Connect with us

Društvo

CIJENE GORIVA U BIH U PADU: Poslije dizela jeftiniji i benzin

Cijene dizela na pumpama u BiH u proteklih nekoliko dana pale su za oko 0,15 KM po litru, dok se u narednom periodu očekuje da se trend pada cijena “preseli” i na benzin, ističu naši sagovornici iz ove oblasti.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je u proteklim danima došlo do pada cijene dizela za oko 15 feninga po litru u Srpskoj.

“Dizel sada košta oko 2,60 KM, barem što se tiče Banjaluke, dok su cijene benzina i dalje 2,69-2,70 KM, dok se u narednim danima očekuje da će doći do pada i cijene benzina”, kazao je Savić.

Dodao je da su u posljednja dva mjeseca na berzi cijene benzina imale rast veći od cijena dizela, jer kako kaže Savić, došlo je do pada zaliha benzina na tržištu.

“Ali ako je cijena dizela pala na pumpama do 15 feninga, realno je da i cijene benzina padnu do 10 feninga”, kazao je Savić.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku, i u Federaciji BiH je na benzinskim pumpama došlo do nižih cijena goriva, te da dizel košta od 2,60 do 2,70 KM po litru.

“Budući da je na svjetskim berzama došlo do pada cijene barela nafte, našim naftašima treba vremena da se usklade sa padom na svjetskom tržištu, tako da vjerujem da će u narednim danima doći i do pada cijene benzina za pet do 10 feninga po litru”, kazao je Bečarević i istakao da sadašnje cijene benzina na nekim pumpama iznose od 2,89 do tri KM zavisno od vrste.

“Budući da je cijena nafte u proteklom periodu rasla konstantno, te je bila dostigla cifru preko 90 dolara, ali sada je na nivou oko 82-83 dolara po barelu, tako da je normalan tok da cijene padaju na domaćem tržištu”, kazao je Bečarević.

Dodao je da sadašnje cijene nikako ne odgovaraju proizvođačima nafte, jer kako kaže, njima je ovo niska cijena, oni žele da to bude preko 90 dolara.

“Tako da vidjećemo u narednim danima da li će ovo biti kratkoročno pojeftinjenje zbog slabije potražnje na tržištu”, kazao je Bečarević i istiakao da ostaje da se vidi da li će se opet ići sa smanjivanjem kvota proizvodnje i da se vještački pumpa cijena barela nafte ili će doći do veće potražnje.

“Mislim da sa aspekta proizvođača ovo nije realna cijena, oni žele da to bude malo više”, ističe Bečarević i dodaje da bi lično volio da sadašnje cijene ostanu na ovom nivoa, te kako kaže, u ovom periodu je to zaista konkretna cijena.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje, istakla je da cijene goriva se mijenjaju stalno, te uglavnom više rastu nego što padaju.

“Iako bi po nekoj logici trebalo kad dođe do pada cijene goriva da dođe i do nižih cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smatramo da će doći do toga, jer je ranije dolazilo do nižih cijena pa nisu smanjivali ostale cijena”, kazala je Ilijićeva.

Podsjetimo, cijene nafte u srijedu su bile u blagom padu jer su umanjena očekivanja od veće potražnje zbog pada vrijednosti američkog dolara i izvještaja u kojem se navodi da su zalihe sirove nafte i benzina u SAD u padu.

U Londonu je cijena sirove nafte brent iz Sjevernog mora manja za pet centi i sada je 82,33 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za cent i iznosi 78,01 dolar po barelu.

Zalihe sirove nafte u Americi pale su za 3,104 miliona barela, dok su zalihe benzina umanjene za 1,269 miliona barela, što ukazuje na rast potražnje za ovim energentima.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno