Prije samog početka svečanog otvaranja novoizgrađenog mosta u Česmi, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odbio je da tokom same ceremonije stane uz lidera SNSD-a Milorada Dodika i predsjednika NSRS Nenada Stevandića.

Ovaj gest uslijedio je  nakon što Vlada RS nije pozvala Stanivukovića na otvaranje, iako je upravoon inicijator izgradnje ovog mosta

Stanivuković se ipak pojavio na otvaranju zajedno sa saradnicima.

Građani su ga dočekali aplauzom i ovacijama, a kasnije mu je ipak, iako neplanirano, omogućeno i obraćanje.

BL INK

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da se Vlada u cijelosti odrekla akciza koje se uplaćuju u budžet, čime će građani Srpske imati povrat od 10 feninga po litru goriva.

Koliki povrat mogu očekivati građani

Minić je pojasnio da će model po kojem će građanima po ovom osnovu biti vraćan novac biti sličan modelu koji se primjenjuje kod podjele regresiranog goriva, kako bi bili smanjeni upravni postupci i sakupljanje računa.

Uslovi za ostvarivanje povrata

“To ćemo malo usložiti na način da se građanin mora pojaviti sa ličnom kartom izdatom u Republici Srpskoj i ne može sipati gorivo ako na vozilu ima strane registracione oznake”, rekao je Minić na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sjednice Vlade, prenosi Srna.

On je istakao da će ova odluka za početak biti primjenjivana mjesec dana i da će biti praćeno njeno sprovođenje.

Minić je naglasio da se tačno zna koliko Republika Srpska u prosjeku troši dizela i benzina i da neće biti bilo kakvih velikih propusta.

“Nadam se da je sada svima jasno ko je imao iskrenu namjeru, ko je prvi reagovao i ko je pričao o tome šta treba uraditi. Sve su šuplje priče koje su se odnosile na to da će neko smanjiti akcize, a oni koji su to govorili nisu predložili”, rekao je Minić.

Kako će funkcionisati sistem isplate

On je dodao da će se Vlada narednih dana obratiti benzinskim pumpama kako bi građanima na licu mjesta bili umanjeni računi, a ta sredstva će Vlada potom plaćati pumpama.

“Sa svim ovim mjerama, uz povećanje plata, Republika Srpska donosi mjere koje su najprimjerenije situaciji”, rekao je Minić i dodao da se Vlada maksimalno zalaže da pomogne građanima.

On je izrazio nadu da će se sukob na Bliskom istoku što prije završiti, te da će transport energenata krenuti nesmetano, a cijena nafte normalizovati.

Nezavisne novine

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmjene Zakona o akcizama, međutim, po svemu sudeći, od smanjenja ili ukidanja dijela akciza na naftu i naftne derivate od strane Savjeta ministara BiH vjerovatno neće biti ništa.

Ključna prepreka: Dom naroda i politički odnosi

Naime, da bi te izmjene zakona stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje SNSD, koji je protiv tih izmjena, “drži ključeve” kvoruma. Dodatni filter: Upravni odbor UIO

U slučaju da se to desi, odnosno da Dom naroda usvoji izmjene Zakona o akcizama, sve to treba proći i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, gdje se odluke donose konsenzusom sva tri ministra finansija u BiH.

S obzirom na protivljenje Republike Srpske, izvjesno je da Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, i Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, neće dati zeleno svjetlo na smanjenje ili ukidanje akciza na način kako to predviđa izmijenjeni Zakon o akcizama BiH. Šta predviđaju izmjene zakona

Podsjećanja radi, izmjenama Zakona o akcizama koje su usvojene u Predstavničkom domu omogućava se Savjetu ministara da smanji ili ukine akcize na naftu i naftne derivate, ali u periodu ne dužem od šest mjeseci u toku kalendarske godine.

“Sve treba ići na Upravni odbor UIO i to je u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakonom o akcizama. Ništa se ne mijenja ako ministri entitetskih vlada nisu za”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak UIO.

Mogući scenarij: zakon pada već na startu

Međutim, pitanje je da li će potencijalno smanjenje ili ukidanje akciza uopšte i doći do Upravnog odbora jer bi izmjene Zakona o akcizama mogle pasti već na Domu naroda.

“Nećemo nikada pristati da se o tome razgovara na nivou BiH”, rekao je Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da se o akcizama može razgovarati između Republike Srpske i Federacije BiH.

“Nikakva odluka o tome nije donesena. Neko je preglasavajući volju Republike Srpske donio odluku u jednom od dva doma, a to mora biti u oba doma. Nametanje nije prihvatljivo”, rekao je Kovačević.

Suprotni stavovi: zaštita građana ili populizam

S druge strane, Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, pozvao je delegate u Domu naroda da rade u interesu naroda i da hitno zaštite standard građana od poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica.

“Imamo najniže plate i penzije u Evropi i logično je da država zaštiti svoje građane od divljanja cijena goriva koje za sobom posljedično nosi inflatorni udar, zbog čega moramo hitno reagovati i obuzdati rast cijena goriva. Samo u prva dva mjeseca ove godine od PDV-a je ubrano 84 miliona više u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. To je novac građana i odgovorna država će se odreći dijela novca od akciza kako bi narod bio zaštićen od siromaštva”, rekao je Blanuša, a saopšteno je iz SDS-a.

Politička pozadina i ranije najave

Inače, odmah nakon što je podnesena inicijativa o izmjeni Zakona o akcizama od strane Saše Magazinovića, šefa Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu, SNSD je rekao da je protiv i da neće pristati na to jer se radi o prenosu nadležnosti. Tokom rasprave SNSD-ovi poslanici istakli su i da se radi o populističkoj mjeri koju ne treba usvajati jer “kriza neće dugo trajati”. Naveli su i da je Republika Srpska već reagovala na način da je ograničila marže i sprovela inspekcijske kontrole po benzinskim pumpama.

Argumenti za smanjenje akciza

S druge strane, za razliku od SNSD-a, gotovo svi ostali poslanici koji su diskutovali rekli su da nema govora o prenosu nadležnosti, istovremeno se pitajući kako to ranije nisu prenošene nadležnosti, iako se Zakon o akcizama mijenjao nekoliko puta. Naglasili su i da smanjenje ili djelimično ukidanje akciza neće uticati na budžet jer zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata rastu i prihodi od PDV-a koji će eventualni pad prihoda od akciza “poravnati”.

Širi kontekst: globalna kriza i rast cijena

Inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama upućena je nakon napada SAD i Izraela na Iran i zatvaranja Ormuskog moreuza. To je podiglo cijenu nafte, a posljedica toga je znatan rast cijena goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Do sada, zemlje regiona Hrvatska, Srbija i Crna Gora već su reagovale i smanjile akcizu, mada u Republici Srpskoj kažu da je Srbija smanjila akcizu za 20 odsto i ona sada iznosi 0,9 KM, dok je ta akciza u BiH trenutno 30 feninga.