Connect with us

Društvo

CIJENE RASTU, PRIMANJA STAGNIRAJU: U BiH osnovne životne namirnice svakodnevno poskupljuju

Sve je teže preživjeti mjesec u Bosni i Hercegovini. Rast cijena osnovnih životnih namirnica i drugih troškova života kontinuirano raste. Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH iznosi blizu 3.000 KM, dok je prosječna plata oko 1.300 KM.

Najviše novca građani daju za hranu, čak 40 odsto. Ipak, na hrani najviše i štede. Cijene kontinuirano rastu, dok minimalna primanja stagniraju. Privremene mjere zaključavanja cijena, samo donekle su urodile plodom.

– Nažalost nije pojeftinilo meso, nije pojeftinilo voće, nisu zaključane cijene povrća, nisu zaključane cijene bilo kakvih vitaminskih preparata ili nečega. Znači onih stvari koje stvarno jesu ljudima neophodne da bi mogli normalno i zdravo živjeti – rekla je Lejla Čaušević Sućeska iz SSSBiH.

S obzirom na odnos potrošačke korpe i prosječne plate, teško je napraviti mjesečni plan koji bi funkcionisao. Ipak, kvalitet često prevagne u odnosu na cijenu.

– Jeste skupo, poskupilo je nama u zadnja dva dana i paradajz i paprike, sve je poskupilo. To nam je na veletržnici. A to u prodavnicama vjerovatno stoji u zalihama od prije ovog novog poskupljenja, dok to potroše, biće još skuplje. Kod nas je friško, u prodavnicama je stara roba. Oni to vide, pa plate i skuplje, nego ono jeftinije, a malo lošijeg kvaliteta – rekla je prodavačica Muratka Banda.

Za vođenje zdravog života jedna plata ili penzija nisu dovoljne, uz sve ostale troškove. Ali, jesti se mora.

– Stvarno su cijene prešle svaku granicu. Ja ne znam kako svijet. Čula sam jedan dan kad žena prolazi i kaže jao kako su skupe jagode, ja ih neću ni probati. Sve mi je bilo jasno – navela je jedna građanka.

Druga navodi kako ne može sebi priuštiti kilogram voća. A i za pola kilograma voća ilii povrća poljoprivrednici se zadužuju, cijene ne diktiraju, a podsticaji im ne stižu.

– Poljoprivrednici su obavili sjetvu po jako skupim cijenama, a bez podsticaja, bez igdje išta. Sada smo u junu mjesecu, još podsticaji nisu isplaćeni, sve se nešto čeka, te neke procedure. Sjetvu su obavili na veresiju, uzimali mikrokredite, tako da je ta sjetva bila jako skupa i logično je da će i cijena tog proizvoda na kraju biti skuplja. Na kraju, naš domaći poljoprivredni proizvođač cijene ni u marketima, ni bilo gdje ne diktira ni jednim zarezom. Jako skupe cijene, nepredvidivo, svaki dan je sve skuplje. Nije normalno da u ovo doba godine trešnja bude sedam KM. Na svakom koraku imamo trešnju, a ona je sedam KM – rekao je Nedžad Bićo, predjsednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, piše N1.

Mjesečna zarada većine građana BiH svela se uglavnom na kupovinu osnovnih životnih namirnica i plaćanje režija, a za kilogram ili više voća i povrća, ipak, pomno se prati vaga.

Loading...

Related Topics:

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno