Američki preduzetnik Ilon Mask pozvao je na likvidaciju EU i vraćanje punog suvereniteta pojedinačnim državama da bi, kako je naveo, vlade mogle bolje da predstavljaju svoj narod.

To se dešava nakon što je Evropska komisija kaznila društvenu mrežu Iks sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

“EU treba ukinuti, a suverenitet vratiti državama” napisao je Mask na mreži Iks, dodajući da evropska birokratija “sporo guši Evropu do smrti” i pitajući se od čega tačno SAD štite EU.

U nizu objava Mask je oštro kritikovao zvaničnike koji su izrekli ovu kaznu i zaprijetio da će preduzeti pravne korake protiv svake zemlje pojedinačno.

Reagujući na Maskovu objavu, potpredsjednik Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev u kratkoj poruci na mreži Iks saglasio se sa njegovim stavom.

On je kratko napisao – “Upravo tako”.

Mask je Evropu nazvao Četvrtim rajhom, objavljeno je na platformi Iks.

Odluka EK izazvala je burna reagovanja u SAD. Smatraju da je to udar na slobodu govora. Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens kritikovao je kaznu, navodeći da EU ne bi trebalo da napada američke firme i da bi zakon trebalo da podržava slobodu govora.

Ona svom Iks nalogu objavio je Maskovu izjavu od prije godinu dana.

“Evropska komisija je ponudila Iksu-u nezakoniti tajni dogovor: ako bismo tiho cenzurisali govor, a da to nikome ne kažemo, neće nas kazniti. Druge platforme su prihvatile taj dogovor” napisao je tada Mask.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da kazna Evropske komisije nije samo napad na Iks, već napad na sve američke tehnološke platforme i američki narod od strane stranih vlada. Dani cenzurisanja Amerikanaca na internetu su prošli – poručio je Rubio.

SAD dugo nisu uspjele da se pozabave očiglednom nedosljednošću između svojih odnosa sa NATO-om i EU, rekao je zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau nakon sastanka u Briselu.

Posjećamo, Komisija je saopštila da je platformi Iks izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama.

Takođe, kako navode, Iks nije ispunio zahteve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima, prenosi “RTRS”.

Sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi izjavio je danas na konferenciji u Dohi da njegov otac može da odustane od Ukrajine, odnosno da se povuče iz mirovnih pregovora, dodajući da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski produžava sukob jer “zna da ne bi mogao da pobedi na izborima”

Upitan da li bi Donald Tramp zaista mogao da se povuče iz ukrajinskog pitanja, Tramp mlađi je odgovorio da “misli da bi mogao”, naglasivši da je njegov otac “jedan od najnepredvidljivijih političara”, piše Politiko.

“Ono što je dobro kod mog oca i ono što je jedinstveno kod mog oca, jeste to što ne znate šta će da uradi. Činjenica da je nepredvidiv tera sve da se zapravo ponašaju intelektualno iskreno”, naglasio je sin američkog predsednika.

Tramp mlađi je kritikovao nastavak borbi u Ukrajini, optuživši ukrajinske “korumpirane bogataše” da su napustili zemlju i ostavili, kako je naveo, “sloj seljaka” da ratuje, preneo je Gardijan.

Prema njegovim riječima, “bogati su pobegli, a sirotinja ostavljena da vodi rat”, dok se, kako tvrdi, niko nije žurio ka miru jer je “novac pristizao, a niko nije proveravao gde ide”.

Tramp mlađi je naveo da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski produžava sukob jer zna da ne bi mogao da pobedi na izborima ukoliko bi rat odmah bio okončan.

Sin američkog predsednika optužio je Ukrajinu da je “mnogo korumpiranija od Rusije”, a kritikovao je i visoku predstavnicu Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaju Kalas, tvrdeći da sankcije nisu efikasne i da su samo povećale cenu nafte, čime je Rusija nastavila da finansira rat.

On je, u svom govoru na forumu u Dohi, rekao i da je tokom predizborne kampanje 2022. godine samo troje ljudi koje je sreo smatralo da je rat u Ukrajini među deset najvažnijih pitanja za SAD, dok je ulazak brodova iz Venecuele sa fentanilom, kako je rekao, “daleko veća i neposrednija opasnost”.

U glavnom gradu Katara u subotu je počeo 23. Doha forum, koji je okupio svetske lidere, visoke diplomate i poslovne rukovodioce, a u fokusu skupa je jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima, uz niz aktuelnih tema – od Gaze i odnosa SAD i Kine do veštačke inteligencije.

Doha forum, koji se tradicionalno održava radi međunarodnog dijaloga o političkim, ekonomskim i bezbednosnim pitanjima, ove godine je fokusiran na jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima.

Tema ovogodišnjeg Doha foruma glasi “Pravda u akciji: Od obećanja do napretka”.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće sutra londonski Dauning strit, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Starmer će na sastanku sa liderima iz Ukrajine, Francuske i Njemačke razgovarati o nastavku pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika, koji imaju za cilj postizanje sporazuma o garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, prenosi “The Guardian”.

Prije dvije nedjelje, četvorica lidera učestvovala su u virtuelnom sastanku takozvane Koalicije voljnih, gdje su razmatrani planovi za evropske mirovne snage koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini u slučaju primirja.

U saopštenju o sastanku koje je izdao Evropski savjet, izrazili su punu podršku izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa da trenutna linija kontakta mora da bude polazna tačka za sve pregovore.

Nacrt mirovnog sporazuma, u kojem su posredovali američki i ruski zvaničnici, kritikovan je zbog toga što Ukrajinu ostavlja u slaboj i ranjivoj poziciji. Početni nacrt plana, za koji se navodi da su ga razvili Trampov izaslanik Stiv Vitkof i savjetnik Kremlja Kiril Dmitrijev, predviđao je “drastične” mjere koje bi Rusiji dale neviđenu kontrolu nad vojnim i političkim suverenitetom Ukrajine, uslove koje je Kijev video kao kapitulaciju.

Prošlog mjeseca Ukrajina je značajno izmjenila plan, uklanjajući neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije. U međuvremenu, američki i ukrajinski zvaničnici nastavljaju treći dan pregovora na Floridi, dok Trampova administracija pritiska Kijev da prihvati američki mirovni plan.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin već je odbio dijelove plana, pri čemu su teritorijalni integritet Ukrajine i mjere za odvraćanje budućih ruskih napada glavna sporna tačka za Moskvu. Starmer je više puta isticao da Ukrajina mora sama da odlučuje o svojoj budućnosti, dodajući da bi mirovne snage Koalicije voljnih imale ključnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti zemlje.

U svojoj novoj nacionalnoj strategiji bezbjednosti, koja je juče objavljena, Bijela kuća je navela da je posvećena opstanku Ukrajine kao “održive države”. Strategija, takođe, daje prioritet poboljšanju odnosa sa Moskvom, navodeći da je završetak rata ključni američki interes radi “ponovnog uspostavljanja strateške stabilnosti sa Rusijom”.

Zelenski je sinoć izjavio da je imao “vrlo sadržajan i konstruktivan” razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

“Ukrajina je posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao stvarni mir”, napisao je Zelenski na kanalu Telegram i istakao da su se dogovorili o narednim koracima i formatu pregovora sa SAD, prenosi “b92”.