Connect with us

Banjaluka

BUDIMO SVIJEST: Akcija u kanjonu Suturlije, ljubitelji prirode uređuju ZAPUŠTENI BISER PRIRODE

Kanjon rijeke Suturlije, nekada veoma posjećeno izletište, danas je deponija koja je zapuštena zbog ljudske nebrige i bahatosti. Ipak, grupa entuzijasta namjerava da u subotu organizuje akciju uređenja kako bi ovaj biser prirode dobio izgled kakav zaslužuje.

Uz preduzeće “Vodovod”, koje je pokretač ove akcije, doprinos će dati i sportski kolektivi “Buk”, “Kanjon” i “Dajak klub Banjaluka”, a akcija počinje u subotu od deset časova.

Šef Odjeljenja za ekologiju u “Vodovodu” Marijana Bijelić kaže za “Glas Srpske” da je uređenje planirano u susret Svjetskom danu voda, čija je centralna tema ove godine “Ubrzavanje promjena”, uz krilaticu “Misli globalno – djeluj lokalno”.

– Jedna od aktivnosti povodom Svjetskog dana voda je uređenje Suturlije. Uvijek je vrijeme i pravi trenutak da pokrenemo dobre akcije. Sa nama će biti učenici osnovnih i srednjih škola banjalučke regije, uz sportske klubove i firme. U akciju će se, pored radnika “Vodovoda”, uključiti i “Eko euro tim”, “Čistoća”, “Akvana” te Vatrogasna brigada – rekla je Bijelićeva.

Naglasila je da je nakon uređenja Suturlije važno da sve tako i ostane, te da i posjetioci vode računa o izletištu.

– Suturlija je biser prirode, a mnogi stanovnici nisu nikada ni bili na ovom izletištu. Krajnje je vrijeme da povedemo računa o očuvanju životne sredine. Krećemo od ušća Suturlije u Vrbas, a učesnici će biti podijeljeni u timove, “naoružani” trimerima i voljni da urade dobru stvar. Biće tu i kamioni, jer je sve zaraslo i puno šiblja – kazala je Bijelićeva te naglasila da očekuju više od 250 učesnika akcije.

Izvršni direktor u “Eko euro timu” Siniša Milošević rekao je za “Glas Srpske” da će osposobljena ekipa ove firme dati doprinos akciji za novi izgled Suturlije.

– Imamo iskustva kada je riječ o održavanju korita rijeka. Društveno smo odgovorna firma i daćemo doprinos ovoj akciji važnoj za naš grad. Učestvovaće ekipa od desetak radnika i nekoliko mašina – rekao je Milošević.

Predsjednik “Dajak kluba” Andrej Zamolo istakao je za “Glas Srpske” da će se priključiti akciji jer uskoro kreće i njihova sezona.

– U subotu ćemo čistiti ono što se može se obale, jer ima puno smeća. Najvažnije je da ljudi shvate da okolinu moramo čuvati – rekao je Zamolo.

Vrbas

Andrej Zamolo rekao je za “Glas Srpske” da njihov klub, osim sportskih aktivnosti, ima cilj da čuva okolinu i naročito Vrbas.

– Dobro je i da se skrene pažnja ljudima da se bolje ophode prema okolini. Popravlja se svijest kod ljudi, ali je to još nedovoljno. Ljudi dođu na rijeku i ostave smeće iza sebe, to moramo mijenjati – rekao je Zamolo naglasivši da svake godine čiste rijeke od otpada koji nesavjesni pojedinci bacaju.

(Glas Srpske)

Banjaluka

TRADICIJA DUGA 30 GODINA! Porodica Tančica kestenjem grije ruke i srca

Ruke Banjalučana uveliko griju vrećice prepune toplog pečenog kestenja, čiji je miris nezaobilazan dio jesenjeg pejzaža grada. Iza tih štandova već tri decenije stoji porodica Tančica donoseći prolaznicima ovu ukusnu jesenju poslasticu.

Već 28 jesen zaredom Daniel Tančica, koga većina mušterija poznaje kao Tanca, sa porodicom peče i prodaje kestenje, bez čijeg mirisa Banjaluka ne bi bila ista. Tanca smo zapazili kod štanda u naselju Rosulje, na raskrsnici kod crvenih zgrada, gdje je u punom jeku prodaja mirisne delicije. Njegov vrijedni kolega Mitar rekao je za “Glas Srpske” da je cijena pečenog oguljenog kestenja 28 maraka po kilogramu.

– Mnogi uzimaju od 200 do 300 grama, tek toliko da se zaslade. Sezonu smo počeli prije tri sedmice i trajaće sve do početka decembra – naveo je prodavac Mitar A. dodajući da mu ovaj posao prija jer nije posebno težak.

Daniel Tančica je rekao da dnevno prodaju od pet do deset kilograma i dodao da imaju i stalne zadovoljne mušterije koje ih redovno posjećuju.

Ipak prisjeća se perioda pandemije kada su prodavali dvostruko više.

– Tada ljudi nisu mogli ići u kafiće pa su više šetali i tada je kesten bio najtraženiji. Kupovna moć je oslabila u posljednje dvije godine. Neko kupi sirov kesten u prodavnicama i pokušava peći kod kuće, ali samo napravi sebi posla, jer ga rerna često previše isuši. Ipak, većina ne može da zamisli jesen bez dobrog kestenja – kazao je Tančica.

Sirovo kestenje najviše nabavljaju sa Kozare, a prije pečenja potrebno ga je prebrati i očistiti.

– Treba da se zna s kog područja je kesten, jer se ne peče svaki na isti način. Proces je različit za pečenje sitnijeg ili krupnijeg kestenja. Najbolji je onaj koji odstoji od sedam do deset dana, jer je tada najslađi, a onaj direktno iz šume, ma koliko lijepo izgleda, nije ukusan – objašnjava Tančica.

Prema njegovim riječima, niko ne vidi onaj dio posla kod kuće kad treba da istovaraju i utovaraju vreće pune ovog šumskog dara.

– Pored ovih osam sati za štandom, barem tri sata izdvajamo za takve pripreme. Nemamo slobodnih dana i radimo od pola četiri do 11 naveče. Već šest mjeseci neumorno radimo, jer ljeti prodajemo kuvane i pečene kukuruze pa nam se prodaja kestenja nadovezuje na taj posao – naveo je on.

Dodao je da je nekad radio na trgu Krajine i ispred Narodnog pozorišta.

– Ovdje u Rosuljama radimo već osam godina, a 20 godina imamo drugi štand kod studentskog doma u blizini kafića “Škorpion” – rekao je on.

Banjalučanka Milica K. probala je kestenje kod Tanca i pohvalila ukus i nostalgični miris.

– Miris me podsjetio na djetinjstvo kad sam u povratku iz škole kupovala kestenje i jela ga na putu do kuće pa nisam mogla da odolim. Mislim da cijena nije toliko paprena kada se uzme u obzir da svi kupuju manje količine, a kesten bude i očišćen – navela je ona.

Oni koji žele da uštede sirovo kestenje nabavljaju u prodavnicama po nižim cijenama, a pojedini se otisnu i u obližnje šumarke pa sami prikupe plodove. Ipak, kako kažu mnogi Banjalučani, jesen nema pravi ukus bez vrećice vrućeg, pečenog kestenja sa jednog od poznatih štandova.

Suvenir grada
Stilizovani list divljeg kestena, čije aleje od davne prošlosti krase grad, 2010. godine proglašen je zvaničnim suvenirom Banjaluke, pored vrbaskog čamca dajaka.

– Ovaj suvenir nema ideoloških, nacionalnih ni bilo kojih drugih primjesa, već je to naprosto karakteristika Banjaluke, jer upravo kesten dominira banjalučkim alejama – rekao je tadašnji gradonačelnik Dragoljub Davidović.
Glas

Nastavi čitati

Banjaluka

Savić Banjac “U NEMOGUĆIM USLOVIMA dali smo sve od sebe da ispunimo ZAHTJEVE RADNIKA”

Dokazali smo kao gradska administracija i ranije da smo na strani vaspitača i radnika Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, te da smo u gotovo nemogućim uslovima u kojim se Banjaluka nalazi već duži period, dali sve od sebe da ispunimo sve dosadašnje zahtjeve radnika.

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, istakavši da gradska administracija u potpunosti razumije zahtjeve radnika za povećanje plata, te da su u tom pogledu ponuđena i konkretna rješenja.

– U potpunosti razumijemo njihove zahtjeve za veće plate, i prvobitno smo ponudili rješenje – kroz jednokratnu isplatu svim radnicima u iznosu od 450 KM do kraja godine , ali to nije prihvaćeno. Nakon toga ponudili smo im isplatu povećanja od 20 odsto, kako su i tražili, međutim iako smo zahtjev ispunili, štrajk je i dalje na snazi – rekla je ona.

Pojasnivši da je zbrinjavanje djece djelatnost od opšteg interesa, gradski menadžer je naglasila da je prema Zakonu u ime osnivača Grada Banjaluke, gradonačelnik uputio odluku o uspostavljanju minimuma procesa rada.

Dodala je da je gradska adminstracija ponudila 20 odsto uvećanja, naglasivši da, iako kolektivni ugovor zvanično nije ni zaveden kao zahtjev štrajkača, to ne znači da Gradska uprava tom zahtjevu neće udovoljiti.

– Smatram da bi bilo bolje da smo zajednički djelovali u situacijama kada su se Banjaluci smanjivali prihodi, jer da se to nije desilo, bili bismo u situaciji da odmah potpišemo kolektivni ugovor. U ovom trenutku možemo ponuditi isplatu povećanja od 20 odsto, a vrlo brzo ćemo znati da li ćemo usvojiti budžet za narednu godinu i odluke koje Gradu garantuju stabilne prihode kako bismo od januara mogli ići u pravcu potpisivanja kolektivnog ugovora – rekla je ona.

Takođe je podsjetila da je Gradska uprava ponudila različita rješenja, ali da do sada još nisu naišli na ispruženu ruku, izrazivši da će se i ovakav stav radnika uskoro promijeniti.

-Informisali smo se i u drugim mjestima koja su se suočavala sa štrajkom radnika vrtića i još nigdje nije zabilježen slučaj da je obustavljen prijem djece, zbog čega molimo radnike da uspostave minimum procesa rada kako je i Zakonom propisano, te da zajednički radimo na rješenju – rekla je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

NOVA PLATFORMA I PJEŠAČKI KOD GIMNAZIJE! Bezbjednije kretanje pješaka u Banjaluci

U cilju povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, sa naglaskom na zone škola, u Ulici Zmaj Jovina (kod Gimnazije) postavljena je pješačka platforma i prvi put u Banjaluci pješački prelazi obilježeni su plavom bojom, koja dodatno upozorava na oprez.

Potvrdio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković i dodao da je ovo prva pješačka platforma ovog tipa u Banjaluci.

“Na ovaj način uredićemo više lokacija u našem gradu, posebno u zonama škola, a sve u cilju povećanja bezbjednosti kretanja pješaka. Osim upotrebe plave boje koja dodatno upozorava na oprez, postavićemo novu vertikalnu saobraćajnu signalizaciju i nova rasvjetna tijela”, najavio je Stanivuković.

Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve pojasnili su da obilježavanje pješačkih prelaza kontrastnim bojama ima za cilj da dodatno skrene pažnju vozačima i poveća oprez prilikom prolaska kroz školske zone, a ova metoda predstavlja novi korak ka efikasnijem i bezbjednijem regulisanju saobraćaja u urbanim sredinama.

“Na istoj lokaciji uskoro će biti postavljena i adekvatna rasvjeta, kao i propisana vertikalna saobraćajna signalizacija, čime će biti dodatno osnažen sistem upozoravanja vozača na prisustvo pješaka, posebno djece školskog uzrasta”, navode iz pomenutog Odjeljenja.

Dodaju da je na ovoj lokaciji planirano i uređenje zelene površine i njeno vraćanje u prvobitno stanje nakon izvođenja radova.

“Planiramo obilježavanje svih pješačkih prelaza u zonama škola kontrastnim bojama, što će vizuelno jasno ukazivati na blizinu školskog objekta i potrebu za povećanim oprezom svih učesnika u saobraćaju.Ovakve aktivnosti predstavljaju važan korak ka stvaranju bezbjednijeg i odgovornijeg saobraćajnog okruženja, posebno u dijelovima grada gdje djeca svakodnevno prelaze ulice na putu do škole”, zaključili su u Odjeljenju.

Nastavi čitati

Aktuelno