Svijet
Cenzurisan Trampov veliki intervju za “60 Minutes”, POZNATO ŠTA JE IZREZANO
CBS-ova emisija “60 Minutes” drastično je skratila intervju s Donaldom Trampom emitovan u nedjelju naveče, izrezavši ključne dijelove u kojima se bivši predsjednik hvalio novčanom nagodbom koju je dobio od te medijske kuće.
Od 90 minuta razgovora s novinarkom Norom O’Donel, emitirano je tek oko 28. Bio je to njegov prvi intervju za tu emisiju u posljednjih pet godina, piše The Guardian.
Uređivanje intervjua posebno je značajno jer je Tramp tačno prije godinu dana tužio CBS zbog, kako je tvrdio, obmanjujućeg uređivanja intervjua s tadašnjom potpredsjednicom Kamalom Haris, s ciljem da joj se pomogne na predsjedničkim izborima.
Iako su pravni stručnjaci tužbu odbacili kao “neosnovanu”, CBS se u julu nagodio s Trampom za 16 miliona dolara.
U sklopu nagodbe, mreža je pristala objavljivati transkripte budućih intervjua s predsjedničkim kandidatima, a puni transkript i produžena verzija ovog intervjua objavljeni su na internetu.
Provokacija koja nije emitovana
U dijelu intervjua koji nije prikazan na televiziji, Tramp je provocirao CBS zbog nagodbe i ponovio svoje optužbe.
“Zapravo, ’60 Minutes’ mi je platio mnogo novca. I ne morate ovo objaviti, jer vas ne želim osramotiti, a siguran sam da nećete”, rekao je Tramp.
“Ali ’60 Minutes’ je bio prisiljen platiti mi mnogo novca jer su izbacili njen odgovor koji je bio toliko loš, mijenjao je izbore, dvije noći prije izbora. I stavili su novi odgovor. I platili su mi mnogo novca za to. Ne možete imati lažne vijesti. Morate imati legitimne vijesti. I mislim da se to događa”, rekao je Tramp, prenosi Index.
Pohvale novim vlasnicima CBS-a
Tokom drugog neemitovanog dijela, Tramp je pohvalio prodaju CBS-a porodici Elison, kao i novu glavnu urednicu mreže, Beri Vajs, koju je nazvao “sjajnom novom liderkom”, iako je priznao da je ne poznaje privatno.
Posebno je bio oduševljen hvaleći Dejvida Elisona i njegovog oca Lerija, nove vlasnike Paramounta, matične kompanije CBS Newsa.
“Mislim da je jedna od najboljih stvari koja se dogodila ova emisija i novo vlasništvo, CBS i novo vlasništvo”, rekao je Tramp.
“Mislim da je to najveća stvar koja se dogodila u dugo vremena za slobodnu, otvorenu i dobru štampu.”
Novinarka O’Donel nije direktno komentarisala njegove pohvale.
Izrezane i druge teme
Među brojnim izrezanim odgovorima našli su se i komentari u kojima Tramp dovodi u pitanje integritet predsjedničkih izbora 2020, za koje je ponovio da su bili “namješteni i ukradeni”.
U jednom od neemitiranih segmenata, Tramp je pokušao navesti O’Donel da prizna kako je kriminal u Vašingtonu D.C., gdje ona živi, u padu.
“Vi živite ovdje. I to znate”, rekao je Tramp, pitajući je: “Vidite li razliku?”
“Mislim da sam previše radila”, odgovorila je O’Donel. “Nisam bila vani toliko… Uđem u auto i idem na posao, pa idem kući.”
Tramp je njen odgovor nazvao nepoštenim te je potom sugerisao da se taj dio razgovora ne mora emitovati.
“Ne morate to koristiti”, rekao je. “Ne brinite, ne brinite, ne želim je osramotiti.”
Svijet
DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.
“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.
CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.
Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.
Svijet
VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru
Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.
Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.
Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.
Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.
Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.
Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.
Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.
Svijet
SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila
Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.
Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.
Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.
Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.
Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.
„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.
On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.
„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.
Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.
Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.
Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.
Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.
„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.
SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.
-
Politika3 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo3 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Politika2 dana agoSTEVANDIĆ LJUT NA SNSD?: Ujedinjena Srpska blokirala izbor Komisije za koncesije RS
-
Politika3 dana ago“NE MOŽEMO PODRŽATI NASILJE”: Vuković traži odgovore o upotrebi sile na Palama
-
Politika3 dana agoDODIK GOVORIO JEDNO, ŠPIRIĆ POTPISAO DRUGO: Apelacioni sud ostaje u Sarajevu
-
Politika2 dana agoPONUDE NISU POMOGLE: Mladići sa Pala odbili Dodikove prijedloge i ostali pri protestu
-
Region19 sati agoŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“
-
Politika3 dana agoDODIK U MOSTARU ZAOBIŠAO SRBE? „Helikopter sletio kod partnera, a ne kod sopstvenog naroda“
