Connect with us

Politika

Bošnjački delegati BLOKIRAJU Dom naroda, a o tome NIKO NIŠTA NE PRIČA

Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević istakao je da kada Bošnjaci blokiraju rad onda o tome niko ništa ne priča. A da je suprotno…

“Da to učine delegati iz Kluba Srba ili iz Kluba Hrvata digla bi se cijela međunarodna zajednica na noge kako Dragan Čović ili Milorad Dodik blokiraju BiH”, izjavio je Kovačević.

Kovačević je naglasio da je “Trojka” nasjela na igru SDA i DF-a, koji imaju većinu u bošnjačkom klubu Doma naroda, a rezultat svega toga jeste skoro tromjesečna blokada Parlamentarne skupštine, koja ne može da ispunjava svoje obaveze i onemogućavanje usvajanja zakoni koji bi BiH približavali EU, a sve to se dešava isključivo zbog neodgovornog ponašanja delegata iz Kluba Bošnjaka i to su činjenice.

Govoreći o hitnoj sjednici Doma naroda održane u ponedjeljak, 3. juna na kojoj nije usvojen Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika ovog doma, čiji je predlagač bio delegat Kluba bošnjačkog naroda Kemal Ademović, Kovačević je za Radio-televiziju Herceg Bosne naglasio da je Poslovnik omogućio delegatima da predlažu zakone po hitnoj proceduri, što su oni radili i na šta imaju puno pravo.

“Ali, niko nema pravo bilo kome raditi da se nešto povuče sa dnevnog reda. Međutim, moramo do kraja da budemo iskreni. Gospodin Dragan Čović je na sjednici, /održanoj 18. marta na čijem dnevnom redu je bio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH po hitnom postupku/ tri minuta prije nego što će delegati iz Kluba Bošnjaka da napuste zasjedanje i onemoguće kvorum za rad Doma naroda, izašao i za govornicom jasno i otvoreno rekao da će Klub Hrvata glasati protiv te tačke”, naveo je Kovačević, prenosi Srna.

On je podsjetio da je na posljednoj hitnoj sjednici /održanoj 3. juna/ bošnjački delegat Šefik DŽaferović otvoreno priznao da oni blokiraju Dom naroda rečenicom da su “svjesni šta znači onemogućuvanje kvoruma za rad Doma naroda”.

Kovačević je ukazao da to znači isključivo blokadu rada.

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prekinuta je 18. marta zbog nedostatka kvoruma nakon što je Klub bošnjačkih delegata napustio zasjedanje nezadovoljan što je u dnevni red uvršten Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH kojim je predviđen i odlazak stranih sudija iz ove pravosudne institucije.

Na dnevnom redu te sjednice, između ostalog, bio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Nakon skoro tri mjeseca, 3. juna održana je hitna sjednica Doma naroda na čijem dnevnom redu je bio Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika ovog doma, koji nije usvojen. Predlagač je bio predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Kemal Ademović.

Politika

ZAHAROVA ZABRINULA BOŠNJAKE! Pozabavićemo se pitanjem BiH i Kosmeta

Potrparol Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova, izjavila je da će se Rusija, tokom svog mandata, pozabaviti situacijom na Bliskom istoku, ali i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

Rusija je, 1. oktobra, preuzela jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. – Prema Povelji UN, ona snosi primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti – podsjetila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na brifingu za novinare.

Ona je navela da će se tokom oktobra održati dva ključna događaja.

Prvi je otvorena debata o situaciji na Bliskom istoku, na kojoj će, između ostalog, biti razmotreno i palestinsko pitanje, a koja će se održati 23. oktobra, dok je drugi otvorena debata na temu “Ujedinjene nacije: Pogled u budućnost”, koja će biti održana 24. oktobra.

Zaharova je istakla da će se tokom svog mandata pozabaviti i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

– U okviru mandata planirani su sastanci o Bosni i Hercegovini, Haitiju, Јemenu, Kolumbiji, Libanu, Libiji, regionu Velikih jezera, Siriji, Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, regulisanju situacije na Kosovu i Metohiji, saradnji UN i Afričke unije, kao i o temi “Žene, mir i bezbjednost” – navela je ona novinarima.

Zaharova je dodala da je planirano produženje mandata Misije UN na Kosovu i Metohiji, Misije podrške UN u Libiji, sprovođenje referenduma u ​​Zapadnoj Sahari i operacije “Altea” u Bosni i Hercegovini.

RT Balkan

Nastavi čitati

Politika

ŠKOLA JE NEBITNA! Poljoprivredni inženjer u vrhu Elektro-Bijeljine

Vjerovali ili ne za v.d. izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro- Bijeljini nedavno je imanovan Đoko Vasić, diplomirani inženjer poljopriovrede. Sa te funkcije prethodno je razriješen mašinski inženjer Stevan Sandić, koji je navodno podnio ostavku.

Statutom preduzeća na mjesto izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro-Bijeljini regulisano je da to budu stručna lica sa završenim Mašinskim ili Elektrotehničkim fakultetom.

Međutim, kada SNSD kadrira nije potrebna struka nego podobnost i poslušnost gazdama.

Tako je i u ovom slučaju, jer Sandić i Vasić dolaze iz Lopara i to, kako saznajemo iz Opštinskog odbora SNSD-a.

Sandić nije izgubio samo direktorsku funkciju, nego i šefa lokalnog SNSD u Loparama.

Đoko Vasić je postao i predsjednik OO SNSD-a u Loparama, pa se otuda može i posmatrati negova funkcija u vrhu Elektro-Bijeljine

A šta poljoprivredni inženjer zna o struji i kakva će njegova uloga biti, zaključite sami?!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.

Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.

Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.

Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.

Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.

Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.

Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.

Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.

Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.

“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.

Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.

(N1)

Nastavi čitati

Aktuelno