Kandidat za generalnog sekretara UN Pino Arlaki izjavio je da ima šanse da Kristijan Šmit bude procesuiran zbog finansijske zloupotrebe položaja ako se prikupi dovoljno dokaza, ali i istakao da je pravo pitanje zašto na Balkanu još postoji visoki predstavnik?

– Nema potrebe za tim. Ovo je odraz starog unipolarnog svijeta. Balkanske zemlje trebaju da odbiju nastavak ove procedure, zato što je uvredljiva. Zašto je zemlji potreban nadzor u ime UN? To nije održivo, nije u redu i nije dobro – rekao je Arlaki, koji je sociolog.

On je ukazao da to nije ni u saglasnosti sa međunarodnim pravom.

– Imamo čvrste zemlje. Zašto im je potreban supervizor? Zbog rata i sukoba koji se dogodio prije 30 godina? To je jednostavno neshvatljivo – smatra Arlaki koji je i jedan od pisaca Konvencije UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

On je ocijenio da su UN trenutno na najnižem nivou u svojoj istoriji.

– Niko više ne mari za UN i one su potpuno marginalizovane u svim međunarodnim krizama. Imamo tri međunarodne krize – Ukrajinu, Gazu i Iran. UN nisu pokazale bilo kakav važan stav, projekat, plan, ideju o ovim krizama, a trebalo je, jer je to glavni mandat UN. Ako UN nisu prisutne u krizama, čemu onda UN? – upitao je Arlaki.

On je rekao da, ako bude izabran za generalnog sekretara UN, planira da izvrši velike izmjene u organizaciji UN kako bi postale korisne za svjetski sistem.

– Moj projekat je jednostavan – da Generalna skupština postane tijelo sa punim ovlaštenjima, da se ukine Savjet bezbjednosti i pravo veta i da se, umjesto Savjeta bezbjednosti, uspostavi savjet za mir, koji bi direktno birala Generalna skupština – naveo je Arlaki.

On kaže da bi novoformirani savjet za mir bio veoma značajan u svim međunarodnim krizama, sa veoma snažnim mandatom od Generalne skupštine.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, kojim se svojevremeno intenzivno bavio i okvalifikovao ga kao “mafijašku državu”, Arlaki je rekao da ne posjeduje dovoljno svježih informacija i da se tim pitanjem ne bavi već nekoliko godina.

– Uobičajeno je da se države kojima upravlja mafija ne mijenjaju preko noći, osim u slučaju da se nešto zaista važno dogodilo na Kosovu. Nedavna istorija Kosova je istorija kriminala i povezanosti sa politikom – ukazao je Arlaki.

Arlaki boravi u Srbiji povodom Međunarodne naučne konferencije “Međunarodno krivično pravo sa osvrtom na zaštitu životne sredine”, koje se održava na Tari u organizaciji Udruženja za međunarodno krivično pravo.

Na dnevnom redu i uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u utorak, 19. maja, trebali bi na hitnoj sjednici da razmatraju zahtjev za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika, dok bi na redovnoj sjednici trebali da diskutuju o Reformskoj agendi BiH.

Predlagači zahtjeva za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika poslanici Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra i Midhat Čaušević smatraju da je potrebno donošenje zaključaka koji bi usmjerili aktivnosti Savjeta ministara i drugih nadležnih institucija na zaštitu domaće proizvodnje čelika i čeličnih proizvoda.

Hitna sjednica zakazana je za 10.00 časova.

Po okončanju hitne, trebalo bi da počne redovna sjednica Predstavničkog doma, na čijem dnevnom redu je, osim Reformske agende BiH, i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama, u drugom čitanju.

Predlagač je Savjet ministara.

U zakonskom prijedlogu je navedeno da je cilj izmjena i dopuna suzbijanje ili potpuno onemogućavanje zloupotrebe sredstava komunikacija za vršenje krivičnih djela.

U prvom čitanju, na dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, koji se odnosi na kontinuitet rukovođenja Agencijom, ako direktor nije u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odgovornosti ili ukoliko dobrovoljno napusti dužnost, a radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno.

Pred poslanicima u prvom čitanju su i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH.

U prvom čitanju, poslanici bi trebali da razmatarju i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o ličnoj karti državljana BiH, Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

Na predloženom dnevnom redu su i izvještaji o radu komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za 2025. godinu.

Početak redovne sjednice planiran je za utorak u 12.00 časova.

Pred Sudom BiH već je pokrenut spor zbog oko 73 miliona KM koje je Republika Srpska nezakonito prisvojila u 2023.i 2004. godini, što je omogućeno nezakonitim djelovanjem SNSD-ovaca u Upravnom odboru UIO, sad se razmišlja da se tužba dopuni, saznaje Raport

Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uradilo je procjenu raspodjeli prihoda od indirektnih poreza za prošlu godinu prema kojoj je Republika Srpska sebi prisvojio oko 78 miliona maraka više od pripadajućeg dijela, saznaje Raport.

Time se ukupan sporni iznos koji se dodjeljuje Republici Srpskoj od 2023. godine povećao na oko 150 miliona KM, a s obzirom da je i u ovoj godini nastavljena nezakonita podjela sredstava taj iznos je i veći.

Inače, pred Sudom BiH u toku je spor po tužbi Federacije BiH koju zastupa Federalno tužilaštvo protiv Upravnog odbora UIOBiH i Republike Srpske, ali u tužbu nije uvršten ovaj novi iznos iz 2025. godine nego raniji od oko 73 miliona KM za koliko se Republika Srpska tereti da je nezakonito prisvojila novca od indirektnih poreza u 2023. i 2024.godini.

Sada se razmišlja da se tužba dopuni, što tužbeni zahtjev čini ‘teškim’ oko 151 milion KM.

Međutim, postoji bojazan da bi to moglo usporiti rješavanje ovog predmeta, jer su u Sudu BiH u januaru već odgodili jedno pripremno ročište, a novo zakazali tek za 1. juli.

U praksi se raspodjela trenutno vrši po koeficijentima da Federaciji BiH ide 62,01 posto, Republici Srpskoj 34,44 posto i Brčko distriktu 3,55 posto.

Ovi koeficijenti bi, prema zakonu, trebali biti redovno usklađivani i potvrđivani kroz kvartalna i godišnja poravnanja, ali se to od 2023. godine ne provodi, jer kadrovi SNSD-a u Upravnom odboru UIO sa Srđanom Amidžićem na čelu ne dozvoljavaju i ne stavljaju na dnevni red usklađivanje koeficijenata i poravananje.

U odboru su još SNSD-ova Zora Vidović ministrica finansija Republike Srpske, Jelena Popović ekspert iz Republike Srpske, te Toni Kraljević ministar finansija Federacije BiH i Zijad Krnjić ekspert iz Federacije BiH, dok je pozicija člana koji bi trebao biti predstavnik Savjeta ministara BiH u ovom sazivu UIO nepopunjena, jer Savjet minsitara nikada nije izvršilo to imenovanje.

Zbog blokade SNSD-ovaca koeficijenti su ‘zamrznuti’ u periodu kada su išli najviše u prilog Republike Srpske pa se raspodjela tako i vrši. Povoljnije za Republiku Srpsku, ali nezakonito.

Takođe, zbog odbijanja Srđana Amidžića da radi po zakonu i stavi na dnevni red koeficijente i poravnanja, član UO UIO BiH Zijad Krnjić odbija dati saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji UIO zbog čega je blokirano i otvaranje GP Gradiška.

Ali, ni to ne može natjerati Amidžića da počne raditi u skladu sa zakonom, nego odgovornost pokušava prebaciti na Krnjića, protiv kojeg je, što je već poznato, u Tužilaštvu BiH zbog toga formiran i predmet, piše Raport.