Connect with us

Svijet

BRISEL IGRA OPASNU IGRU! Da li novi paket sankcija udara DIREKTNO na poljoprivrednike?

Dok prosvijećene birokrate igraju politbiro, očekuje se da će evropski poljoprivrednici i potrošači podnijeti – ili možda neće podnijeti – još jedan udarac. Najnovija rasprava o 20. paketu sankcija prodaje se javnosti kao remek-djelo geopolitičke odlučnosti u podršci Ukrajini. U stvarnosti, to je poznati, toksični koktel signaliziranja vrline, manipulacije tržištem i zanemarivanja ljudi koji zapravo hrane ovaj kontinent. Sve to uz igranje vrlo zlokobne igre.

Unutrašnje patologije EU
Ovdje se ne radi o vanjskoj politici. Za početak, radi se o unutrašnjim patologijama Evropske unije koja je izgubila razumijevanje stvarnosti i misije. Pogon za ovaj posljednji krug sabotaže predvidljivo je započeo u nordijskim prestonicama. Švedska i Finska, sigurne u svojim samopravednim mjehurićima. One predvode napore za ograničavanje poljoprivrednih zaliha – tačnije gnojiva – pod krinkom “strateškog pritiska”. Pa ipak, Evropa uveliko zavisi o uvozu gnojiva, pri čemu Rusija čini više od četvrtine ukupnih količina. Prisilni prekid je čisto samopovređivanje.

Gnojivo kao instrument politike
Skinimo retoriku. Ovo nije neka velika strategija, već korištenje vanjskih poslova za uticaj na unutrašnja tržišta pod moralnim krinkom. Potpuna zabrana ili učinkovito ograničenje preko noći bi promijenilo cijelo tržište gnojiva. Cijene bi se mogle gotovo udvostručiti u kratkom roku. To smo vidjeli 2022. godine kada su referentne cijene potaše skočile za više od 50 odsto u samo nekoliko mjeseci. Ali zašto bi velikani u EU dopustili da se takvo nešto dogodi i kako bi to mogli opravdati?

Nakon što su već iscrpili političke granice energetskih sankcija i gledali kako se industrijska baza kontinenta urušava kao rezultat toga, Brisel sada cilja na sto za večeru. Međutim, znaju da su direktne sankcije na hranu i gnojiva politički nemoguće. Sjećaju se haosa kada su traktori ušli na ulice Pariza i Brisela. Znaju da kada cijena hljeba poraste, mir se urušava. Vidjeli su kako je inflacija hljeba u EU porasla na 18 odsto 2022. godine, nakon što su cijene gnojiva, pesticida i žitarica eksplodirale.

Inflacija na stolu građana
Dakle, okreću se indirektnim sredstvima. Umjesto nametanja eksplicitne zabrane, Brisel primjenjuje tehničke mjere: administrativne kvote, hemijska ograničenja, birokratske prepreke osmišljene da uguše snabdijevanja bez otisaka prstiju direktnih sankcija. Politiku nameće prikriveno. Istovremenim ciljanjem prirodnog plina i amonijaka, koji su ključni za ugljična gnojiva, novi skup propisa rizikuje povećanje troškova gnojiva za procijenjenih četiri milijarde evra. Postoji presedan. Godine 2022., kada su vrtoglave cijene plina uništile evropske kapacitete za amonijak, troškovi gnojiva gotovo su se utrostručili.

Skriveni mehanizmi pritiska
Viši troškovi poljoprivrednih inputa u konačnici znače više cijene za domaćinstva koja su već pogođena inflacijom. To je sasvim razumljivo. S obzirom na to da gnojiva čine gotovo 15 odsto troškova za proizvođače žitarica u nizu zemalja EU-a, čak i marginalna dodatna povećanja rizikuju da poljoprivredne ekonomije dovedu izvan tačke rentabilnosti. Za mnoge porodične poljoprivredne ekonomije koje posluju s malim maržama, sama takva volatilnost mogla bi značiti propast.

Čak je i zloglasni Svjetski ekonomski forum upozorio na takav šok cijena hrane. MMF procjenjuje da porast cijena gnojiva od 10 odsto dovodi do otprilike sedam procenata povećanja cijena žitarica u sljedećem tromjesečju. S cijenama gnojiva koje su već oko 20 odsto više nego 2024., dalje sankcije rizikuju porast inflacije hrane. Toliko o našem svakodnevnom hljebu. To je uzeto u obzir kada je EU bila prisiljena tiho obustaviti Mehanizam prilagođavanja ugljičnim granicama (CBAM) za inpute. Čak su i evro-mandarini shvatili da ne možete nametnuti klimatski fanatizam, trgovinske barijere i sankcije istom sektoru i očekivati ​​da će preživjeti.

Kad smo već kod mandarina, ograničavanje pristupa tradicionalnim dobavljačima poput Rusije takođe predaje ključeve naše sigurnosti hrane Pekingu. Kina već kontroliše ogroman dio globalnog tržišta fosfata i nije pokazala oklijevanje u korištenju kontrola izvoza kao oružja. Brisel učinkovito mijenja jednu ranjivost za daleko opasniju ovisnost o Kineskoj komunističkoj partiji. Sankcije drugdje pokazale su da široki trgovinski embargo često više utiču na stranku koja ih nameće nego na sam cilj. Kako se privrede prilagođavaju i pojavljuju nova tržišta, politički ishodi rijetko slijede scenario.

Od Moskve ka Pekingu
Do sada bismo to trebali jasno vidjeti. Nakon godina sankcija, geopolitički rezultati su nikakvi, ako ne i negativni. Pa ipak, domaći troškovi su vrlo stvarni, vrlo fizički, vrlo skupi. Viši troškovi proizvodnje narušavaju konkurentnost: U 2022. godini cijene šećera u EU porasle su za 50 odsto u odnosu na nivo iz 2021. godine, što je izazvalo skok uvoza od 34 odsto i pad izvoza od 31 odsto. Šokovi cijena gnojiva ponoviće ovaj obrazac u više sektora, slabeći trgovinsku poziciju Evrope i uništavajući naše ruralne proizvodne kapacitete. To zauzvrat znači demontiranje našeg neurbanog društvenog tkiva, koje je, kako se ispostavilo, najkonzervativniji i najotporniji dio naših nacija.

Ekonomska erozija sela
Može li to biti ono na šta ciljaju? Kad bi EU ozbiljno shvatala sigurnost hrane, prestala bi tretirati evropskog poljoprivrednika kao kolateralnu štetu u pozorištu moralne sujete, zar ne? U vrijeme globalne trgovinske nesigurnosti, Evropi su potrebni snažni proizvodni kapaciteti i otporni lanci snabdijevanja – a ne još jedan eksperiment protekcionizma koji kažnjava vlastite građane. Osim ako nije riječ o određenoj društvenoj grupi koja mora biti kažnjena – naime, onoj koja se najžešće protivi agendi i politikama elita: poljoprivrednicima. Uostalom, kome trebaju poljoprivrednici kada možete imati Mercosur, solarne panele i vjetroturbine?

Dakle, Brisele, da li si glup ili zao? Sigurno si svjestan da ne možeš nahraniti kontinent saopštenjima za javnost i strateškim narativima. Znaš da ako nastaviš tretirati poljoprivredu kao pijuna u svojim političkim igrama, cijena će biti plaćena. Isprva tiho na poljima, zatim gorko na policama, a onda na kraju vrlo glasno kod biračkih kutija. Šokantno je da možeš stajati tako apatično prema ljudskoj patnji, dok cinično igraš igre gladi, a sve to dok pokušavaš eliminisati unutrašnje društvene neprijatelje prije nego što te svrgnu. Zvuči zaista vrlo slično EUSSR-u, piše “BrusselsSignal”.

Related Topics:

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno