Connect with us

Zanimljivosti

CIA ISTRAŽIVALA da li je Hitler preživio Drugi svjetski rat

Šokantni dokumenti objavljeni od strane CIA otkrili su detalje tajne misije da se pronađe nacistički lider Adolf Hitler, deset godina nakon što je, kako se navodi, navodno umro.

Prema više izvještaja iz CIA arhiva, agenti u Južnoj Americi bili su uvjereni da je diktator i dalje živ 1950-ih godina i da je promijenio ime kako ga ne bi prepoznali.

Jedan operativac je čak rekao da su pronašli fotografiju u Kolumbiji na kojoj je bio čovjek koji je ličio na zloglasnog nacističkog lidera.

Iako su savezničke snage pronašle spaljeno tijelo koje sugeriše da je Hitler oduzeo sebi život u njemačkom bunkeru aprila 1945. godine, dokumenti objavljeni 2020. godine otkrili su da su američki obavještajci pokušavali da lociraju njegovo “skrovište u Argentini” samo nekoliko mjeseci nakon završetka Drugog svetskog rata.

Tokom naredne decenije, ta potraga očigledno nije prestajala, a CIA je i dalje razgovarala sa izvorima koji su navodno znali o Hitlerovom tajnom bijegu 1955. godine.

Iako se čini da trag dokumenata završava u novembru 1955. godine, šokantna najava iz Argentine sada ponovo pokreće slučaj.

U martu, predsjednik Argentine, Havier Milej, naredio je svojoj vladi da deklasifikuje sve dokumente o nacistima koji su potražili utočište i bili zaštićeni od strane te zemlje nakon Drugog svjetskog rata.

Argentina je bila poznata kao skrovište za bivše članove nacističke partije koji su bježali od kazne za ratne zločine prije 80 godina, a sada ovi dokumenti mogu dati više informacija o ovom CIA slučaju.

U dokumentima piše kako je američki Ratni departman poslao informacije FBI-u da Hitler možda ima tajno skrovište u hotelu u ljetovalištu u La Faldi u Argentini, piše Daily Mail.

Dokument iz oktobra 1945. godine otkrio je da su vlasnici ovog hotela bili veliki podržavaoci nacističke partije, finansijski su doprinosili šefu propagande Josefu Gebelsu, i postali bliski prijatelji sa Hitlerom.

Prema američkom obavještaju, Hitler nikada nije zaboravio lojalnost ove porodice nacistima i čak je živio sa njima u istom hotelu tokom njihovih odmora u Njemačkoj.

Ratni departman je obavijestio FBI da su bili uvjereni da bi Hitler otišao u hotel ako bi Njemačka izgubila Drugi svjetski rat ili ako bi bio smijenjen sa čela nacista.

Iako su savezničke snage tvrdile da su pronašle spaljene ostatke Hitlera, drugi CIA dokument, objavljen 2020. godine, uključivao je fotografiju čovjeka za kojeg se vjeruje da je nacistički lider, kako sjedi sa prijateljem u Kolumbiji 1954. godine.

Hitler nakon rata živio u Južnoj Americi?
Izvještaj od 3. oktobra 1955. godine jasno je naveo da je američka obavještajna operacija bila u toku kako bi se potvrdilo da li je Adolf Hitler preživio i tajno se preselio u Južnu Ameriku.

Dokument je otkrio da je informator poznat kao CIMELODY-3 razgovarao sa pouzdanim prijateljem koji je služio pod Hitlerovim komandama u Evropi i pobjegao u Marakaibo u Venecueli.

Prijatelj je rekao da je čovjek po imenu Filip Citroen, bivši SS vojnik, tvrdio da je Hitler još uvijek živ u Kolumbiji, da je mjesečno razgovarao sa bivšim nacističkim liderom i da je nedavno napravio fotografiju sa njim.

​Prema izvještaju agenta pod pseudonimom CIMELODY-3, prijatelj bivšeg SS vojnika Filipa Citroena, koji je živio u Marakaibu, Venecuela, obavijestio je CIA u oktobru 1955. da je Citroen tvrdio da je Adolf Hitler još uvijek živ.

Citroen je naveo da je tokom boravka u Tunji upoznao osobu koja je tvrdila da je Hitler i koja je ličila na njega.

Citroen je čak pokazao fotografiju na kojoj sjedi pored ovog čovjeka, nazvavši ga Adolf Šritelmajor. Iako su agenti CIA bili skeptični prema ovim tvrdnjama i smatrali ih glasinama, odlučili su da zabilježe informacije i obavijeste nadređene. ​

Dana 4. novembra 1955, obavještajni štab u Vašingtonu je odobrio da agenti stupe u kontakt sa osobom poznatom u dosijeima kao “GIRELLA” kako bi dalje istražili istoriju Adolfa Šritelmajora u Kolumbiji prije 1955. godine.

Međutim, isti tajni dokument koji je distribuiran agentima u Južnoj Americi takođe je predložio da se odustane od slučaja.

“Osjeća se da bi se na ovo pitanje mogli uložiti ogromni napori uz daleke mogućnosti da se utvrdi bilo šta konkretno”, priznali su obavještajni zvaničnici.

Čini se da nijedan drugi dokument u ovom nizu izvještaja nije javno dostupan u dosijeima CIA sa kojih je deklasifikovana, što sugeriše da je stvar odbačena ili da bilo šta drugo što je otkriveno još uvijek može da skine tajnost od strane američke vlade.

Odluka Argentine da slijedi SAD u uklanjanju povjerljivih podataka sa starih slučajeva mogla bi uskoro da otvori još više informacija o odnosima Pentagona sa nacistima u Južnoj Americi.

Činjenica je da je američka vlada regrutovala bivše njemačke naučnike poslije Drugog svjetskog rata da rade za Ameriku.

Ovaj program, poznat kao Operacija spajalica, na kraju je doveo oko 1.600 njemačkih naučnika u SAD – uključujući Vernera fon Brauna, koji je slavno otvorio put NASA i ranim američkim svemirskim misijama.

Očekuje se da će novi argentinski dokumenti detaljno opisati umiješanost zemlje u “pacovske linije” – tajne međunarodne rute za bjekstvo koje su nacisti koristili da bježe iz Njemačke prije i poslije završetka Drugog svjetskog rata.

Trenutno nije poznato da li će neki od izvještaja koji će uskoro biti skinuti tajnost dodati još neke dokaze u dosijeima CIA o Hitlerovom navodnom bjekstvu od smrti, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Zanimljivosti

ZBOG NJEGOVIH SENDVIČA LJUDI STOJE U REDOVIMA! Poznati kuvar podijelio tajnu koja pravi nevjerovatnu razliku!

Za ukusan sendvič nisu neophodni skupi sastojci, već pažljivo usklađeni ukusi, malo hrskavosti i dobar raspored namirnica. Kuvar Mejson Hereford, poznat po kreativnim sendvičima u restoranu “Turkey and the Wolf” u Nju Orleansu, izdvaja tri savjeta koja se lako mogu primijeniti u kućnoj kuhinji.

Njegove kombinacije daleko su od uobičajenih: među omiljenim sendvičima gostiju nalaze se onaj s prženom kobasicom bolonja i čipsom te topli sendvič po uzoru na Ruben, u kojem je usoljenu govedinu zamijenilo raštansko zelje, navodi FaW.

Deceniju nakon otvaranja restoran i dalje privlači redove gostiju, a Hereford smatra da je tajna u kreativnosti i pažnji posvećenoj svakom sastojku.

“Svaki potez je prilika”, poručuje kuvar.

Kako postići ravnotežu ukusa?

Iako se sendvič često priprema kao brz obrok, Hereford savjetuje da mu se pristupi s jednakom pažnjom kao bilo kojem drugom jelu.

“Mnogi ljudi razmišljaju o sendvičima gotovo kao o zamjeni za tanjir hrane, ali ne zaboravite da i dalje pripremate kompletno jelo. So, kiselost, svježina, masnoća, ljutina – sve je to podjednako važno kada pravite sendvič”, objašnjava.

Posebno izdvaja kiselost, koju ljudi često zaboravljaju. Nekoliko kapi limunovog soka može osvježiti punjenje, dok se zelena salata prije dodavanja može začiniti malom količinom sirćeta.

Najjednostavnije rješenje može biti i kiseli krastavac poslužen uz sendvič. Kiselkasti dodatak naglašava ostale ukuse i pomaže da cijeli obrok djeluje uravnoteženije.

Kako dodati hrskavost?

Različite teksture jedan su od najlakših načina da običan sendvič postane zanimljiviji.

“To što je nešto između dvije kriške hljeba ne znači da ne možete dodati tostadu ili krupnije sjeckane orašaste plodove ili sjemenke kako biste dobili teksturu”, kaže Hereford.

Tostada, odnosno hrskava prepečena ili pržena tortilja, samo je jedna od mogućnosti. Ako pri ruci nemate poseban hrskavi dodatak, dovoljno je promijeniti način pripreme sastojaka koje već koristite.

Hljeb možete tostirati malo duže ili u sendvič staviti čvrste, hrskave dijelove listova ajsberg salate, umjesto da ih bacite.

Važno je i gdje odlažete tostirani hljeb.

“Tostirani hljeb stavite na žičanu rešetku, umjesto na radnu površinu ili dasku za sječenje. Tako ćete dobiti hljeb koji je hrskav sa svih strana, a ne krišku koja se ovlažila od sopstvene pare i izgubila čvrstinu”, savjetuje kuvar.

Kojim redoslijedom slagati sastojke?

Raspored namirnica uglavnom zavisi od ličnog ukusa, ali nekoliko promjena može uticati na konačan rezultat.

Hereford sastojke koji se dobro dopunjuju stavlja neposredno jedne uz druge.

“Na primjer, volimo da nam zelena salata dodiruje prelive”, objašnjava.

S druge strane, preporučuje razdvajanje sastojaka koji su previše slični. Ako sendvič sadrži kremastu salatu od kupusa i kremasti preliv, između njih se može staviti drugi sastojak kako se njihovi ukusi ne bi potpuno stopili.

“Pažljivo raspoređenim sastojcima razdvajamo ukuse za koje želimo da dođu do izražaja sami za sebe”, kaže Hereford.

Njegovi savjeti pokazuju da dobar sendvič može nastati i od onoga što već imate u kuhinji. Malo kiselosti, hrskavi dodatak i promišljeno slaganje dovoljni su da poznata kombinacija dobije drugačiji ukus i teksturu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KREMASTO ČUDO OD KOKOSA! Najbrži rolat bez pečenja koji se doslovno topi u ustima!

Ako volite kokos i jednostavne kolače za koje ne morate da uključujete rernu, rolat od kokosa je pravi izbor.

Najbolje od svega je što vam za pripremu ne treba posebno kulinarsko iskustvo. Dovoljno je da napravite smjesu, pripremite krem, uvijete rolat i pustite ga da se dobro ohladi.

Detaljna priprema: Kako napraviti neodoljivi kokos rolat?

Za tamnu koru od keksa

300 g mljevenog keksa

100 g kokosa

100 g šećera u prahu

100 g otopljenog maslaca

120 ml mlijeka

2 kašike kakao praha

Za bijeli fil i dekoraciju

100 g omekšalog maslaca

100 g šećera u prahu

150 g kokosa

80 ml mlijeka

30-50 g kokosa za posipanje

nekoliko listića badema ili rendana čokolada (po želji)

Priprema kore:

U većoj posudi pomiješajte mljeveni keks, kokos, šećer u prahu i kakao. Dodajte otopljeni maslac i postepeno sipajte mlijeko. Miješajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu koja može da se oblikuje.

Ako vam je smjesa previše suva, dodajte još sasvim malo mlijeka, ali postepeno, kako ne bi postala previše mekana.

Priprema fila:

Zatim pripremite fil za rolat od kokosa. Umutite omekšali maslac sa šećerom u prahu, dodajte kokos i mlijeko, pa sve dobro sjedinite. Fil treba da bude dovoljno gust da se ravnomjerno nanese na koru.

Oblikovanje rolata:

Na radnu površinu stavite papir za pečenje ili providnu foliju. Preko njega rasporedite smjesu od keksa i oblikujte pravougaonik. Najlakše ćete je razviti oklagijom između dva lista papira za pečenje, pa se neće lijepiti.

Preko tamne kore ravnomjerno rasporedite bijeli fil, a uz ivice ostavite malo slobodnog prostora. Koru pažljivo uvijajte u rolat, pomažući se papirom za pečenje. Nemojte žuriti, kako se kora ne bi raspala.

Važan korak: Koliko dugo rolat od kokosa treba da stoji u frižideru?

Gotov rolat pospite kokosom (i listićima badema ili čokoladom, po želji), umotajte ga u foliju i stavite u frižider na najmanje 3 do 4 sata, a najbolje preko noći.

Prije služenja ohlađen rolat isjecite na jednake kolutove i uživajte u savršenom spoju čokolade i kokosa, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Babi Vangi pripisuju Putinov odlazak: ŠTA JE ZAISTA POZNATO?

Navodna proročanstva Babe Vange ponovo privlače pažnju, a među tvrdnjama koje joj se pripisuju nalaze se promjena na čelu Rusije do 2027. godine, izbijanje trećeg svjetskog rata i dolazak vanzemaljaca. Ipak, dostavljeni tekst ne nudi pouzdane zapise koji bi potvrdili da je bugarska proročica zaista izgovorila ova predviđanja.

Baba Vanga preminula je u avgustu 1996. godine, ali se njeno ime i dalje povezuje s prognozama velikih svjetskih događaja. Pripisivana su joj i predviđanja terorističkih napada 11. septembra i pandemije kovida, mada takve tvrdnje treba razlikovati od dokumentovanih, unaprijed zabilježenih izjava.

Šta joj se pripisuje o budućnosti Vladimira Putina?
Prema navodima koje prenosi LADbible, Baba Vanga navodno je predvidjela da će Rusija do 2027. godine dobiti novog lidera.

U tekstu se takav scenario povezuje s mogućim političkim previranjima i novim tenzijama među svjetskim silama. Međutim, nije naveden provjerljiv izvorni zapis s preciznim riječima proročanstva niti okolnostima u kojima je izrečeno, navodi LadB.

Zbog toga tvrdnja o promjeni ruskog rukovodstva ostaje navod koji se pripisuje Babi Vangi, a ne pouzdana najava budućih događaja.

Koja se još predviđanja vezuju za 2026. godinu?
Među navodnim prognozama za ovu godinu pominju se prirodne katastrofe i sve veća zamjena ljudskog rada mašinama.

Autor izvornog teksta te tvrdnje povezuje sa savremenim strahovima od gubitka poslova usljed razvoja vještačke inteligencije. Ipak, takvo povezivanje aktuelnih događaja s uopštenim predviđanjima samo po sebi ne potvrđuje njihovu vjerodostojnost.

Babi Vangi, kao i Nostradamusu, pripisuje se i predviđanje da bi tokom 2026. mogao početi treći svjetski rat. U istom tekstu navodi se i tvrdnja da bi vanzemaljci mogli stići na Zemlju do novembra.

Za ove scenarije nisu ponuđeni provjerljivi dokazi.

Šta navodno donosi 2027. godina?
Prema još jednom predviđanju koje joj se pripisuje, pojedini ljudi bi tokom 2027. godine mogli razviti osobine nalik nadljudskim sposobnostima.

Kao mogući uzroci pominju se misteriozna bolest ili genetski eksperiment.

Ni za ovu tvrdnju u dostavljenom tekstu nije naveden pouzdan izvorni zapis, pa je treba posmatrati kao dio priča koje kruže o Babi Vangi.

Zašto je teško provjeriti njena proročanstva?
Prema dostavljenom tekstu, Baba Vanga nije lično zapisivala svoja predviđanja. Ona su prenošena preko ljudi iz njenog okruženja, među kojima je bila i njena nećaka Krasimira Stojanova.

Takav način prenošenja ostavlja prostor za pogrešno razumijevanje, izmjene i naknadno pripisivanje izjava.

Dodatni problem predstavlja neodređenost mnogih navodnih proročanstava. Široke formulacije o ratovima, katastrofama ili tehnološkim promjenama mogu se naknadno povezati s različitim događajima, bez jasne potvrde da su ih zaista predvidjele.

Da li je jedan fizičar zaista predvidio kraj svijeta u novembru?
U tekstu se uz priče o Babi Vangi pominje i austrijsko-američki fizičar Hajnc fon Ferster, čiji se naučni rad često predstavlja kao predviđanje kraja svijeta 13. novembra 2026. godine.

Fon Ferster je sa saradnicima 1960. godine u časopisu Science objavio rad naslovljen “Sudnji dan: petak, 13. novembar 2026. godine”. Rad je razmatrao matematičku projekciju prema kojoj bi broj stanovnika težio beskonačnosti ukoliko bi se nastavio obrazac rasta iz prethodna dva milenijuma.

Ključna je upravo pretpostavka o nastavku istog obrasca. Matematičko produžavanje određenog trenda nije dokaz da će se tog datuma dogoditi katastrofa niti potvrda da čovječanstvu preostaje manje od mjesec dana.

Nastavi čitati

Aktuelno