Banjaluka
ČETIRI GODINE NEDJELA I BLOKADA SNSD skupštinske većine u Banjaluci

Građani Banjaluke su protekle četiri godine bili svjedoci neviđene blokade i destrukcije koju je sprovodila skupštinska većina predvođena SNSD-om. Njihovo ponašanje u Skupštini grada obilježilo je jedan od najgorih mandata u istoriji Banjaluke, pun prepreka, političkih igara i odbijanja ključnih projekata koji su mogli unaprijediti kvalitet života svih građana.
Najveća prepreka razvoju grada dolazila je direktno iz klupa skupštinske većine. Nerad i nesposobnost predsjednika Skupštine, Ljube Ninkovića, obilježili su cijeli mandat. Odbijao je da zakazuje sjednice, a kad bi ih i zakazao, ključne tačke dnevnog reda su misteriozno nestajale. Ninković se pokazao kao savršeni primjer političke figure koja nije imala namjeru raditi u korist građana, već isključivo u interesu svoje partije i stranačkih nalogodavaca.
Jedan od najvidljivijih primjera nerada ove skupštinske većine je odbijanje prijedloga kredita od 10 miliona KM za rješavanje problema vodosnabdijevanja u potkozarskim selima. Uprkos peticijama građana i hitnoj potrebi za rješavanjem ovog problema, Ninković nije čak ni zakazao sjednicu na kojoj bi se o ovome raspravljalo. Ovaj potez jasno pokazuje potpunu nebrigu SNSD-a prema osnovnim potrebama građana.
Nadalje, grad Banjaluka je ostao bez brojnih investicija i projekata koji su mogli donijeti direktnu korist građanima. Jedan od najočitijih primjera je italijanska investicija u vrijednosti od 70 miliona KM koja je propala zbog odbijanja skupštinske većine da je podrži. Više od 300 radnih mjesta ostalo je neostvareno, a investitor je na kraju svoj posao preselio u Laktaše, ostavljajući Banjaluku na gubitku.
Iako su gradonačelnik i gradska administracija pokušavali progurati projekte koji bi unaprijedili grad, SNSD-ova većina je uporno odbijala sve što je moglo donijeti napredak. Besplatni placevi za mlade bračne parove, kolektori za prečišćavanje otpadnih voda, subvencije za javni prevoz – sve su to projekti koji su odbijeni bez ikakvog obrazloženja. Umjesto toga, skupštinska većina se bavila političkim igrama i opstrukcijama, ostavljajući građane bez prijeko potrebnih rješenja.
Najveće razočaranje građana bilo je kada je skupštinska većina odbila uvođenje neradne nedjelje. Šef Kluba odbornika SNSD-a, Dragoslav Topić, tvrdio je da bi to ugrozilo opstanak tržnih centara, zanemarujući pritom sve koristi koje bi ovakva odluka donijela radnicima i njihovim porodicama. Ova odluka je još jedan dokaz koliko je SNSD bio udaljen od stvarnih potreba građana.
Sve ove blokade i opstrukcije rezultirale su time da Banjaluka nije mogla ispuniti svoj potencijal. Skidanje tačaka sa dnevnog reda postalo je svakodnevna praksa, a mnogi važni projekti su ostali nerealizovani. Od otkupa zemljišta u Kuljanima, do izgradnje kružnih tokova i parkova – sve je to blokirano zahvaljujući SNSD-u i njihovoj destruktivnoj politici.
Građani Banjaluke će dugo pamtiti ove četiri godine kao period stagnacije, političkih igara i potpunog zanemarivanja njihovih potreba. Ovaj mandat SNSD-ove većine ostavlja gorak ukus u ustima, a budući sazivi će se morati suočiti s posljedicama ovog haosa.
Na kraju, ostaje da se zapitamo: kada će političke igre prestati, a interes građana postati prioritet?
Banjaluka24
Banjaluka
DJECI UZOR, ODRASLIMA LEKCIJA: ‘Raja sa trgića’ pokazala šta znači imati SRCE!

Da velike stvari mogu raditi i oni koji su po godinama “mali”, dokazuje “Raja sa trgića”, grupa djece iz Banjaluke, koja je već tri godine povezana istim ciljem – igrom i druženjem pomagati drugima.
O njima i njihovim humanim djelima su “Nezavisne novine” i ranije pisale, a sada smo otišli tamo gdje je sve počelo i gdje sve i danas traje.
Uputili smo se ka trgiću u blizini novog srpsko-ruskog hrama, gdje se, iako je bilo tačno podne i topao dan, dječja graja čuje, a obruč koša okačenog o stub rasvjete, bilježi poene svakih nekoliko sekundi. Sa druge strane, u hladu visokih zidova zgrada, improvizovani je gol i golman spreman da odbrani svaki šut.
Danilo Božić, Uroš Grujić i Mišo Gojković samo su mali dio ekipe koji čini “Raju sa trgića”, a sa kojima smo razgovarali.
Kako kažu, u ovom timu, koji sem pobjeda na sportskim terenima, bilježi i pobjede na polju humanosti, su od početka, a boje svog “kluba” braniće i dalje.
“Od početka sam u ekipi ‘Raje sa trgića’. Najviše mi se dopada što pomažemo raznim ljudima i što idemo na razne turnire sa našim drugarima”, kaže za “Nezavisne novine” Danilo Božić.
Ne krije da je do sada učestvovao u svemu što su organizovali, a imao je poruku i za sve ljude.
“Šaljem poruku svim ljudima koji mogu da pomognu, da pomognu”, rekao je on.
U istom timu je i Uroš Grujić, koji nam priča da bi volio da je više djece kao što su oni, “Raja sa trgića”, jer kako kaže, bilo bi dobro da je broj onih koji žele i vole pomagati veći.
“Privlači me da budem u ovoj ekipi to što smo svi složni i što učestvujemo u mnogo lijepih aktivnosti i pomažemo drugim ljudima”, navodi Uroš svoje razloge.
Inače, “Raja sa trgića” kao ekipa nastala je prije tri godine, sasvim spontano. Tada su se prijavili za novogodišnji turnir u malom fudbalu, pa im je trebao tim, kao i ime. I od tada, do danas, ostali su tim. Tim koji pobjeđuje.
Upravo pobjede na svim poljima i humanosti i sporta razlog su što je tu i Miloš Gojković.
“Mene za ‘Raju’ veže to što pomažemo drugim ljudima i što idemo na turnire. Volio bih da se u budućnosti posvetimo ljudima i životinjama koji nemaju dom ili hranu”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Na naše pitanje da li ga je “Raja” promijenila, jasno odgovara da jeste, jer, kako kaže, uvijek je lijepo pomagati.
Tim “Raje” je mnogo veći i brojniji, ali raspust i odmori učinili su da nisu svi tu kako bismo ih sve upoznali, ali svi su jednako važni u ovom timu, priča nam Nebojša Macanović, jedan od roditelja, dodajući da krila “Raji” daju i drugi roditelji, a sve sa jednim ciljem – da nauče djecu da sutra i sama budu inicijatori raznih akcija.
Priču o nastanku ove ekipe koju smo započeli sa klincima nastavlja nam pričati Macanović, prisjećajući se da su tada, prije tri godine, na pomenutom turniru igrali polufinale.
“To je stvarno bio veliki uspjeh, ali najveći uspjeh bio je kad su došli drugari da ih bodre, učiteljice, komšije iz nasilja. To je stvarno bila sjajna atmosfera, to je njima puno značilo”, kaže Macanović za “Nezavisne novine”.
Od turnira nisu odustali, prijavljuju se svake godine, ali su u međuvremenu poželjeli da prošire svoje aktivnosti, te su se okrenuli humanitarnom radu.
“Pravimo razne humanitarne akcije. Često idemo u javnu kuhinju, nosimo pomoć. Tamo su djeca volontirala. Sjekli su luk, pa iako su plakali od luka, nisi htjeli da odustanu. Htjeli su da spremaju hranu, da pomognu. To je njima veliko iskustvo. Takođe, sakupljali smo paketiće, za tri dana 120 paketića. Onda smo odmah poslije Nove godine organizovali još jednu humanitarnu akciju za njihove drugare iz roditeljske kuće. To je njima bilo veliko iskustvo, da se upoznaju, da pokažu opet empatiju, humanu stranu”, priča on.
Sakupljala je “Raja” i hranu za pse koji borave u azilu na Manjači, pa su išli da ih posjete i vide kako izgleda azil.
“Učestovali smo i u čišćenju naselja, trgića. Takođe, zajedno sa roditeljima i komšijama organizovali smo festival igre, gdje je bio turnir u basketu, skakanje u vrećama, igra između dvije vatre, kultrno-umjetnički nastupi… Naše djevojčice pjevale su pjesme. Bio je i folklor. Svi drugari koji se bave muzikom imali su svoje muzičke tačke”, spominje nam Macanović samo neke od aktivnosti dodajući da su se mali humanitarci okušali i u glumačkim vodama.
A iz niza aktivnosti rodila se nova ideja – pjesma o njima.
“Raja sa trgića”, koju je napisao Đorđe Morača, a otpjevali Maja Tatić i Siniša Tomić, uz pratnju hora CO Rebrovac u muzičkom studiju Panevropskog univerziteta “Apeiron”, postala je njihova himna.
Aranžman je, uz Tomića, radio i Dinko Blagojević, koji je svirao klavijature, a spot su snimili Bojan i Bojana Trgić.
Posebnost ovoga je, kako kaže Macanović, što su svi koji su učestvovali radili besplatno.
Planova za naredni period već imaju, a kako ističe on, najznačajnije u svemu je sve veći broj djece koji se uključuju u “Raju sa trgića”.
“Mi, pored naše djece iz naselja, imamo još djece i sa Starčevice, iz Vrbanje, Česme, s Lauša, Petrićevca…”, priča Macanović za “Nezavisne novine”.
I dok će se možda akcije mijenjati, jedno ostaje isto, a to je da će i dalje “Raju sa trgića” učiti ispravnom sistemu vrijednosti i empatiji. Učiće ih da prepoznaju da ljudima treba pomoći.
“Učimo ih da ne budu samo usmjereni na individualnost, nego da uče o zajedništvu, da doprinesu lokalnoj zajednici i da pomažu svima kojima treba pomoć”, zaključuje Macanović.
Iako su oni tek na početku životne utakmice, rezultat je već poznat – “Raja sa trgića” odnijela je pobjedu.
Nezavisne novine
Banjaluka
NEVIĐENO! Građani Banjaluke ŠTEDE I DO 15.000 KM,kuće sa BESPLATNIM projektima i dozvolama!

Uz besplatne građevinske dozvole građanima Banje Luke i dalje su na raspolaganju i besplatni projekti za kuće.
Poručio je ovo ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Vuk Višekruna, istakavši da je ovo još jedna u nizu mjera koja donosi značajne uštede našim građanima pri rješavanju stambenog pitanja.
-Kroz besplatne građevinske dozvole za objekte do 200 kvadratnih metara građani ostvaruju uštede u iznosu od 10.000 do 15.000 KM. Uz to građanima su na raspolaganju i gotovi projekti koje je Grad pripremio za tri tipa kuće – Lipa, Vrba i Kesten bruto površine 130, 145 i 200 metara kvadratnih, odnosno sa dvije, tri ili četiri spavaće sobe, što donosi i dodatne uštede. Ove mjere predstavljaju značajnu olakšicu jer sredstva koja su građani ranije morali izdvajati za pribavljanje dozvole i izradu projekta, sada mogu uložiti u samu izgradnju objekta – kaže Višekruna.
On je istakao da je do sada izdato oko 300 besplatnih građevinskih dozvola, podsjetivši da je u ovoj godini planirano 1,8 milion KM za ove namjene.
-Ovaj proces uglavnom se odvija u kontinuitetu. Imali smo kraći zastoj zbog neusvajanja Budžeta, ali odmah po usvajanju budžeta izdali smo oko 60 besplatnih građevinskih dozvola našim sugrađanima. Očekujem da će se do kraja ove godine realizacija ove mjere podrške našim građanima odvijati nesmetano, jer smo za ove namjene izdvojili oko 1.800 000 KM – zaključio je Višekruna.
Banjaluka
BANJALUČKI FAKULTETI ŠIRE KVOTE! Najviše novih mjesta na Medicinskom i Ekonomskom

Dok se fakulteti Univerziteta u Banjaluci pripremaju za drugi upisni rok, Vlada Republike Srpske odobrila je dodatno 321 mjesto za buduće brucoše koji će svoje obrazovanje nastaviti u okviru ove visokoobrazovne ustanove.
Naime, tokom prvog upisnog roka vladalo je veliko interesovanje za pojedine studijske programe, zbog čega su mnogi kandidati ostali ispod crte.
Kako “Nezavisne novine” saznaju, Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za proširenje upisnih kvota na više fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Tako je na Akademiji umjetnosti odobreno jedno dodatno mjesto, dok će Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet dobiti 25 novih mjesta za upis studenata.
Ekonomski fakultet će primiti još 76 studenata, dok će Elektrotehnički fakultet upisati dodatnih 40.
Na Mašinskom fakultetu biće upisano pet dodatnih studenata, a Medicinski fakultet dobio je saglasnost za još 80 mjesta, što predstavlja najveće proširenje među fakultetima.
Pravni fakultet moći će da upiše još 60 studenata, dok će ih Prirodno-matematički fakultet primiti još šest.
Na Tehnološkom fakultetu biće dodatnih šest mjesta, a na Fakultetu bezbjednosnih nauka još 10.
Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta primiće tri dodatna studenta, dok će ih Filozofski fakultet upisati još 10.
Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, kazao je za “Nezavisne novine” da ovaj fakultet već godinama unazad bilježi dobar upis studenata.
“Ove godine imamo povećano interesovanje za upis za oko 15 do 20 odsto. Zbog toga smo zatražili proširenje upisnih lista, na Građevinskom za 15 mjesta, a na Geodeziji za 10. Postoji realno interesovanje budućih studenata, a naši nastavni kapaciteti omogućavaju da proširimo broj upisanih”, kazao je Čvoro.
Dodao je da očekuju da će većinu upisnih mjesta uspješno popuniti.
“Veliki broj budućih studenata bira upravo naš fakultet jer prepoznaju kvalitet, kako u nastavi, tako i u stručnom kadru. Takođe, postoji realna potreba za zapošljavanjem inženjerskog kadra, što je dodatna motivacija za upis”, zaključio je dekan Čvoro.
Inače, na sajtu Univerziteta u Banjaluci objavljeno je da su prijave za upis u prvu godinu studija u drugom upisnom roku od 25. do 29. avgusta ove godine.
“Prijemni ispiti održaće se 1. septembra u devet časova, osim u slučaju Akademije umjetnosti, gdje prijemni ispiti traju do 5. septembra. Upis primljenih kandidata predviđen je u periodu od 9. do 12. septembra ove godine”, navedeno je na zvaničnoj stranici Univerziteta u Banjaluci.
-
Politika2 dana ago
NOVAKOVIĆ JASAN “SNSD je stvorio haos, PDP neće u njihovu vladu!”
-
Region2 dana ago
SPOMENIK ĐURIŠIĆU PRENESEN U CRKVU! “Pa NEKA DOĐU DA RUŠE”
-
Svijet2 dana ago
Vens ODBACUJE opciju priznanja Palestine – Amerika OSTAJE uz Izrael
-
Hronika2 dana ago
STRAŠNA NESREĆA! Preminuo fudbaler kojeg je tokom utakmice UDARIO GROM
-
Politika2 dana ago
TRAŽI “ZAMRZAVANJE” PRESUDE Milorad Dodik poslao zahtjev Ustavnom sudu BiH
-
Politika1 dan ago
DODIK BEZ MANDATA – otvoreno pitanje: Ko je šef Republike Srpske?
-
Politika2 dana ago
ŠAROVIĆ: “Mnogo čega još ćemo se nagledati, ima svi da ‘ZAGINEMO’ ZBOG DODIKA!”
-
Region1 dan ago
Zbog SPOMENIKA vojvodi ĐURIŠIĆU – ODREĐEN PRITVOR