Connect with us

Nauka i tehnologija

CIJELO ČOVJEČANSTVO POČIVA NA OVOJ MREŽI: Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

Iako nam internet nije dostupan toliko dugo vremena, u posljednjih više od dvadeset godina čini se kako je cijelo čovječanstvo postalo zavisno o mreži svih mreža.

Sada nam se čini nemogućim da smo prije mogli živjeti bez Gugla, društvenih mreža i svih vijesti i informacija koje su nam uvijek dostupne i toliko ih koristimo da su mnogi razvili i zavisnost o internetu i telefonima. No dok bi mi bez vijesti i društvenih mreža izdržali, postavlja se pitanje šta je sa svim institucijama i infrastrukturi koja nam život znači, a koja je zavisna o internetu, poput elektrana, telekoma, banaka, itd.

Prvi dan bez interneta
Zato je zanimljivo pitanje šta bi se dogodilo kada bi jednom nestalo interneta, odnosno ako bi cijeli svijet iz nekog razloga izgubio povezanost s mrežom. Nije teško zaključiti kako bi nastala panika, ljudi ne bi znali šta se događa, ne bi više mogli komunicirati, raditi, itd. Kakve bi bile posljedice nakon jednog dana, sedmice, mjeseca i godine, odgovor su pokušali dati s BBC stranice posvećene nauci “Science Focus”.

Na kraju prvog dana nakon što je cijela naša planeta odsječena od mreže, samo bi Gugl i Fejsbuk izgubili više od 300 miliona funti (oko 300 miliona evra), a gubici ostalih kompanija, od kojih bi mnoge stale s radom, mjerili bi se u milijardama. Situacija nakon sedam dana bila bi u potpunosti haotična, a na “Science Focusu” posebno naglašavaju kako bi došlo do problema s opskrbom struje, što vuče brojne nove probleme. Naime, kako se moderna električna mreža oslanja na internet za koordinaciju elektrana i trafostanica, došlo bi do haosa u energetskom sistemu i lokalnih prekida u distribuciji struje za većinu zemalja svijeta. To bi se onda odrazilo i na plinovode koji bi se zatvorili jer su i oni oslonjeni na struju i internet.

Mjesec bez interneta

S obzirom na to da je sve, dakle, povezano, došlo bi do lančane reakcije. Bez interneta i struje ne mogu raditi niti benzinske pumpe jer, osim što ne mogu točiti gorivo, ne mogu pratiti niti stanje spremnika. Bez goriva nema niti dostave hrane i potrepština u supermarketima i čini se da bi stao cijeli svijet, odnosno stao bi promet, industrija i biznisi. Nakon jednog mjeseca svijet bi potonuo u totalni haos – uznemireni i gladni ljudi čiji su se životi u kratko vrijeme radikalno promijenili sada se međusobno bore za hranu koja je već razgrabljena. Ulicama vladaju nemiri i haos, a iako je nepozvana vojska i njima trebaju gorivo i zalihe koji se brzo troše.

Godina bez interneta
Nakon godinu većina zemalja razvijenog svijeta ipak bi uspjela osposobiti osnovne telefonske linije, te bi se društvo polako prilagodilo na velike promjene i haos, dok su se države vratile na agrarnu ekonomiju. Globalna ekonomija vratila bi se u vrijeme tridesetih godina prošlog vijeka. Posljedice gubitka interneta su strašne i na “SF” kažu kako bi broj ljudi koji nisu preživjeli glad, hladnoću i nemire mogao iznositi čak oko milijardu, prenosi Avaz.

Naravno, to su sve nagađanja i zaista je teško predvidjeti kako bi izgledao takav svijet i možemo se samo nadati kako to nikada nećemo saznati.

Related Topics:

Nauka i tehnologija

BUDUĆNOST JE STIGLA! Robot koji čisti, pere i zabavlja

U trci za prvog humanoidnog robota koji će postati dio naših domova, kompanije poput Tesle takmiče se za razvoj održivog androida za svakodnevni život.

Jedna od kompanija koja cilja na pobjedu u ovoj trci je 1X, sa sjedištem u Norveškoj i Silikonskoj dolini, koja razvija svog humanoidnog robota pod nazivom NEO.

Na nedavnoj demonstraciji u Mosu, blizu Osla, NEO je predstavljen u futurističkom kombinezonu, pokazujući svoje mogućnosti.

Dodao je i da će robot biti sjajan saputnik: „Možete s njim razgovarati, učiti, zabavljati se i imati kvalitetne konverzacije.“

Bornič je naglasio da je vještačka inteligencija (AI) ključna za NEO-a: „Od kontrole tijela, hodanja, manipulacije predmetima, do interakcije s ljudima i govora, sve je to moderno AI rješenje primjenjeno na robotiku.“

NEO je takođe dizajniran za „pilotiranje“ – daljinsko upravljanje od strane čovjeka, što omogućava korisnicima da se povežu sa svojim robotskim avatarima iz bilo kog dijela svijeta.

Prototip verzija NEO-a već se koristi za obuku AI modela u stvarnim okruženjima, dok će tržišna verzija, kombinacija AI-a i daljinske kontrole, biti predstavljena 2025. godine. Kompanija navodi da će cijena biti u rangu automobila srednje klase.

Međutim, konkurencija je žestoka. Ilon Mask je predvidio da će do 2040. na tržištu postojati najmanje 10 milijardi humanoidnih robota, s cijenom od 20.000 do 25.000 dolara. Njegov Tesla Bot, poznat kao „Optimus“, nazvao je „najvećim proizvodom svih vremena“.

Osim Tesle, brojne kompanije ulaze na tržište AI robota, uključujući Vicarious, Universal Robots, i kineski startap Robotic Era, čiji je STAR 1 robot nedavno demonstrirao svoje sposobnosti na zahtjevnom terenu Gobija.

Na Međunarodnoj konferenciji o humanoidnoj robotici u Nansiju, Francuska, više od 30 kompanija i istraživačkih institucija predstavilo je najnovije robotske inovacije.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

SVE JE MOĆNIJI: Guglov Gemini AI odsad ima mogućnost “pamćenja”

Kompanija OpenAi je u februaru najavila da njen ChatGPT dobija mogućnost pamćenja, što mu omogućava da se “sjeti” prethodnih konverzacija s korisnikom, a sada je Gugl uveo nešto veoma slično za Gemini.

Korisnici sada mogu zatražiti od Geminija da zapamti njihove interese i preferencije, što će četbotu pomoći da ponudi “još korisnije i relevantnije odgovore prilagođene potrebama korisnika”, saopšteno je iz Gugla.

Sada korisnici mogu dijeliti stvari koje žele da Gemini zapamti, bilo kroz prirodni razgovor ili putem namjenske stranice Saved Info, gdje uvijek može pregledati, uređivati i uklanjati sve ono što dijeli s Geminijem. Takođe, Gemini će obavijestiti korisnika kad iskoristi njegove sačuvane podatke.

Ova mogućnost je trenutno dostupna na engleskom jeziku uz Gemini Advanced kao dio Google One AI Premium plana. Ukoliko korisnik odluči koristiti ovu funkciju, Gugl obećava da će dobiti “dosljednije i predvidljivije rezultate bez ponavljanja istih rezultata”, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

NAUČNICI ZAPANJENI bićem koje ima moć samoizlječenja

Tardigradi, sitna osmonoga stvorenja koja izgledaju poput malih medvjeda iz svemira, otporniji su na ekstremne uslove od bilo kojeg drugog bića na Zemlji.

Mogu preživjeti masivne doze radijacije, gotovo 1.000 puta veće od smrtonosne doze za ljude i podnijeti okruženja koja su smrtonosna za druge organizme.

Nedavno otkrivena vrsta tardigrada otkriva više o tome kako ovi mikroskopski organizmi preživljavaju popravkom svoje DNK nakon izloženosti visokim dozama gama-zračenja.

Trenunto je poznato oko 1.500 vrsta tardigrada, neobične vrste koju često nazivaju ‘vodenim medvjedićima’. Kada govorimo o njihovim odbrambenim sistemima protiv radijacije, mnogo toga ostaje neotkriveno. Nova studija posebno proučava vrstu nazvanu Hipsibius henanensis, otkrivenu u kineskoj provinciji Henan prije šest godina, kako bi istražila molekularne mehanizme koji tardigradima omogućavaju ovu otpornost. Rezultati bi mogli pomoći u zaštiti astronauta u svemiru i omogućiti duže svemirske letove za ljude.

“Ekstremna otpornost ekstremofila poput tardigrada pravi je rudnik neistraženih molekularnih mehanizama otpornosti”, rekao je Lei Li, istraživač Kineske akademije nauka i glavni autor rada.

Studija, objavljena u časopisu “Sajens”, otkriva da ova vrsta tardigrada aktivira sofisticiran odbrambeni sistem koji ne samo da štiti njihovu DNK od oštećenja nego je i popravlja.

Najpoznatija odbrana tardigrada je sposobnost ulaska u stanje sličnoj smrti tokom kojeg uvuku sve svoje udove i gotovo potpuno iscrpe vodu iz tijela. Ovo stanje dehidracije omogućava im da prežive najekstremnije uslove decenijama, čak i u vakuumu svemira. Vrsta Hipsibius henanensis ima ukupno 14.701 gen, od kojih je 30 odsto jedinstveno za tardigrade. Eksperimenti su pokazali da se nakon izlaganja dozi radijacije od 200 i 2.000 graya aktivira 2.801 gen povezan s popravkom DNK, diobom stanica i imunološkim odgovorom.

Jedan ključni gen, TRID1, poziva protein (53BP1) koji popravlja dvostruke lome u DNK. Takođe, gen DODA1 proizvodi antioksidativne pigmente kako bi neutralisao reaktivne hemikalije izazvane radijacijom, dok gen BCS1 štiti mitohondrije.

“Tardigrade možemo pronaći gotovo posvuda na Zemlji, od dubokih okeana do visokih planina”, rekao je Tomas Butbaj, profesor sa Odjeljenja za molekularnu biologiju Univerziteta Vajoming, koji nije bio uključen u studiju.

Butbaj je 2021. godine poslao tardigrade u svemir kako bi proučavao njihovu otpornost na uslove na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

“Razumijevanje kako tardigradi preživljavaju u svemiru ključno je za razvoj terapija i zaštitnih mjera za ljude tokom dugih svemirskih letova”, rekao je Butbaj.

Istraživanja poput ovog omogućavaju razumijevanje jedinstvenih strategija tardigrada za preživljavanje u ekstremnim uslovima, što bi moglo biti ključno za sigurnost i uspjeh budućih svemirskih misija s ljudskom posadom, zaključuje “Gizmodo”.

Nastavi čitati

Aktuelno