Komentarišući prvih 100 dana Vlade Republike Srpske, narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević, izjavio je da u tom periodu “nije urađeno ništa pozitivno”, dok su, kako tvrdi, radnici ostali bez posla, a privreda pretrpjela ozbiljne gubitke.

– Za 100 dana ne rada Vlade ništa se pozitivno nije desilo, ali smo ostali bez dvije fabrike – poručio je Kresojević.

On ističe da, dok premijer “broji članove Ustava”, privreda, kako kaže, broji skoro 1000 radnika koji su poslati kući.

– Gordan Pavlović gasi Novu Ljubiju i 600 radnih mjesta, Dubikotona iz Dubice je poslala 230 zaposlenih kući, a ekonomskog programa Vlade nismo vidjeli – navodi on.

Kresojević dalje tvrdi da je Vlada, umjesto podrške radnicima, pokazala solidarnost prema pojedinim privrednicima.

– Umjesto da se solidariše sa radnicima, Vlada je solidarnost pokazala prema Gordanu Pavloviću, u čije ime je isplaćivala otpremnine iz Fonda solidarnosti – rekao je on.

On navodi i da nijedan od pet zakona iz zakonodavnog paketa najavljenog u ekspozeu nije usvojen.

– Ovo je jedina vlast u regionu koja profitira na naftnoj krizi preko leđa sve siromašnijeg naroda. Preko 10 miliona KM budžet je prihodovao od rasta cijene nafte, dok je narod dobio svega 10 feninga po litru – istakao je Kresojević.

Na kraju poručuje da je, po njegovom mišljenju, jedina “pozitivna stvar” kod aktuelne Vlade to što joj je, kako kaže, ostalo još svega 150 dana mandata.

– Jedino dobro kod ove Vlade je što pred sobom ima još samo 150 dana mandata – zaključio je Kresojević.

Šef Kluba odbornika PSS-a u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić, poručio je nakon obilaska naselja Borik da je u proteklom periodu urađeno mnogo, ali da razvoj ovog dijela grada tek slijedi.

Kako je naveo, zajedno sa saradnicima i mještanima koji su godinama uz njega, obišao je Borik i podsjetio na realizovane projekte koji su unaprijedili kvalitet života građana.

„Ponosan sam na sve što smo uradili, a toga zaista nije malo. Proširili smo kapacitete vrtića, pokrenuli izgradnju kružnog toka kod ‘Audija’, obnovili biciklističke staze i rasvjetu, postavili česme, izgradili sportsko igralište ‘Vojno’, te obnovili dječije igralište u Kordunaškoj“, istakao je Drinić.

On je dodao da je zahvaljujući tim i brojnim drugim projektima Borik danas uređenije i funkcionalnije mjesto za život.

Prema njegovim riječima, planovi za naredni period već su spremni, a fokus će biti na dodatnom unapređenju infrastrukture.

„Ne stajemo. Nastavljamo sa proširenjem parking kapaciteta, pripremamo prijedloge rješenja za fasade i liftove, kao i idejno rješenje spomen-česme u čast boraca iz Borika“, poručio je Drinić.

Na kraju je naglasio da uvijek postoji prostor za napredak.

„Rad se nastavlja, jer uvijek može bolje. Pitanje je volje i vizije“, zaključio je.

Kada su pojedinci na vlasti i oni bliski njima, zatvorili sva preduzeća i izvukli sav javni novac koji se mogao izvući, sjetili su se da imamo i ogromna prirodna bogatsva koja mogu iskoristiti. Privatizovali su i kriminalizovali zvoz drvnih sortimenata, izgradnju vjetro i hidroelektrana, solarnih panela, kamenolome, i drugo, te sve to kroz ulaganje u građevinu i nekretnine „oprali“. Za to postoji i naziv, ekološki kriminal, ali za taj kriminal niko ne odgovara.

Ekološki kriminal u BiH je u ekspanziji. Kroz izgradnju solarnih elektrana, mini hidrocentrala, sječu šume, prirodni resursi se nemilice koriste i uništavaju, a novac od tog kriminala pere se većinom u građevinskom sektoru.

“To je jedna mafijaška organizacija koja nas „uzima lopatom“ da se izrazim kolokvijalno, i to je sve uvezano i funkcioniše. Sve je to uzurpacija, jer mi kao društvo plaćamo uništavanje prirodnog dobra, da bi jedan privatnik tamo stavio betona i uzimao sebi pare, ne nama. Već koliko mjeseci ne radi put prema Foči i zašto? Pravila se hidrocentrala i urušio se most“ ističe  profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Prof. Dr  Muhamed Karamujić.

Anes Podić iz Udruženje „Eko akcija“ napominje da je BiH izuzetno bogata suncem i vjetrom id a bi koristeći te resurse, mogli doći do jeftine energije.

“Međutim, vi to kada date privatniku, on sa tim može raditi šta poželi. Gradiš i gdje može i gdje ne može, strada poljoprivredno zemljište, stradaju zaštićena područja. Imate slučajeve da se privatni projekat proglasi javnim interesom, da se ljudima prinudno otkupi zemlja, a sve po zakonu za mizerne novce  i to je zapravo otimačina zemlje“, naglašava Podić.

Na sve ovo pravosuđe ostaje nijemo. Optužnice se podižu rijetko, istrage se ne provode,  a i ako slučaj dođe do suda, tretira se kao prekršaj. Sve ukazuje da u BiH postoji odlična sprega između pravosuđa, institucija, investitorskih lobija i političara  koji su u većini slučajeva suvlasnici ili vlasnici ekološki neprihvatljivih projekata.

“Prije 20 godina su nam prvo opljačkali preduzeća, i sada dolazi na red sve ostalo. Dolaze na red rijeke, šume, planine, sve ono što se može pretvoriti u novac. I onda tu nažalost strada naša okolina, a nema sistema koji bi ga zaštitio. Za to su direktno krive naše političke elite, gdje nema izuzetaka jer svim aje isti cilj, da ovo naše prirodno bogatstvo pretvore u nečiji privatni kapital“, rekao je Anes Podić iz Udruženja „Eko akcija“.

Politički analitičar Ivana Marić smatra je ekološki kriminal sada već standardna vrsta kriminala kojeg rade političari i da to nije ništa novo.

„Pravosuđe ne radi svoj posao. Još uvijek je vrlo bliska sprega između politike i praosuđa, i dok se ta sprega ne prekine to će se nastaviti tako raditi“, zaključuje Marićeva.

Ekološkim kriminalom nam prijete i druge zemlje. Hrvatska ne odustaje od svojih namjera da na Trgovskoj gori, na granici sa BiH  napravi odlagalište nuklearnog otpada, što bi ugrozilo ekologiju čitavog tog područja i rijeke Une u čijem slivu živi oko 250 hiljada ljudi.

Milorad Dodik otišao i korak dalje, pa  nalazišta litijuma u Srpskoj, nudi američkim partnerima. Ko je on da nekom nudi naša prirodna dobra? Da li hiljade stanovnika treba da strada da bi se on ulizao Americi?

(BN) Foto: BN