Connect with us

Društvo

CIJENE HRANE U SVIJETU RASTU, poskupljenja ne zaobilaze ni BiH

Na jeftinije proizvode, pa i osnovne životne namirnice, građani u Bosni i Hercegovini zasigurno će još morati da čekaju jer su cijene osnovne hrane na svjetskom nivou, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, naglo porasle u oktobru i sada su najviše za posljednjih godinu i po dana.

Prema podacima ove organizacije, indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda za oktobar iznosi 127,4 poena, što predstavlja rast u odnosu na septembarskih 124,9 poena.

Kako ističu, rezultat je posljedica rasta indeksa u svim kategorijama, osim mesa, pošto je zabilježeno istovremeno poskupljenje biljnih ulja, šećera, mliječnih proizvoda i žitarica.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se rast cijena na svjetskom nivou, nažalost, već odrazio i na bh. tržište, jer, kako kaže, već duže vrijeme naši trgovci prate svjetske trendove rasta cijena.

“Ulje, brašno i puter su skuplji za od pet do deset odsto u trgovinama nego što su bili prošli vikend, kafa je poskupjela za oko 20 odsto, a uskoro možemo očekivati i nove cijene šećera. Pekari su već najavili nove cijene svojih proizvoda od Nove godine. Ono što je posebno nelogično je činjenica da naši trgovci dižu cijene samom najavom rasta cijena na međunarodnom tržištu, a ne njihovim stvarnim rastom, posebno zato što su te iste proizvode kupili nekad ranije po nižim cijenama”, kaže Arnautović.

Da li je u pitanju lov u mutnom i da li je ovo prilika za ekstrazarade pita se Arnautović i ističe da bi o tome inspekcije trebalo da daju svoje mišljenje.

“Građani znaju da iz dana u dan sve teže žive i da su prepušteni sami sebi, a posebno oni s najnižim primanjima i penzioneri”, zaključuje on za “Nezavisne novine”.

Milenko Stanić, ekonomista, navodi da su cijene hrane otišle neprirodno visoko na domaćem i inostranom tržištu i da posmatrajući kretanja statističkih parametara u zadnje četiri godine, odnosno od 2020. godine do danas, kada je u pitanju rast cijena, proizvodi hrane i bezalkoholnih pića su imali visoke stope rasta.

“Kod nas su cijene značajno više rasle, a rasle su i u okruženju. Sigurno da je to posljedica poremećaja i u globalnim lancima snabdijevanja. Ratovi ne samo da su poremetili proizvodnju hrane u tim važnim zemljama proizvođačima kao što je Ukrajina, već je došlo i do problema dostave hrane. Sigurno da će problem rasta cijena manje osjetiti stanovnici razvijenih zemalja koje imaju veće životne standarde, veće prihode i veće dohotke, a u zemljama kao što je naša imamo problem niskog životnog standarda, niska prosječna primanja i imamo natprosječne troškove rasta cijena”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, neophodne su promjene.

“Jednostavno, visoke cijene hrane znače u pravilu veće prihode i profite proizvođačima, i upravo ti veći prihodi i profiti će privući postojeće proizvođače da povećaju proizvodnju, a i novi će ući u proizvodnju. Povećaće se proizvodnja i tako ćemo doći do stabilizacije i postepenog obaranja cijena. Preduslov je stabilizacija sukoba u međunarodnim okvirima”, objašnjava Stanić i dodaje da na nivou domaće politike i nije bilo politike po tom pitanju jer, prema njegovim riječima, molbe trgovačkim lancima da ograniče cijenu nikad nisu dale rezultate.

Related Topics:

Društvo

Godinu dana od poplava u JABLANICI, KONJICU I FOJNICI

Bosna i Hercegovina danas se sjeća stradalih u katastrofalni poplavama koje su prije godinu dana pogodile Jablanicu, Konjic i dijelove srednje Bosne, odnijele ljudske živote i ostavile hiljade porodica bez krova nad glavom.

Padavine su pokrenule klizišta na obližnjem kamenoomu u Donjoj Jablanici, što je čitava naselja ostavilo odsečenim od sveta rušeći putnu i železničku infrastrukturu.

Tokom noći s 3. na 4. oktobra prošle godine u poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini poginulo je 27 osoba.

U Jablanici je život izgubilo 19 ljudi, Konjicu pet, dok su u Fojnici smtno stradale tri osobe.

Na mestima stradanja danas će biti održane komemoracije i polaganje cveća. Preživeli, članovi porodica žrtava i predstavnici vlasti zajedno će se prisetiti najtežih trenutaka, ali i pokazati da solidarnost nije nestala ni nakon što su se kamere ugasile.

Mnogi meštani i dalje žive u privremenim objektima, čekajući obnovu i sistemska rešenja. Podsećaju da tragedija ne sme biti zaboravljena, jer osim bolnih sećanja nosi i pouke o neophodnosti boljeg sistema zaštite i brže reakcije institucija.

“Ovo nije samo sećanje na prošlost, nego i upozorenje za budućnost. Klimatske promene donose sve češće i razornije nepogode, a naš odgovor mora biti organizovaniji i jači”, poručuju stručnjaci, prenosi portal Vijesti.

Nastavi čitati

Uncategorized

CENTRALNA BANKA: Bazna inflacija u proteklih osam mjeseci 4,31 odsto

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.

Nastavi čitati

Društvo

“SINDIKALNA JE NEREALNA”: Vlada Srpske utvrđuje MINIMALNU I PROSJEČNU potrošačku korpu

Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na tri člana porodice.

Vlada Republike Srpske je na sjednici u četvrtak donijela odluku o formiranju Koordinacionog odbora za aktivnosti utvrđivanja minimalne i prosječne potrošačke korpe.

-Zadatak odbora biće da pripremi i koordiniše aktivnosti Vlade Republike Srpske radi utvrđivanja metodologije za izradu minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Kako je utvrđivanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj najuže vezano za oblast statistike, predloženo je da predsjednik Koordinacionog odbora bude direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, dok su članovi iz Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva privrede i preduzetništva- saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Ovaj prijedlog je prije nekoliko dana iznio Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekavši da je potrebno da se počne sa izradom minimalne potrošačke korpe.

-Sindikalna potrošačka korpa je nerealna i bazira se na četiri člana porodice, dok u Republici Srpskoj, nažalost, prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika- istakao je Račić.

Prema njegovim riječima, minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi 900 KM.

-Kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom, koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM, vidi se da je to nerealan pokazatelj”, kazao je Račić.

Sa druge strane, iz Saveza sindikata kažu drugačije.

Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, rekla je za “Nezavisne novine” da se od 2008. godine izračunava i objavljuje sindikalna potrošačka korpa koja obuhvata sve one proizvode i usluge koji mogu obezbijediti osnovne potrebe jedne četvoročlane porodice na mjesečnom nivou.

-Od sindikalne potrošačke korpe ne može ništa biti minimalnije. Ona obuhvata dva odrasla člana porodice i dvoje djece školskog uzrasta. Takva sindikalna potrošačka korpa predstavlja osnovni nivo životnih potreba. Ona ne obuhvata, na primjer, ugostiteljske usluge u restoranima ili slično. Kod prevoza obuhvata prosječne mjesečne karte- naglasila je Radomirova.

Prema posljednjim podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je 2.758 KM.

Od ovog iznosa je najviše novca potrebno za prehranu, i to 46,11 odsto, ili 1.272 KM.

Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 24,27 odsto ili 669 KM, za prevoz 8,18 odsto ili 225 KM, a za odjeću i obuću 8,06 odsto ili 222 KM.

Za tekuće održavanje domaćinstva mjesečno je potrebno 161 KM ili 5,84 odsto od 2.758 KM, dok je za higijenu i njegu zdravlja potrebno 116 KM ili 4,22 odsto.

Za obrazovanje i kulturu treba 91,52 KM ili 3,32 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno