Connect with us

Svijet

BREGZIT BI MOGAO DA SE PONOVI! Ovo će biti noćna mora za Brisel

Veteran populističke desnice, Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu na izborima u Holandiji.

Nakon što je liberalni svijet bio zapanjen pobjedom, najblaže rečeno, kontroverznog ultradesničara Havijera Mileija u Argentini, u Evropi se dogodio novi zemljotres. Naime, na izborima u Holandiji, jedan od lidera politike koja je dovela do stvaranja liberalne Evropske unije, šezdesetogodišnji veteran populističke desnice i antiislamske politike Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu u opštim izborima, barem prema posljednjim rezultatima nakon što su prebrojani skoro svi glasovi.

Poslije 25 godina u parlamentu, njegova Slobodarska partija (PVV) trebalo bi da osvoji, prema procjenama, 35 do 37 mjesta, znatno ispred svog najbližeg rivala, ljevičarskog saveza. “PVV se više ne može ignorisati“, rekao je Vilders. “Mi ćemo vladati“, zaključio je trijumfalno. Njegova pobjeda je uzdrmala holandsku političku scenu, ali će odjeknuti i potresti i dobar dio Evrope, predviđa BBC.

Ali da bi ispunio obećanje da će biti “svačiji premijer“, moraće da ubijedi druge stranke da mu se pridruže u koaliciji. Njegov cilj je 76 mjesta u parlamentu od 150 mesta.

Na ovim izborima Vilders je iskoristio široko rasprostranjenu frustraciju i nezadovoljstvo migrantskom politikom zemlje – prethodna vlada je pala nakon što nije uspjela da se dogovori o mjerama za obuzdavanje migracija i obećao je da će zatvoriti granice, ali je odložio obećanje da će zabraniti Kuran.

“Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Vildersa na ovim izborima su njegova antiimigraciona agenda, praćena njegovim stavovima o krizi troškova života i stavom o zdravstvenoj zaštiti“, rekla je Sara de Lange sa Univerziteta u Amsterdamu za Politiko. Mejnstrim stranke su, kaže on, “legitimisale Vildersa” tako što su imigraciju učinile ključnim pitanjem. “Možda su birači pomislili da ako je do toga došlo, zašto ne glasati za original, a ne za kopiju.

Proračuni konkurenata
Prije izbora, tri druge velike stranke odbacile su učešće u vladi koju vodi Vilders zbog njegove krajnje desničarske politike. Ali to bi moglo da se promeni zbog razmjera njegove pobjede.

Ljevičarski savez koji predvodi bivši komesar Evropske unije Frans Timermans trebalo bi da bude drugi sa 25 mjesta. Odlučno je stavio do znanja da ne namjerava da ima veze sa vladom koju vodi Vilders. Na trećem mjestu, sa procijenjenih 24 poslanika, našla se liberalna stranka desnog centra Narodna partija za slobodu i demokratiju (VVD), koja je poslije odlaska bivšeg lidera i premijera Marka Rutea iz politike, koji je na Narodnoj skupštini proveo rekordnih 13 godina. šef vlade, koju vodi Dilan Iesilgoz, imigrant iz Turske. Nova partija koju je osnovao Pieter Omtzigt zauzela je četvrto mjesto sa 20 mjesta.

Vilders je direktno pozivao svoje političke rivale na saradnju. Ovo uključuje VVD, gde su se nakon zatvaranja biračkih mjesta pristalice spremale da otvore šampanjac jer je procijenjeno da bi Jesilgoz, koja se distancirala od Ruteove politike, mogla da postane prva žena premijer u istoriji zemlje. Ali kada su izašli rezultati izlaznih anketa, začuo se kolektivni uzdah nevjerice.

Inače, u Holandiju je došla kao sedmogodišnja izbjeglica iz Turske, ali je zauzela izuzetno oštar stav prema imigraciji. Neki političari i istaknute ličnosti muslimanske zajednice optužili su je da je otvorila vrata krajnjoj desnici ne isključujući saradnju sa Gertom Vildersom.

Sedam godina nakon što su Britanci glasali za Bregzit, tzv Glasački listić “Nekit“ bio je osnova izuzetno uspješne kandidature lidera krajnje desnice u Holandiji – iako je posljednjih nedjelja ublažio svoju antiislamsku retoriku, nema znakova da namjerava da ublaži svoj evroskepticizam nakon šokantne izborne pobjede, navodi Politico.

Ali čak i ako holandski birači ne odluče da slijede Britance, što ankete pokazuju da je malo vjerovatno, postoje i drugi pokazatelji da bi vlada koju predvodi Vilders i dalje bila noćna mora za Brisel. Naime, prisustvo Vildersa za stolom na samitu EU, zajedno sa drugim ekstremno desničarskim i nacionalističkim liderima koji su već tamo, transformisalo bi dinamiku politike koje se kreću od klimatskih mjera do reformi EU, pa čak i isporuke oružja Ukrajini.

Otkako su objavljeni rezultati izlaznih anketa, ističe Politiko, potencijalni partneri desnog centra ne isključuju stvaranje koalicije sa Vildersom, a to se dogodilo uprkos tome što su ga stranke centra držale podalje od sebe posljednjih 10. godine. On, s druge strane, izgleda da je ovaj put veoma ozbiljan u pogledu preuzimanja vlasti.

“Ja dobro razumijem da stranke ne žele da budu u vladi sa strankom koja želi neustavne mjere… Nećemo pričati o džamijama, Kuranima i islamskim školama“, rekao je on nakon što su počeli da stižu rezultati.

Politico takođe upozorava da će, ako se centrističke stranke ujedine kako bi Vildersa zadržale van, možda morati da plate cijenu kasnije na glasovima ljutih birača kada je riječ o referendumu o EU – primjer vatrenog borca za Bregzit Najdžela Faraža pokazao je u Velikoj Britaniji da neko ne mora da bude na vlasti da bi imao jak uticaj.

Related Topics:

Svijet

ZA DLAKU IZBJEGNUTA TRAGEDIJA! Spriječen napad na nuklearku “Smolensk”

Ruski sistemi protiv dronova presreli su pokušaj napada dronom ukrajinskih oružanih snaga na nuklearnu elektranu “Smolensk” u Smolenskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

– Spriječen je pokušaj kijevskog režima da izvrši teroristički napad dronom na infrastrukturu nuklearne elektrane u Smolenskoj oblasti – navodi se u saopštenju.

Ministarstvo dodaje da je ukrajinski dron presretnut u vazdušnom prostoru Smolenske oblasti.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SE HVATA ZA SLAMKU! “Trenutne linije fronta da budu osnova za pregovore”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas u Briselu da trenutne linije fronta u ratu njegove zemlje protiv Rusije treba da budu osnova za mirovne pregovore.

– Potrebni su nam pravi pregovori, što znači da možemo da počnemo tamo gdje je sada linija fronta – rekao je Zelenski i dodao da evropski lideri to podržavaju, prenosi Rojters.

Zelenski je ponovio svoj stav da je neophodno uspostaviti prekid vatre da bi se potom pregovaralo o konačnom sporazumu.

Predsednik Ukrajine je napisao na platformi Iks da je imao važan sastanak sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Briselu.

– Značajna podrška Ukrajini u kontekstu predstojećeg sastanka sa predsjednikom Trampom. Danas, zajedno i u nekoliko formata, određujemo o čemu ćemo razgovarati u Vašingtonu. Ključno je da Evropa ostane jednako ujedinjena kao što je bila 2022. godine. To jedinstvo pomaže da se pravedan mir približi i mora ostati snažno – istakao je on.

Prema njegovim riječima, saglasili su se o neophodnosti prekida vatre radi daljih diplomatskih koraka, o efikasnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i o nastavku pritiska sankcijama na Rusiju da bi se ograničio njen budući potencijal.

– Zahvaljujem se lično Ursuli i cijeloj Evropi koja podržava nas i našu težnju za pravednim okončanjem ovog rata – naveo je Zelenski.

Predsednica Evropske komisije u Briselu je dočekala Zelenskog sa kojim danas zajedno učestvuje u video konferenciji Koalicije voljnih.
Fon der Lajen je navela na platformi iks da će se, na zahtjev Zelenskog, sutra pridružiti sastanku sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO POZIVA NA KRAJ RATA! “Proces sa ALJASKE ne smije stati”

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto razgovarao je sa zamjenikom američkog državnog sekretara Kristoferom Landauom, kome je izrazio zahvalnost za napore koje ulaže predsjednik SAD Donald Tramp radi postizanja mira u Ukrajini.

– Razgovarao sam sa Landauom u vezi sa jučerašnjim samitom na Aljasci. Izrazio sam zahvalnost Mađarske za napore američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne mir i za činjenicu da je, uprkos svim pritiscima, sastanak održan – napisao je Sijarto na mreži “Iks”.

On je podsjetio da se Mađarska tokom posljednje tri i po godine stalno zalagala za prekid vatre i mirovne pregovore.
– Tri i po godine živimo u sjenci rata, svakodnevno se suočavajući sa njegovim posljedicama – bezbjednosnim izazovima, inflacijom izazvanom ratom, vrtoglavim rastom cijena energije i pokušajima Brisela da nas gurne u rat – napisao je Sijarto.

On je napomenuo da rješenje rata nikada neće doći sa ratišta, već samo za pregovaračkim stolom.

– Nadamo se da će razgovori na Aljasci otvoriti put miru. Istovremeno, vjerujemo da se ovo neće završiti kao prije tri i po godine, kada su zapadni Evropljani torpedovali Istanbulski mirovni sporazum. Proces pokrenut na Aljasci ne smije biti zaustavljen -istakao je Sijarto.

Nastavi čitati

Aktuelno