Iz Ministarstva energetike i rudarstva prije nekoliko dana su potvrdili za „Nezavisne novine“ da je koncesionar „Eco Power“ ponovo počeo sa radovima 2. novembra.

„Koncesionar ‘Eco power’ je 24. aprila 2025. godine obavijestio Ministarstvo energetike i rudarstva o privremenoj obustavi radova na pomenutom ležištu, a 30. oktobra 2026. godine koncesionar je obavijestio ovo ministarstvo da prestaje privremena obustava radova i da počinje sa radom 2. novembra 2026. godine“, naveli su iz ministarstva.

Interesantno je da se u „Informaciji o trenutnom stanju u TE Ugljevik“ direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković u petak uputio Vladi RS, resornom ministarstvu i Elektroprivredi RS, a koju je ekskluzivno objavio CAPITAL, navodi da su prvi kamioni iz Maslovara u Ugljevik dovezeni 1. novembra, znači dan prije nego što je koncesionar zvanično počeo sa radom.

Eksploatacija uglja iz rudnika u Maslovarama započela je iznenada nakon što je firma „Drvo-eksport“ iza koje stoji teslićki biznismen i odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi sa direktorom „Elektroprivrede RS“ nedavno sklopio ugovor o isporuci uglja sa ležišta Bukova Kosa kod Prijedora vrijedan sto miliona evra.

Podsjećamo, CAPITAL je prehodnih dana u nekoliko navrata objavio da je ugalj iz Bukove Kose izuzetno lošeg kvaliteta i da u termoelektrani imaju velike probleme prilikom njegovog istovara i korištenja. To je potvrđeno i u pomenutoj „Informaciji o trenutnom stanju u TE Ugljevik“ u kojoj se i za ugalj iz Maslovara navodi da je pun kamena i sitne granulacije.

Uprkos tome što su ljudi iz struke upozoravali na loš kvalitet uglja i ukazivali na moguće probleme prilikom njegovog korištenja, direktor ERS-a Luka Petrović uz saglasnost resornog ministra Petra Đokića i svesrdnu podršku aktuelnog premijera i novoizabranog predsjednika Srpske Save Minića sa firmom „Drvo-Eksport” potpisao je ugovor o isporuci uglja vrijedan sto miliona evra.

Capital