Connect with us

Društvo

BRZA CESTA KOD GRADIŠKE: Završen granični prelaz, uskoro pregovori o otvaranju

Hrvatska je konačno završila izgradnju graničnog prelaza na brzoj cesti Gradiška – Novi Varoš, koja bi trebalo da preko novog mosta na Savi kod Gradiške spoji auto-put Banjaluka – Gradiška sa auto-putem Zagreb – Beograd.

Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija Hrvatske, svi radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza su završeni i u pripremi je prijava za provođenje tehničkog pregleda.

“Ministarstvo finansija ne raspolaže novim informacijama u vezi puštanja u promet budućeg graničnog prelaza, a vezano uz kategorizaciju graničnog prelaza upućujemo Vas na nadležno Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske”, naglasili su nam.

Iako niko ne zna kada bi novi prelaz mogao biti otvoren, čini se da se prvi put vide neke naznake da bi se to moglo desiti u dogledno vrijeme, jer je riješena i posljednja prepreka pred početak pregovora između Hrvatske i BiH – popunjen je bh. dio komisije koja treba da definiše novi sporazum o graničnim prelazima između dvije zemlje, bez čega nema kategorizacije novog prelaza, odnosno ni njegovog puštanja u rad.

S obzirom na to da je banjalučko preduzeće “Integral inženjering” završilo radove na brzoj cesti do Novog Varoša, odnosno do postojećeg puta koji vozači sada koriste od starog mosta na Savi ka Okučanima, ostaje samo da se riješi pitanje graničnog prelaza.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH nam je juče potvrđeno da je stigla potrebna dokumentacija iz Predsjedništva BiH, te da je sada sve spremno za sastanak bh. članova komisije.

Kako nam je rečeno, sastanak će biti održan 10. novembra, a na njemu će biti dogovorene pregovaračke pozicije BiH, prije nego se sastanu hrvatski i bh. članovi i počnu pregovore. Za očekivati je da će osim ovog prelaza na agendi biti i ostali prelazi, za koje postoji interes da se promijeni kategorizacija, odnosno da se poveća kapacitet i eventualno uvedu nove kategorije, posebno kada je u pitanju robni saobraćaj.  

Čini se da je jedina potencijalno loša vijest to da će, po svemu sudeći, novi granični prelaz s hrvatske strane biti prevashodno za putnička vozila, a ne za kamione. To se može zaključiti po tome što postoji veoma mali broj parking-mjesta za teretna vozila, što bi moglo da sugeriše da Hrvati još tokom gradnje nisu imali namjeru napraviti prelaz koji bi imao veliki protok robe. Čak i kada bi ovaj prelaz bio kategorisan za teretni saobraćaj, mali broj parking-mjesta bi mogao prisiliti kamiondžije da traže drugi prelaz jer neće imati gdje da se parkiraju i moraće vjerovatno dugo da čekaju, i to u koloni na samoj brzoj cesti, što bi moglo izazvati glavobolje i putnicima.

Ali što se tiče putničkog saobraćaja, novi prelaz će skratiti put od Banjaluke do Zagreba za najmanje pola sata, što znači da bi se do glavnog grada našeg sjevernog susjeda moglo stići za samo sat i po.

Niko nam za sada ne može reći kada ćemo se konačno provozati novom brzom cestom, ali sada se prvi put nazire kraj agoniji izgradnje prvo mosta na Savi, pa onda i brze ceste i graničnih prelaza, koja traje više od decenije.

Nedavno smo u neformalnom razgovoru s predstavnikom Evropske komisije dobili uvjeravanja da Brisel zna za ovaj prelaz, i da se radi na tome da on uskoro bude osposobljen.

Podsjećanja radi, prva faza brze ceste do Novog Varoša je u dužini od nešto više od četiri kilometara, a naredna faza se već radi, i trebalo bi da se brza cesta poveže i direktno s auto-putem. I taj dio ceste gradi “Integral”, što je dio ugovora s “Hrvatskim cestama”, koje su investitor ovog projekta.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno