Moskva nije dobila nikakve informacije o pregovorima sa učešćem SAD, Ukrajine i evropskih zemalja u Ženevi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Dodao je da u Moskvi ne znaju koji tekst plana je napravljen tokom tih kontakata. – Јoš nismo vidjeli nikakav plan, pročitali smo saopštenja sa diskusija koje su vođene u Ženevi – rekao je on.

I naglasio je da Kremlj ne želi da razgovara o američkom planu za Ukrajinu preko medija, to smatra nemogućim i nekorektnim.

Po njegovim riječima, za ovu nedejlju nisu planirani razgovori sa delegacijom SAD o Ukrajini.

Pregovori predstavnika SAD, EU i Ukrajine održani su u Ženevi 23. novembra.

RTRS

Načelnik Generalštaba izraelske vojske Ejal Zamir smijenio je nekoliko visokih oficira i ukorio određen broj njih zbog neuspjeha 7. oktobra 2023. godine kada je palestinska militantna grupa Hamas izvela iznenadni napad na južni Izrael iz Gaze.

Drugi su dobili formalne ukore, dok je jedan obaviješten da će mu služba biti prekinuta, a jedan je podnio ostavku.

Među onima kojima je rečeno da će biti oslobođeni dužnosti u rezervi bili su bivši načelnici Direktorata za obaveštajnu službu, Direktorata za operacije i Južne komande, koja je zadužena za Gazu.

Generali su prethodno dali ostavku na aktivnu službu, ali su ostali u rezervi.

– IDF (Izraleske odbrambene snage) nije ispunio svoju primarnu misiju 7. oktobra da zaštiti civile Države Izrael – istakao je Zamir.

On je naveo da je to ozbiljan, sistemski neuspjeh, koji se odnosi na odluke i ponašanje uoči događaja i tokom njega.

– Lekcije tog dana su brojne i značajne i moraju da nam služe kao kompas za budućnost ka kojoj namjeravam da vodim IDF – poručio je Zamir.

Najnovije disciplinske mjere donijete su dok se izraelski zvaničnici suočavaju sa sve većim pritiskom javnosti u vezi sa odgovornošću za neuspjehe koji su doveli do napada, navodi agencija.

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua još nije otvorila nacionalnu istragu o napadu izvedenom 7. oktobra.

Hiljade demonstranata, zajedno sa liderima opozicije, okupile su se sinoć u Tel Avivu zahtijevajući formiranje državne komisije za istragu.

U napadu Hamasa i drugih palestinskih frakcija 7. oktobra poginulo je oko 1.200 ljudi u Izraelu, dok je oko 250 ljudi uzeto kao taoci, prema izraelskim procjenama.

Napad je pokrenuo kopnenu i vazdušnu kampanju Izraela u Gazi, koja je razorila velike dijelove enklave i usmrtila više od 69.000 ljudi, prema lokalnim zdravstvenim vlastima.

Izrael i Hamas su prošlog mjeseca postigli prekid vatre posredovan od strane SAD, u okviru prve faze plana za okončanje rata.

Svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, a Ukrajina i Sjedinjene Američke Države sastavile su ažuriranu verziju mirovnog okvira, saopšteno je danas iz Bijele kuće.

U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

„Obje strane su se složile da su konsultacije bile veoma produktivne. Razgovori su pokazali značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

„Ukrajinska delegacija je ponovo potvrdila svoju zahvalnost za nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Američkih Država i, lično, predsjednika Donalda Trampa za njihove neumorne napore usmjerene ka okončanju rata i gubitaka života“, navodi se u saopštenju.

Delegacije Ukrajine, SAD i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

U međuvremenu, pojavio se i evropski kontraprijedlog koji su pripremile Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Kako se navodi, taj prijedlog uzima američki plan kao osnovu, ali ga zatim analizira tačku po tačku uz predložene izmjene i brisanje pojedinih dijelova.

Između ostalog, veličina ukrajinske vojske ograničava se na 800.000 pripadnika u mirnodopskim uslovima.

Pored toga, SAD daju garanciju koja odražava Član 5 NATO-a, prema kojem sve članice Alijanse imaju obavezu da reaguju ako je jedna od članica napadnuta.

Tačka 21 obavezuje Ukrajinu da ne pokušava da povrati okupiranu suverenu teritoriju silom i da pregovori o teritorijalnim razmjenama počnu od linije kontakta, prenosi Tanjug.