Connect with us

Društvo

CIJENE GORIVA U BIH U PADU: Poslije dizela jeftiniji i benzin

Cijene dizela na pumpama u BiH u proteklih nekoliko dana pale su za oko 0,15 KM po litru, dok se u narednom periodu očekuje da se trend pada cijena “preseli” i na benzin, ističu naši sagovornici iz ove oblasti.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je u proteklim danima došlo do pada cijene dizela za oko 15 feninga po litru u Srpskoj.

“Dizel sada košta oko 2,60 KM, barem što se tiče Banjaluke, dok su cijene benzina i dalje 2,69-2,70 KM, dok se u narednim danima očekuje da će doći do pada i cijene benzina”, kazao je Savić.

Dodao je da su u posljednja dva mjeseca na berzi cijene benzina imale rast veći od cijena dizela, jer kako kaže Savić, došlo je do pada zaliha benzina na tržištu.

“Ali ako je cijena dizela pala na pumpama do 15 feninga, realno je da i cijene benzina padnu do 10 feninga”, kazao je Savić.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku, i u Federaciji BiH je na benzinskim pumpama došlo do nižih cijena goriva, te da dizel košta od 2,60 do 2,70 KM po litru.

“Budući da je na svjetskim berzama došlo do pada cijene barela nafte, našim naftašima treba vremena da se usklade sa padom na svjetskom tržištu, tako da vjerujem da će u narednim danima doći i do pada cijene benzina za pet do 10 feninga po litru”, kazao je Bečarević i istakao da sadašnje cijene benzina na nekim pumpama iznose od 2,89 do tri KM zavisno od vrste.

“Budući da je cijena nafte u proteklom periodu rasla konstantno, te je bila dostigla cifru preko 90 dolara, ali sada je na nivou oko 82-83 dolara po barelu, tako da je normalan tok da cijene padaju na domaćem tržištu”, kazao je Bečarević.

Dodao je da sadašnje cijene nikako ne odgovaraju proizvođačima nafte, jer kako kaže, njima je ovo niska cijena, oni žele da to bude preko 90 dolara.

“Tako da vidjećemo u narednim danima da li će ovo biti kratkoročno pojeftinjenje zbog slabije potražnje na tržištu”, kazao je Bečarević i istiakao da ostaje da se vidi da li će se opet ići sa smanjivanjem kvota proizvodnje i da se vještački pumpa cijena barela nafte ili će doći do veće potražnje.

“Mislim da sa aspekta proizvođača ovo nije realna cijena, oni žele da to bude malo više”, ističe Bečarević i dodaje da bi lično volio da sadašnje cijene ostanu na ovom nivoa, te kako kaže, u ovom periodu je to zaista konkretna cijena.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje, istakla je da cijene goriva se mijenjaju stalno, te uglavnom više rastu nego što padaju.

“Iako bi po nekoj logici trebalo kad dođe do pada cijene goriva da dođe i do nižih cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smatramo da će doći do toga, jer je ranije dolazilo do nižih cijena pa nisu smanjivali ostale cijena”, kazala je Ilijićeva.

Podsjetimo, cijene nafte u srijedu su bile u blagom padu jer su umanjena očekivanja od veće potražnje zbog pada vrijednosti američkog dolara i izvještaja u kojem se navodi da su zalihe sirove nafte i benzina u SAD u padu.

U Londonu je cijena sirove nafte brent iz Sjevernog mora manja za pet centi i sada je 82,33 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za cent i iznosi 78,01 dolar po barelu.

Zalihe sirove nafte u Americi pale su za 3,104 miliona barela, dok su zalihe benzina umanjene za 1,269 miliona barela, što ukazuje na rast potražnje za ovim energentima.

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno