Nijedna žena ne bi smjela da strahuje da će ostati bez radnog mjesta samo zato što je odlučila da postane majka. Izjavila je ovo predsjednica Žena PSS Sanja Grubačić, koja kaže da protivljenjem inicijativi poslanika PDP-a Tanje Vukomanović i Bojana Kresojevića za unapređenje pravne zaštite trudnica u Republici Srpskoj, pojedini predstavnici vlasti pokazuju zabrinjavajući nedostatak razumijevanja za izazove sa kojima se suočavaju buduće majke.

“Tvrdnje da se otpuštanja trudnica u praksi ne dešavaju predstavljaju ignorisanje problema na koji brojne žene godinama ukazuju. Iskustva mnogih trudnica i porodilja svjedoče da strah od gubitka posla zbog zasnivanja porodice nije izuzetak, već stvarnost sa kojom se mnoge svakodnevno suočavaju.

Zaštita trudnica nije samo pitanje radnog zakonodavstva, već i pitanje društvene odgovornosti, ravnopravnosti i budućnosti Republike Srpske”, kaže Grubačić i dodaje:

“Posebno su u nepovoljnom položaju žene zaposlene na određeno vrijeme. Nakon što poslodavca obavijeste o trudnoći, mnoge se suočavaju sa neprodužavanjem ugovora, što ih ostavlja bez posla i egzistencijalne sigurnosti u jednom od najosjetljivijih perioda života. Zbog toga predložene izmjene Zakona o radu, kojima bi se ugovori na određeno vrijeme automatski produžavali do isteka porodiljskog odsustva, predstavljaju konkretan, pravičan i društveno odgovoran korak koji zaslužuje punu podršku”, navodi ona.

Uloga institucija, kaže ona, nije da negiraju postojanje problema, već da uspostavljaju mehanizme koji će spriječiti zloupotrebe i obezbijediti stvarnu zaštitu građana.

“Opravdanost ovakvog rješenja potvrđuje i činjenica da su ga podržali i sindikati i poslodavci. Sličan model već godinama uspješno funkcioniše u Republici Srbiji, gdje zakon garantuje automatsko produženje ugovora o radu trudnicama i porodiljama. To je jasan pokazatelj da trudnoća ne smije biti razlog za gubitak radnog mjesta.

Ako želimo pozitivnije demografske trendove i društvo u kojem mladi ljudi ostaju, zasnivaju porodice i grade svoju budućnost, onda majčinstvo mora biti podržano konkretnim mjerama. Žena ne smije biti dovedena u situaciju da bira između porodice i karijere. Društvo koje brine o majkama i štiti njihova prava istovremeno brine i o sopstvenoj budućnosti”, zaključila je Grubačić.

Političke blokade, neslaganja unutar vladajuće koalicije i neispunjeni uslovi iz Plana rasta usporili su evropske integracije Bosne i Hercegovine, upozoravaju sagovornici.

Više od tri godine nakon formiranja aktuelnog saziva Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, sve su glasnije ocjene da rezultati rada izvršne vlasti na državnom nivou ne prate obećanja data nakon opštih izbora 2022. godine, posebno kada je riječ o evropskim integracijama i provođenju reformi.

Iako je evropski put BiH bio jedan od ključnih prioriteta nove vlasti, političke blokade, neslaganja unutar vladajuće koalicije i spor tempo donošenja odluka doveli su do zastoja u realizaciji brojnih obaveza prema Evropskoj uniji.

Plan rasta i evropske reforme ostali na čekanju

Jedna od najvećih zamjerki odnosi se na činjenicu da Bosna i Hercegovina nije ispunila sve uslove za korištenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije, programa kojim su zemljama kandidatima namijenjena značajna finansijska sredstva za provođenje reformi.

Zbog izostanka dogovora između političkih aktera, BiH nije iskoristila puni potencijal sredstava predviđenih iz evropskog fonda za reforme i rast Zapadnog Balkana, čija ukupna vrijednost iznosi šest milijardi evra.

Kritike na račun rada ministara

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić nedavno je izjavio za Srpskainfo da Savjet ministara nije uradio dovoljno na zaštiti domaće proizvodnje.

Posebno je kritikovao rad Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da poljoprivrednici iz oba entiteta imaju slične primjedbe kada je riječ o zaštiti domaćih proizvođača.

U tekstu Srpskainfo iznose se i kritike na račun ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića, uz ocjenu da su politički sukobi često bili u prvom planu u odnosu na reformske procese i evropske integracije.

Nešković: Odluke se donose izvan institucija

Politički analitičar Radomir Nešković smatra da je učinak aktuelnog saziva Savjeta ministara slabiji u odnosu na prethodne.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema jeste to što se najvažnije političke odluke, kako tvrdi, ne donose unutar institucija, već na sastancima lidera stranaka koje čine vlast.

– Ako nema saglasnosti među političkim liderima, nema ni efikasnog rada Savjeta ministara – ocijenio je Nešković za Srpskainfo.

Nastavljene političke blokade

Politička neslaganja između stranaka koje čine vlast na nivou BiH, uključujući SNSD, HDZ BiH i stranke okupljene oko “Trojke”, i dalje predstavljaju jednu od najvećih prepreka donošenju važnih reformskih zakona.

Zbog toga Bosna i Hercegovina, prema ocjenama brojnih analitičara, zaostaje za drugim zemljama kandidatima na evropskom putu, dok se ključne reforme i dalje nalaze na čekanju.

Banjaluka 24

Hoće li Stanivuković ponovo ponuditi nešto što će privući pažnju birača?

Predizborna kampanja praktično je pred vratima, a političke partije u Republici Srpskoj polako otkrivaju prve slogane i pripremaju strategije kojima će pokušati osvojiti povjerenje birača. Ipak, gotovo svaki izborni ciklus donese sličan utisak – mnogo obećanja, poznate poruke i malo istinskih noviteta.

Prve karte već su otkrivene. Ujedinjena Srpska u kampanju ulazi sa sloganom „Ujedinjena Srpska – dobra, prava, zdrava“, dok je Socijalistička partija Srpske Gorana Selaka predstavila slogan „Porodica, pravda, ponos“. Od SNSD-a se, prema dosadašnjoj političkoj praksi, očekuju poruke u kojima će dominirati Republika Srpska i nacionalne teme, što je već godinama prepoznatljiv dio njihovih izbornih kampanja.

Međutim, kada je riječ o samom konceptu kampanje, najveća pažnja javnosti usmjerena je ka gradonačelniku Banjaluke i predsjedniku PDP-a Drašku Stanivukoviću. U prethodnim izbornim ciklusima upravo je on najčešće uspijevao da privuče pažnju javnosti drugačijim pristupom političkom marketingu.

Od kampanje u kojoj su dominirali sportski dresovi, preko prepoznatljivih vizuelnih rješenja, do kampanje sa zavrnutim rukavima i poruke da iza njega govore djela, Stanivuković je gotovo svaki put uspio da nametne teme o kojima se govorilo i na društvenim mrežama i u medijima.

Upravo zbog toga mnogi smatraju da će ovogodišnja kampanja biti svojevrsni test kreativnosti i političkog marketinga. Hoće li Stanivuković ponovo ponuditi nešto što će privući pažnju birača ili će se odlučiti za drugačiji koncept, jedno je od pitanja koje već sada izaziva najveće interesovanje.

U eri društvenih mreža i kratkih političkih poruka, slogan više nije dovoljan. Birači očekuju autentičnost, prepoznatljivost i kampanju koja će ostaviti utisak. Zato će, osim političkih programa, upravo način na koji će kandidati voditi kampanju biti jedan od ključnih faktora u borbi za svaki glas.

Odgovor na pitanje ko će obilježiti ovogodišnju izbornu kampanju znaće se uskoro, ali jedno je sigurno – najveća očekivanja kada je riječ o marketinškom iskoraku, za sada, vezuju se upravo za Draška Stanivukovića.