Connect with us

Nauka i tehnologija

CIJELO ČOVJEČANSTVO POČIVA NA OVOJ MREŽI: Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

Iako nam internet nije dostupan toliko dugo vremena, u posljednjih više od dvadeset godina čini se kako je cijelo čovječanstvo postalo zavisno o mreži svih mreža.

Sada nam se čini nemogućim da smo prije mogli živjeti bez Gugla, društvenih mreža i svih vijesti i informacija koje su nam uvijek dostupne i toliko ih koristimo da su mnogi razvili i zavisnost o internetu i telefonima. No dok bi mi bez vijesti i društvenih mreža izdržali, postavlja se pitanje šta je sa svim institucijama i infrastrukturi koja nam život znači, a koja je zavisna o internetu, poput elektrana, telekoma, banaka, itd.

Prvi dan bez interneta
Zato je zanimljivo pitanje šta bi se dogodilo kada bi jednom nestalo interneta, odnosno ako bi cijeli svijet iz nekog razloga izgubio povezanost s mrežom. Nije teško zaključiti kako bi nastala panika, ljudi ne bi znali šta se događa, ne bi više mogli komunicirati, raditi, itd. Kakve bi bile posljedice nakon jednog dana, sedmice, mjeseca i godine, odgovor su pokušali dati s BBC stranice posvećene nauci “Science Focus”.

Na kraju prvog dana nakon što je cijela naša planeta odsječena od mreže, samo bi Gugl i Fejsbuk izgubili više od 300 miliona funti (oko 300 miliona evra), a gubici ostalih kompanija, od kojih bi mnoge stale s radom, mjerili bi se u milijardama. Situacija nakon sedam dana bila bi u potpunosti haotična, a na “Science Focusu” posebno naglašavaju kako bi došlo do problema s opskrbom struje, što vuče brojne nove probleme. Naime, kako se moderna električna mreža oslanja na internet za koordinaciju elektrana i trafostanica, došlo bi do haosa u energetskom sistemu i lokalnih prekida u distribuciji struje za većinu zemalja svijeta. To bi se onda odrazilo i na plinovode koji bi se zatvorili jer su i oni oslonjeni na struju i internet.

Mjesec bez interneta

S obzirom na to da je sve, dakle, povezano, došlo bi do lančane reakcije. Bez interneta i struje ne mogu raditi niti benzinske pumpe jer, osim što ne mogu točiti gorivo, ne mogu pratiti niti stanje spremnika. Bez goriva nema niti dostave hrane i potrepština u supermarketima i čini se da bi stao cijeli svijet, odnosno stao bi promet, industrija i biznisi. Nakon jednog mjeseca svijet bi potonuo u totalni haos – uznemireni i gladni ljudi čiji su se životi u kratko vrijeme radikalno promijenili sada se međusobno bore za hranu koja je već razgrabljena. Ulicama vladaju nemiri i haos, a iako je nepozvana vojska i njima trebaju gorivo i zalihe koji se brzo troše.

Godina bez interneta
Nakon godinu većina zemalja razvijenog svijeta ipak bi uspjela osposobiti osnovne telefonske linije, te bi se društvo polako prilagodilo na velike promjene i haos, dok su se države vratile na agrarnu ekonomiju. Globalna ekonomija vratila bi se u vrijeme tridesetih godina prošlog vijeka. Posljedice gubitka interneta su strašne i na “SF” kažu kako bi broj ljudi koji nisu preživjeli glad, hladnoću i nemire mogao iznositi čak oko milijardu, prenosi Avaz.

Naravno, to su sve nagađanja i zaista je teško predvidjeti kako bi izgledao takav svijet i možemo se samo nadati kako to nikada nećemo saznati.

Related Topics:

Nauka i tehnologija

KUDA OVO VODI? Apple razvija sistem koji može da razumije šta KORISNIK VIDI NA EKRANU

Apple istraživački tim napravio je veliki korak napred u razvoju vještačke inteligencije novim sistemom koji olakšava komunikaciju sa glasovnim asistentima tako što može preciznije da razumije šta korisnik vidi na ekranu i u kom kontekstu se nalazi.

ReALM koristi velike jezičke modele za rješavanje složenih problema identifikacije referenci na ekranu, pretvarajući ih u zadatak modeliranja jezika. Ova inovacija dozvoljava sistemu značajna poboljšanja u performansama u poređenju sa postojećim metodama, čime se olakšava razumijevanje konteksta od strane glasovnih asistenata i omogućava korisnicima da postavljaju pitanja vezana za ono što vide na svom ekranu.

Jedna od ključnih inovacija ReALM-a je sposobnost rekonstrukcije vizuelnog prikaza ekrana kroz tekstualnu reprezentaciju, što uključuje parsiranje entiteta na ekranu i njihove lokacije. Ovo omogućava da se fino podešavanje jezičkih modela specifično za razumijevanje referenci, čime se postižu bolje performanse u odnosu na postojeće modele, uključujući i GPT-4.

Ovo istraživanje pokazuje potencijal specijalizovanih jezičkih modela za obavljanje zadataka poput rješavanja referenci u realnim sistemima, gdje je upotreba velikih modela ograničena zbog zahtjeva za brzinom ili računarskim resursima. Apple svojim radom na ovom polju signalizira nastavak investicija u razvoj Siri i drugih proizvoda, čineći ih sposobnijim za razumijevanje konteksta i pružanje prirodnijih interakcija.

Uprkos ovom napretku, istraživači upozoravaju na ograničenja, kao što su izazovi u obradi kompleksnijih vizuelnih referenci, što može zahtijevati integraciju tehnika iz računarske vizije i multimodalnih pristupa.

Ejpl se nalazi u AI trci, gdje se suočava sa jakom konkurencijom od strane vodećih tehnoloških kompanija. Uprkos svojoj poznatoj tajnovitosti, najave o novim AI inicijativama i proizvodima ukazuju na to da kompanija intenzivno radi na širenju svojih AI kapaciteta, uključujući potencijalno predstavljanje novih modela i AI funkcija na svojoj godišnjoj “WWDC” konferenciji, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

NOVO OTKRIĆE NAUČNIKA! Uočena najstarija “mrtva” galaksija

Naučnici su otkrili galaksiju koja je prestala da stvara nove zvijezde prije više od 13 milijardi godina, što je čini najstarijom ‘mrtvom’ galaksijom ikada viđenom.

Otkriće pomoću svemirskog teleskopa “Džejms Veb” moglo bi da promijeni naša saznanja o ranom univerzumu, prenijela je Ansa.

Istraživanje je sproveo međunarodni tim na čelu sa Tobijasom Luserom, sa Kavli instituta Univerziteta u Kembridžu.

U istraživanju je učestvovao i Italijan Stefano Karnijani iz Skuole Normale Superiore di Piza. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nejčer.

“Galaksijama je potrebna bogata zaliha gasa za formiranje novih zvijezda, a rani univerzum je bio kao bogat bife“, rekao je Luser.

Međutim, prema podacima sa teleskopa Veb, drevna galaksija je bila kratkog vijeka i stvarala zvijezde između 30 i 90 miliona godina, a zatim se zaustavila.

Postoji nekoliko mogućih razloga za to, ali najvjerovatnije je prisustvo velike crne rupe koja je uvukla većinu međuzvjezdanog gasa u sebe, uklanjajući sirovine potrebne za formiranje novih zvijezda.

To se obično dešava u novijim erama, dok novootkrivena galaksija datira samo 700 miliona godina nakon Velikog praska.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

STIŽE PRVI SAVITLJIVI AJFON! Evo kad će ga tačno predstaviti

Agencija za istraživanje tržišta Omdia predviđa da će Apple 2026. godine predstaviti svoj prvi sklopivi iPhone sa ekranom veličine između 7 i 8 inča. Ova informacija objavljena je na konferenciji za štampu u Seulu, gde je stariji istraživač Kang Min-So podelio detalje o planovima razvoja OLED panela i sklopivih ekrana kompanije Apple.

Omdia takođe navodi da će Apple lansirati OLED iPad Air 2028. godine, označavajući značajan korak u evoluciji Apple tablet uređaja. Uz to, izvještaj sugeriše rastuću potražnju za OLED notebook-ovima, sa prognoziranim globalnim isporukama koje će dostići preko 58 miliona jedinica do 2030. godine.

Prema Omdia, Apple sklopivi iPhone predstavljaće značajan pomak u dizajnu mobilnih uređaja, koristeći prostor za inovacije koje su već istražili konkurenti kao što su Samsung i Huawei. Ovo bi moglo da omogući Apple-u da svojim korisnicima ponudi nove funkcionalnosti i poboljšano korisničko iskustvo.
Predviđanje o lansiranju OLED iPad Aira 2028. godine ukazuje na Apple-ove planove da unapredi kvalitet ekrana svojih tablet uređaja. OLED tehnologija omogućava tanje panele, bolji kontrast i manju potrošnju energije u poređenju sa tradicionalnim LCD ekranima.

Očekuje se da će potražnja za OLED notebookovima rasti zbog njihovih prednosti u odnosu na LCD ekrane, uključujući bolji prikaz boja i viši kontrast. Omdia predviđa značajno povećanje isporuka OLED notebook-ova, što ukazuje na promjene u preferencijama potrošača i strategijama proizvođača, prenosi Telegraf

Nastavi čitati

Aktuelno