Connect with us

Politika

“BRAVO” ZA VLADU! Srpska NEZAKONITO DALA GARANCIJU Kinezima za kredit od 150 miliona KM

– Srpska garantovala za kredit za HE „Bistrica“
– Vlada tražila saglasnost Savjeta za državnu pomoć, ali nije sačekala njegovu odluku
– Ristić: Svaka državna pomoć dodijeljena bez odluke Savjeta je nezakonita

Vlada Republike Srpske dala je državne garancije kineskoj „Exim banci“ za kredit od 75 miliona evra kojim će “Hidroelektrane na Drini” finansirati izgradnju hidrocentrala na rijeci Bistrici kod Foče, bez saglasnosti Savjeta za državnu pomoć, otkriva portal CAPITAL.

Preciznije, Vlada je tražila saglasnost ovog tijela, ali nije sačekala njegovu odluku, što je po zakonu bila dužna da učini, već je Kinezima izdala garanciju da će platiti sve obaveze ukoliko to preduzeće u sklopu „Elektroprivrede Republike Srpske“ ne bude u mogućnosti.

Čak i u slučaju da Savjet naknadno ocijeni da se radi o zakonitoj državnoj pomoći, saglasnost se ne može davati retroaktivno, odnosno na već datu garancija, tako da se finansiranje cijelog ovog projekta dovodi u pitanju.

Iz Savjeta za državnu pomoć nam je potvrđeno da je 2. decembra iz Ministarstva finansija Republike Srpske stigla prijava državne pomoći vezana za pomenuti kredit.

„Savjet još nije donio konačnu odluku vezano za navedenu prijavu. Rok za donošenje odluke je 60 dana od prijema potpune i uredne prijave. Takođe, Savjet je u konkretnom predmetu zatražio dostavljanje dodatne dokumentacije“, potvrdio je za CAPITAL stručni savjetnik za državnu pomoć Aleksandar Ristić.

On napominje da po članu 12. Zakona o sistemu državne pomoći u BiH, davalac državne pomoći može korisniku dodijeliti državnu pomoć isključivo nakon što to odobri Savjet.

„Svaka državna pomoć dodijeljena suprotno članu 12. zakona, odnosno dodijeljena bez odluke Savjeta, je nezakonita i podliježe povratu“, kazao je Ristić.

Dobro upućen izvor CAPITAL-a ne isključuje mogućnost da ovakvo ponašanje Vlade Republike Srpske izazove reakciju Energetske zajednice.

rudnik bistrica
Foto: Capital.ba

On podsjeća na slučaj „Elektroprivrede BiH“ kojoj je Vlada FBiH dala garancije za kredit kod iste „EXIM“ banke za izgradnju Bloka 7 u Tuzli, zbog čega je Energetska zajednica pokrenula postupak protiv BiH.

„Izdavanjem navedene garancije Vlada RS će gotovo sigurno izazvati reakciju Energetske zajednice, koja će stopirati navedeni projekat zbog kršenja međunarodnog ugovora – Ugovora o osnivanju Energetske zajednice“, ocjenjuje on.

Neozbiljno i djetinjasto

Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da je ponašanje Vlade neozbiljno i djetinjasto.

„Možemo nagađati da li je ovo neozbiljnost ili unaprijed znaju da ne ispunjavaju kriterije i da će dobiti negativno mišljenje pa ga tako izbjegavaju“, kaže Gavran.

Prema njegovim riječima, ako se u nekom trenutku obustavi realizacija projekta, jasno je da će to biti na štetu Republike Srpske, a nikako kreditora koji će biti zaštićeni u svakom slučaju.

„Nemoguće je prognozirati sve moguće scenarije, ali svakako se ovim ponašanjem bespotrebno dovode u pitanju projekti i stvaraju afere koje nikome ne trebaju. Dovode se u sumnju i stvarne namjere i karakter ovih ugovora“, zaključio je Gavran.

Ustaljena praksa kršenja zakona

Inače, ovo nije jedini slučaj da Vlada ignoriše svoje zakonske obaveze.

„Olimpijski centar Jahorina“ koji je zbog dugova često u blokadi, više puta je dobio garancije Vlade RS na kredite kojim su krpili finansijske rupe i koji bi na kraju mogli da vrate građani Republike Srpske.

Ni na jedan od tih kredita nije tražena saglasnost Savjeta za državnu pomoć, potvrđeno nam je u Savjetu.

Portal Spin.info u junu 2023. godine je pisao da je ugovor za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor sačinjen u korist kineskih investitora te da je i ovdje Savjet za državnu pomoć ignorisan.

Ovo tijelo može po službenoj dužnosti ispitivati zakonitost državne pomoći, s tim da kako saznajemo, u ovom slučaju postoji prećutni politički dogovor da se to ne čini.

Uzrok tome se može tražiti i u njihovoj organizaciji i načinu imenovanja.

Po zakonu Savjet se sastoji od osam članova. Tri predstavnika imenuje Savjet ministara BiH, po dva predstavnika imenuje Vlada Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog imenuje Vlada Brčko Distrikta BiH.

Iako bi trebali biti nezavisni u svom radu pod velikim su spoljnim pritiskom na koji neki od članova nisu imuni.

Podsjećamo, osnivanje ovog tijela i donošenje Zakona o sistemu državne pomoći propisano je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH.

Savjet je u fokus javnosti došao 2023. godine kada je poništio državne odluke vezane za oslobađanje preduzeća od plaćanja putarina na gorivo koje koristi rudarska mehanizacija.

Ne samo što je ovaj oblik pomoći ukinut, već je od UIO traženo da preduzeća vrate preko 30 miliona maraka kojih su uštedjeli na ovaj način.

Skoro svaki postupak koji je pokrenut pred Savjetom u vezi sa garancijama Vlade Republike Srpske, okončan je tako što je utvrđena nezakonita državna pomoć.

Garancije predstavljaju specifičan instrument za dodjelu državne pomoći, gdje se državna pomoć ogleda u tome da država preuzima rizik povezan s garancijom i za to prihvatanje rizika od strane države, trebalo bi platiti odgovarajuću naknadu, tržišnu premiju.

Garantni fond RS

Interesantno je da Republika Srpska ima instituciju za davanje garancija, odnosno Garantni fond. Međutim, zbog zakonskih ograničenja, njegova uloga je svedena na minimum.

Naime, oni prema važećoj zakonskoj regulativi mogu izdavati garancije u maksimalnom iznosu do 1,5 miliona KM.

Da li Vlada tu naknadu obračunava, do objave ovog teksta iz Ministarstva finansija RS nismo dobili odgovor.

Još 2021. godine Savjet je oborio garancije koje je Republika Srpska dala „Elektroprivredi RS“ za kredit za kupovinu udjela u preduzeću „Ruding“ Ugljevik i za remont termoelektrane u Gacku.

Savjet je donio zaključak da državna pomoć dodijeljena u obliku garancije Matičnom preduzeću ERS nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH.

ERS-u je naloženo da u roku od 90 dana plati tržišnu premiju za izdatu garanciju i dostavi Savjetu dokaz o tome.

FOTO: CBBIH

U posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske je garantovala otplatu kredita Fonda zdravstvenog osiguranja RS u iznosu od 35 miliona KM, kao i Olimpijskog centra “Jahorina” u iznosu od 55,6 miliona KM.

Takođe, Republika Srpska je i u 2021. godini bila garant za zaduženje “Gradske toplane” iz Doboja u iznosu od 1,5 miliona KM, ali i bolnici iz Gradiške za kredit od 4,94 miliona KM. Do informacija o tome da li je u ovim slučajevima tražena saglasnost Savjeta, nismo uspjeli doći.

Inače, prema odluci Vlade, a koju je potvrdila Narodna skupština Republike Srpske, Srpska će u narednoj godini dati garancije u iznosu od 800 miliona maraka.

Generalno, ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama, prema preliminarnim podacima do 31. oktobra ove godine bila je 1,28 milijardi maraka. Stanje duga po osnovu ovih kreditnih zaduženja iznosi 919,75 miliona maraka.

U skladu sa ovom odlukom, planirano je da se garancije daju za zaduženja u sektoru trgovine i turizma, zaštite životne sredine, zdravstva i ostalim subjektima lokalne samouprave i institucijama javnog sektora.

Capital

Related Topics:

Politika

STEGLO SA SVIH STRANA! Tužilaštvo Srbije pokrenulo istragu o Dodikovoj kupovini vile na Dedinju

Kupovina vile u elitnom naselju Dedinje u Srbiji godinama je aktivna, saslušanja u ovom predmetu koje je formirano u Tužilaštvu obavljena su 2022. godine, ali priča je ponovo intenzivirana.

Naime, Tužilaštvo BiH je Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i vlasniku ove vile uputilo novi poziv na saslušanje, međutim, Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i kriminolog za N1 je rekao da ne vjeruje da će se tome odazvati kao što nije dosad ni u jednom predmetu koji je protiv njega pokrenut. Dodao je i to da je uporedo i u Srbiji u tužilaštvu otvoren predmet protiv Dodika.

Dodik je u ovom slučaju osumnjičen za krivično djelo pranje novca u vezi sa krivičnim djelima primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja.

Dizdarević se u razgovoru za N1 osvrnuo na nedavnu prvostepenu presudu Dodiku koju mu je izrekao Sud BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, pa je spomenuo i antiustavne poteze koji su uslijedili nakon toga pa su tako predsjednik RS i njegovi bliski saradnici osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH i kao takvi pozvani su na saslušanje u Tužilaštvo BiH, međutim, nikad se nisu pojavili. Nakon nekog vremena raspisana je centralna potjernica, a sagovornik smatra da se Dodik neće odazvati ni na saslušanje u predmetu za vilu na Dedinju.

– Prije nekoliko dana sam ukazao na to da prvostepena presuda Dodiku je predstavljena kao politički progon, međutim, ona je bila okidač za nešto što je trebalo uslijediti prije nekih 10 godina, a tiče se organizovanog kriminala i pranja novca Dodika i osoba oko njega. Kupovina vile na Dedinju je zapravo izvlačenje novca iz banaka na području RS, a koje je Tužilaštvo BiH otvorilo.

– Dugo vremena je taj predmet bio u fazi istrage zbog nemogućnosti dolaska do određenih dokaza koji su u vlasništvu Srbije. Da li su ti dokazi dostavljeni ili se na neki drugi legalan način došlo do njih ne znam i zaista ne bih mogao o tome govoriti ni da znam javno i temeljem tog predmeta je upućen poziv Dodiku kao osumnjičenom, ali sam uvjeren da se ni u ovom pitanju neće pojaviti na saslušanju – rekao je Dizdarević.

Zatim je spomenuo da je po ovom pitanju formiran predmet i u srbijanskom tužilaštvu.

– Poznato je da je u svoj toj fazi traženja dokaza iz Srbije otvoren predmet protiv iste osobe u Specijalnom tužilaštvu Srbije. Poznato mi je i to da, pored ovog, postoji niz drugih predmeta koji uključuju osobe bliskih Dodiku i osobama koje su uz njega – poručio je Dizdarević.

Podsjećanja radi, Dodik je vilu na Dedinju platio najmanje 750.000 eura. Ipak, mnogo toga je sporno u vezi sa kupovinom te luksuzne nekretnine u Beogradu. Osim što je za nju podigao kredit tek godinu nakon što je postao njen vlasnik, problematična je i visina pozajmice, kao i mjesečna rata koja bi, sudeći po uslovima navedenim u katastru, trebalo da iznosi nevjerovatnih 10.000 eura. Dodik je sve pokušao da objasni i pred nadležnim organima i u medijima.

Kako je više puta rečeno, Dodik je kupio vilu na Dedinju 14. maja 2007. godine, a kako je i sam rekao, ona ga je koštala čak 750.000 eura. Toliko, međutim, prema zvaničnim podacima u Katastru nepokretnosti, iznosi samo visina kredita (bez učešća).

U pitanju je luksuzna trospratna nekretnina od 342 kvadrata, sa garažom od 45 i pomoćnim objektom u suterenu od još skoro 64 kvadratna metra, a nalazi se u Ulici Vaska Pope.

I na prvi pogled, mnogo toga je problematično u vezi s kupovinom ove vile na Dedinju. Nakon što je otkriveno je da je kredit podigao i godinu nakon što je pazario taj luksuzni objekat, Tužilaštvo BiH je pokrenulo postupak protiv njega.

Postavlja se pitanje kako je uspio podići toliki kredit i odakle mu novac za otplatu rate.

U Katastru nepokretnosti piše da je Dodik za kupovinu vile na Dedinju uzeo pozajmicu u iznosu od skoro milion i po konvertibilnih maraka, odnosno 750.767 eura. On se zadužio, kao se dalje navodi, 2008. godine, u “Pavlović international bank“ i to na period od 102 mjeseca, odnosno osam i po godina, sa kamatnom stopom od sedam posto.

Upravo zbog svega navedenog taj predmet je formiran pod nazivom “Pavlović banka”.

Ovo su neke od važnih činjenica u ovom predmetu:

Sumnjivi kredit: Postoji mnogo rupa u Dodikovoj priči, posebno u vezi sa spornim kreditom od 750.000 eura koji je navodno korišten za kupovinu vile na Dedinju.

Ogromna mjesečna rata: Navodi se da su mjesečne rate kredita izrazito visoke, što dodatno narušava vjerodostojnost Dodikovih tvrdnji.

Nedostajući dokumenti: U priči nedostaje važan papir koji bi potvrdio uslove i vrijeme podizanja kredita, što stvara sumnje u autentičnost transakcije.

Nelogičnosti u vremenskim okvirima: Postoje kontradikcije u vremenskoj liniji – kredit je podignut godinu nakon kupovine, a papir o transakciji izgubljen, što otežava dokazivanje legitimnosti kupovine.

Posljedice za predmet: Ove nedosljednosti dodatno oslabljavaju Dodikov položaj u predmetu protiv njega, što se koristi kao podsjetnik na brojne propuste u njegovoj priči o kupovini vile.

Nastavi čitati

Politika

DODIK BRANI OSUĐENU LE PEN! “Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike”

Marin Le Pen je osuđena jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi, napisao je predsjednik Republike Srpske na svom nalogu na platformi X.

“Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu, jer ima podršku naroda koju ne mogu pobijediti na izborima. Sudovi su postali oruđe onih koji se boje demokratije – jer znaju da protiv nas ne mogu uspjeti na fer izborima”, istakao je Dodik.

Dodik je napomenuo da ih “zato pokušavaju izbrisati presudama, a ne poraze argumentima”.

“Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine”, poručio je Dodik.

Podsjetimo, sud u Parizu proglasio je liderku desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta, saopštila je sudija Benedikt de Pertui.

Nastavi čitati

Politika

MINISTAR ZADOVOLJAN! Karan tvrdi da je stanje bezbjednosti na području Srpske POVOLJNO I STABILNO!

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan i direktor policije Republike Srpske Siniša Kostrešević primili su danas u nastupnu posjetu komandanta misije EUFOR-a u BiH Florina Mariana Barbua.

Na sastanku je konstatovano da je stanje bezbjednosti na području Republike Srpske povoljno i stabilno, kao i da trenutna politička situacija nije uticala na bezbjednosnu situaciju na području Republike Srpske i BiH.

Policijski službenici MUP-a Srpske u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima obavljaju sve poslove koji se odnose na borbu protiv kriminaliteta, održavanje stabilnog javnog reda i mira i ostalih zadataka iz svoje nadležnosti.

Karan i komandant EUFOR-a konstatovali su da je dosadašnja saradnja EUFOR-a i MUP-a Republike Srpske bila dobra i istakli su opredjeljenost da ona bude nastavljena i u narednom periodu, saopštio je MUP Srpske, prenosi RTRS.

 

Nastavi čitati

Aktuelno