Američka administracija Donalda Trampa preko Stejt departmenta priprema svojevrsnu zamjenu za ugašeni USAID, a predviđeni su i projekti na zapadnom Balkanu.

Kako piše “Financial Times”, administracija je Kongresu uputila prijedlog da se dva miliona dolara izdvoje za projekte koji bi se, kako je objašnjeno, suprotstavili cenzuri EU kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima.

Podsjećanja radi, ovim zakonima EU želi da ograniči velike platforme, koje su mahom u američkom vlasništvu, da daju veću kontrolu korisnicima i da sa platformi suzbijaju ono što smatraju lažnim vijestima.

Za projekte u Evropi je, osim ovog, kako je najavljeno, predviđen i budžet od pet miliona dolara za razvoj civilizacijskog saveza u Evropi, odnosno saveza sa političkim snagama koje smatraju svojim saveznicima.

Međutim, kako navodi “Financial Times”, dio novca bi išao i u namjene koje su bile podržavane ranije od strane ranijih administracija, poput borbe protiv autoritarnih režima, ali i suzbijanja ruskog i kineskog uticaja.

Kada je konkretno riječ o zapadnom Balkanu, dva miliona dolara namijenjena su za organizacije i projekte za koje se ocjeni da su aktivni u suprotstavljanju pokušaja podrivanja zapadnih civilizacijskih vrijednosti.

Plan uključuje i finansiranje aktivnosti protiv, kako se navodi, pravosudnog aktivizma i cenzure u Brazilu, gdje Vašington optužuje vlasti da politički progone bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, saveznika Donalda Trampa.

Predviđeno je i milion dolara za dokumentovanje kršenja ljudskih prava nad etničkim manjinama u Južnoj Africi.

Poseban budžet namijenjen je za projekte u Velikoj Britaniji, takođe za političke snage koje su usklađene s političkim ciljevima Trampove administracije.

“Financial Times” ističe da dio budžeta predviđa izdvajanje pet miliona dolara za organizaciju “Free Speech Union International”, međunarodnu mrežu nastalu oko britanske organizacije “Free Speech Union”, koju je osnovao konzervativni član Doma lordova Tobi Jang.

Najveći pojedinačni grant predviđen je za “Victims of Communism Memorial Foundation”, američku neprofitnu organizaciju posvećenu očuvanju sjećanja na žrtve komunističkih režima.

“Fondacija bi trebalo da dobije 40 miliona dolara, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na njen dosadašnji budžet. Organizacija je osnovana 1993. godine odlukom američkog Kongresa, a zakon je potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton. Stejt department podsjeća da je fondacija sredstva iz američkog budžeta dobijala i tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena”, piše FT.

Kako piše “Washington Post”, svim ovim programima trebalo bi da bude zajedničko nekoliko elemenata, poput promovisanja nacionalne sigurnosti SAD, slobode govora, vjerskih sloboda, antikomunističkih aktivnosti, strateškog takmičenja s Kinom, promovisanja direktnih bilateralnih partnerstava, jačanja ekonomske samoodrživosti, promovisanja privatnih investicija i usaglašavanja s spoljnopolitičkim interesima SAD.

Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor iz Ambasade SAD o tome kako bi se ovi projekti realizovali u regionu. Važno je napomenuti da i prema pisanju FT i WP-a još nisu definisani svi elementi, jer se čeka odobrenje Kongresa.

Na norveškom arhipelagu Svalbard nalazi se Globalni trezor sjemena u kojem se čuva više od 1,2 miliona uzoraka biljnih kultura kao zaštita od klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa.

Na norveškom arhipelagu Svalbard, duboko ispod planine i okružen vječitim ledom, nalazi se jedno od najvažnijih mjesta za budućnost čovječanstva – Globalni trezor sjemena. U njemu se na temperaturi od minus 18 stepeni Celzijusa čuvaju rezervni primjerci sjemena iz gotovo svih dijelova svijeta.

Projektom upravlja organizacija Crop Trust, a cilj je očuvanje genetske raznovrsnosti biljaka kako bi čovječanstvo i u budućnosti moglo da proizvodi hranu uprkos klimatskim promjenama, ratovima i prirodnim katastrofama.

Od otvaranja 2008. godine, u trezor su pristigle kolekcije iz više od 100 banaka gena iz 74 države. Danas se u podzemnim komorama nalazi više od 1,2 miliona uzoraka sjemena različitih poljoprivrednih kultura.

Sjeme se čuva u tunelu dugom 130 metara, gdje su uslovi pažljivo kontrolisani kako bi ostalo održivo decenijama, pa čak i vijekovima.

“Gradimo globalni sistem koji će sačuvati sposobnost klijanja različitih sorti i omogućiti njihovu ponovnu sadnju u budućnosti”.

Zašto je biodiverzitet toliko važan?
Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene, štetočine i biljne bolesti sve više ugrožavaju tradicionalne usjeve. Monokulture postaju manje otporne, zbog čega je očuvanje starih i rijetkih sorti od presudnog značaja.

Kako bi razvili biljke otpornije na sušu, visoke temperature ili nove bolesti, naučnicima je potreban što veći broj različitih gena, a upravo njih čuvaju banke sjemena.

Crop Trust finansijski i stručno pomaže bankama gena širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju, kako bi njihovi vrijedni uzorci bili sačuvani za buduće generacije.

Svalbard je već spasio hiljade biljnih sorti
Koliko je ovaj trezor važan pokazao je primjer iz Sirije. Nakon što je zbog građanskog rata izgubljen pristup banci sjemena u Alepu, zahvaljujući rezervnim uzorcima sa Svalbarda između 2015. i 2019. godine uspješno su obnovljene kolekcije i ponovo zasađene u Maroku i Libanu.

Iako je i sam trezor morao biti prilagođen posljedicama klimatskih promjena nakon što je otapanje permafrosta izazvalo prodor vode u ulazni tunel, sjeme nikada nije bilo ugroženo. Tunel je naknadno dodatno zaštićen, a sistem hlađenja modernizovan.

Uz novu finansijsku podršku Njemačke razvojne banke KfW, Crop Trust pokrenuo je i projekat “Seeds for Resilience” (Sjeme za otpornost), čiji je cilj jačanje nacionalnih banaka sjemena i njihova bolja priprema za buduće krize.

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.