Connect with us

Društvo

CIJENE “EKSPLODIRALE” Vrijednost potrošačke korpe poslije pandemije skočila za gotovo 70 odsto

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto. U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

HRANA NASUŠNA

Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas. Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

NADUVANE MARŽE

Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane. Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje. Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice. Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

Minimalac

U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

Gorivo i alibi

Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi. Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Društvo

AERODROMI U BIH PRED GAŠENJEM? Prijeti im gubitak licence zbog bezbjednosnih propusta

Ministar komunikacija i saobraćaja Bosne i Hercegovine Edin Forto, koji je na čelu Komiteta za bezbednost civilnog vazduhoplovstva u ovoj zemlji upozorio je da bi međunarodni aerodromi u ovoj zemlji mogli uskoro da izgube licencu za rad.

Vlasti Bosne i Hercegovine pre više godina usvojile su Program civilnog vazduhoplovstva BiH u kom je između ostalog predviđeno da aerodromi vremenom preuzmu poslove kontradiverzione provere putnika i prtljaga od Granične policije, koja se u ovom trenutku bavi (i) time.

Krajnji rok za preuzimanje obe obaveze je 18. maj ove godine, a ovom temom se ozbiljno bavio tek Aerodrom Sarajevo. Vazdušne luke u Banjaluci i Tuzli su samo započeli aktivnosti na ovom planu, dok na aerodromu Mostar ova tema nije počela ni da se razmatra.

Kontradiverziona zaštita i kontrola na aerodromima je propisana u skladu sa evropskom praksom, a nakon višegodišnjeg odlaganja, ova obaveza je konačno predata aerodromima.

“Svesni smo i gorućeg problema nedovoljnog broja pripadnika Granične policije BiH u kojoj trenutno nedostaje gotovo 75o policijskih službenika, zbog čega svako dalje odlaganje obaveze preuzimanja kontradiverzione zaštite i pregleda putnika i prtljaga sa Granične policije BiH dovodi u pitanju obavezu ispunjavanja bezbednosnih procedura na našim aerodromima, zbog čega postoji ozbiljan rizik da naši aerodromi izgube licence za rad”, naveo je Forto.

Nastavi čitati

Društvo

HEROJI IZA SCENE Dijagnostika i liječenje u inostranstvu spasavaju mališane

Iako je put do ozdravljenja obično težak i dug, brojnim mališanima i njihovim roditeljima biva lakši uz podršku građana, društva i institucija. Da smo najviše solidarni kada je najteže, dokazali smo mnogo puta, a spremnost da pomognemo najbolje se ogleda kroz Fond solidarnosti “Duša djece”.

Bitku za zdravlje svakodnevno vodi bezbroj malih, a velikih heroja, a samo tokom protekle godine Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu “Duša djece” uputio je 327 novooboljele djece na liječenje i dijagnostiku u inostranstvu, a odobrena su 763 rješenja, za šta je izdvojeno oko 6,5 miliona KM.

“U 2024. godini najveći iznosi, od 100.000 do 500.000 KM, uplaćeni su bolnicama u Njemačkoj, Turskoj i Francuskoj za liječenje onkoloških pacijenata, kao i za mališane koji se liječe od određenih rijetkih bolesti. Primjetno je da se, nažalost, znatno povećao broj djece koja odlaze na dijagnostiku ili liječenje u inostranstvo, a posebno je primjetno povećanje broja djece koja se upućuju u inostranstvo radi dijagnostike”, ističu iz Fonda solidarnosti “Duša djece” za “Nezavisne novine”.

Kako objašnjavaju, u 2024. godini broj rješenja za dijagnostiku je bio 167, a u 2023. godini je bio 141 za cijelu godinu.

“Međutim, to ukazuje da je upravo zahvaljujući mogućnosti finansiranja dijagnostike u inostranstvu omogućeno da se rano postavi dijagnoza koja je neophodna kako bi se primijenilo adekvatno liječenje. Dakle, dostupnijom dijagnostikom se postiže pravovremena reakcija zdravstvenih radnika na zdravstveni problem djece”, kažu oni.

Maligna oboljenja, rijetke bolesti, transplantacija, urođene ortopedske anomalije, bolesti oka, srca i druga oboljenja najčešći su razlozi za upućivanje na liječenje u inostranstvu, a takođe, kako navode, česti su i zahtjevi za slanje materijala za genetske analize u inostranstvo.

“Djeca su i u 2024. godini upućivana u klinike širom Evrope i svijeta, poput Turske, Španije, Francuske, Njemačke, SAD, Italije, Austrije, Grčke, Češke, Poljske, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Prema njihovim riječima, od početka rada, odnosno 1. januara 2018. godine, pa do danas, priliku za srećno i zdravo djetinjstvo dobilo je više od 890 djece, za šta je izdvojeno oko 34 miliona KM.

Osnivanjem Fonda solidarnosti “Duša djece” na sistemski način je riješeno jedno od najvažnijih pitanja, a to je finansiranje liječenja djece do 18 godina starosti u inostranstvu.

“Prema Zakonu o fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja stanja i povreda djece u inostranstvu, naša ustanova finansira dijagnostiku ili liječenje djece do 18. godine starosti, i to onda kada su iscrpljene sve mogućnosti za liječenje u RS i izvan RS, odnosno u zdravstvenim ustanovama koje sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS imaju potpisan ugovor u Republici Srpskoj i u Srbiji”, objašnjavaju oni.

Iz Fonda solidarnosti “Duša djece” napominju da oni refundiraju i putne troškove do bolnice u inostranstvu i troškove smještaja osobe koja je u pratnji djeteta.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

EU ŠALJE POLICAJCE U BIH Kontrola granica postaje strožija

Evropski policajci uskoro bi mogli biti poslani u BiH, s obzirom na to da je konačno spreman sporazum između EU i BiH, čime bi se ova zemlja, posljednja među zemljama regiona od kojih je Brisel tražio ovakav sporazum, konačno uskladila s novom mirovnom politikom EU.

Pitanje migracija u EU je postalo najvažnije političko pitanje, a brojne vlade suočene su s velikim pritiskom javnosti da se smanje migracioni tokovi i ograniči broj ilegalnih migranata koji ulaze u EU.

Kako su nam rekli u Evropskoj komisiji, kada ovaj sporazum stupi na snagu, EU i BiH će organizovati zajedničke patrole u miješanom sastavu.

“To znači da će timovi za granice Frontexa biti angažovani u BiH, kako bi omogućili da Frontex pomogne BiH u menadžmentu migracionih tokova, predupređivanju ilegalne migracije i rješavanju prekograničnog kriminala”, rekli su oni za “Nezavisne”.

Da bi Frontex mogao da djeluje van EU, mora sklopiti sporazum s trećom zemljom, na čijoj teritoriji bi trebalo da se angažuje, što je u ovom slučaju BiH. Frontex je odlukom EU 2019. dobio ovlaštenje da može da djeluje van EU, a 2022. godine je Savjet EU odobrio Evropskoj komisiji da započne pregovore s pet zemalja regiona – Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.

Da bi ovaj sporazum s BiH stupio na snagu, moraju ga odobriti još organi BiH i Evropski parlament, s obzirom na to da je Savjet EU ovaj sporazum odobrio u ponedjeljak. Nakon što je u BiH usvojen i Zakon o kontroli granice, i ova prepreka je uklonjena.

EU je nedavno usvojila značajne reforme u svojoj politici migracija i azila. U maju 2024. Savjet EU dogovorio je reformu Zajedničkog evropskog sistema azila (CEAS), kojim je predviđeno da će se tražioci azila ubuduće provjeravati i registrovati na spoljnim granicama EU. Osobe koje imaju malo izgleda na zaštitu treba tamo da prođu kroz ubrzani postupak azila i, ako budu odbijene, biće vraćene direktno sa spoljnih granica. Osim toga, uveden je obavezan mehanizam solidarnosti kako bi se odgovornost pravednije raspodijelila među državama članicama.

Ova odredba otvoriće put zemljama EU, koje će moći sklapati sporazume sa svojim susjedima o eventualnom otvaranju kampova za smještaj izbjeglica, ako ne žele otvarati kampove na svojoj teritoriji, a susjedne zemlje žele da ponude smještaj. Primjer takvog sporazuma je sporazum između Italije i Albanije, gdje će italijanska vlada platiti Albaniji da smjesti azilante na svojoj teritoriji dok traje procedura obrade azila.

Nova evropska migraciona politika će koštati milijarde evra, a dio novca će dobiti i zemlje zapadnog Balkana za opremanje policijskih snaga, graničnih prelaza, modernizaciju kampova i nabavku opreme.

BiH i EU su 18. decembra prošle godine parafirale Sporazum s Frontexom, a u Ministarstvu bezbjednosti BiH su tada naglasili da se ovim sporazumom jača operativno partnerstvo između Frontexa i Granične policije BiH. Nakon uspostavljanja pune saradnje s Agencijom EU za saradnju u sprovođenju zakona koje se desilo prošle godine, ovo je posljednji korak ka usklađivanju BiH sa zahtjevima EU u pogledu sigurnosti granica, prenose Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno