Connect with us

Uncategorized

CIK BiH objavio sve detalje izbora

Centralna izborna komisija (CIK) BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnim “pripremama za izbornu krađu”, izjavio je danas u Sarajevu predsjednik CIK-a Suad Arnautović .

Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Opštim izborima imaće 3.368.666 birača.

– Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124. Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima – izjavio je Arnautović.

Na izborni dan biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 časova, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

– Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine. Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima. Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti – kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, za Predsjedništvo BiH ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta FBiH 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a za skupštine kantona u FBih 3.806 kandidata.

– U nedjelju se bira ukupno 518 članova organa vlasti na nekoliko nivoa – za Predsjedništvo BiH tri člana, Parlament BiH 42 člana Predstavničkog doma (iz FBiH 28, Republike Srpske 14), a za Parlament Federacije BiH 98 poslanika –  kazao je Arnautović.

Dodao je da se u Kantonu 1 (Unsko-sanski kanton) bira 30 poslanika, Kantonu 2 (Posavski kanton) 21, Kantonu 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kantonu 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kantonu 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kantonu 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kantonu 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kantonu 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kantonu 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kantonu 10 (Livanjski) 25.

Glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, biće organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto biće u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

-Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadziraće oko 60.000 akreditovanih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akredituju opštinske/gradske izborne komisije u BiH. Očekuje se da će ih biti akreditovano više od 50.000 – kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, Centralna izborna komisija BiH akredituje posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

-U zadnjih deset dana CIK je obavio, putem Zoom platforme, razgovore i edukaciju sa 143 opštinske, gradske izborne komisije u BiH. Na osnovu obavljenih razgovora možemo saopštiti da na terenu ne postoji nijedan značajniji problem koji bi mogao uticati na izborni proces u BiH. Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnoj pripremi za izbornu krađu – istakao je Arnautović.

Na Opštim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

– Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 opštinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u opštinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje – pojasnio je Arnautović.

U Operativnom štabu akcije “Opšti izbori 2022” su predstavnici Ministarstva bezbjednosti BiH, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

-Procjena je da će Opšti izbori koštati 12.528.000 KM. Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM – izjavio je Arnautović.

Na pitanje da li je bilo optužbi za trgovinu biračkim odborima nakon što je  jedan takav slučaj već sankcionisan, član CIK-a . Vanja Bjelica-Prutina rekla je da jeste .

– Donijeli smo jednu odluku o sankcionisanju. Imamo pripremljen čitav jedan set odluka koje ćemo donijeti na prvoj narednoj sjednici. CIK ne samo u tom, nego u svim slučajevima u kojima ima osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo, prijavu o tome podnosi Tužilaštvu – istakla je Bjelica-Prutina.

Zabrane

U periodu od 48 časova prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Izborna ćutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam časov ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruiše  izborni proces.

Novine

Arnautović je istakao da su novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače, da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških pečata, za svako biračko mjesto po jedan.

-Sigurnosnim pečatom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Pečat će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog pečata s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića. Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu -istakao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

Dodao je da će prvi put na dan izbora biti aktiviran 24-časovni TV kanal Centralne izborne komisije BiH.

Andolija/Glas Srpske

Uncategorized

VLADA DAJE KONCESIJU KINEZIMA za gradnju vjetroelektrane Trebinje od 1,5 milijardi KM?

Nakon što je u medijima objavljeno da Vlada Republike Srpske planira da kineskoj kompaniji Čajna Pauer PTE dodijeli koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane Trebinje, pokušali smo provjeriti o čemu se konretno radi, međutim konkretnih informacija o ovom projektu i dalje nema.
Vlada Srpske daje koncesiju Kinezima za gradnju vjetroelektrane Trebinje od 1,5 milijardi KM?
Prema nezvaničnim informacijama, Vlada Republike Srpske planira da kroz pregovarački postupak i bez javnog nadmetanja kineskoj kompaniji dodijeli koncesiju za vjetroelektranu Trebinje. Koncesija će se dodijeliti na 30 godina, a vrijednost se procjenjuje na preko milijardu i po konvertibilnih maraka. Iz kabineta premijera nam je rečeno da ta informacija nije razmatrana u formi materijala, ali da su na sjednici usmeno dijeljene informacije o ovakvim projektima.

“Tako da materijal nije bio zvanično na dnevnom redu Vlade Republike Srpske, ali svakako inicijativa od svih kineskih kompanija koja se uputi u Vladu se razmatra i svaka dobra inicijativa dobije podršku Vlade Republike Srpske ukoliko se procijeni da ona donosi nova radna mjesta i razvija određeni sektor, u ovom slučaju energetike, a za više informacija obratite se nadležnom ministarstvu”, rekla je Danijela Pejić, savjetnik premijera Radovana Viškovića.

Za ovaj posao, nadležno je Ministarstvo energetike i rudarstva, kome smo dostavili pitanja da li se razmatra dodjela koncesije firmi Čajna pauer PTE i u kojoj je fazi ova aktivnost, međutim odgovor nismo dobili. U opoziciji smatraju da s obzirom na dosadašnja iskustva, svaki posao koji uključuje koncesije treba pažljivo pratiti.

“Zato što smo svjesni da svaka koncesija koju da Vlada Republike Srpske stranom investitoru, naročito ako imamo potpisan međunarodni ugovor o zaštiti investicija, je potencijalna opasnost za BiH odnosno za Republiku Srpsku”, smatra Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I u ranijem periodu, smatraju u PDP-u, bila je prisutna tajnost kod pojedinih koncesija, što je kasnije skupo koštalo Republiku Srpsku.

“Bilo kakvo mešetarenje, a svjesni smo da je toga bilo u Republici Srpskoj košta sve nas. Vidimo šta je bilo sa Vijaduktom, vidimo najave još nekih, imamo vjetropark Trusina, svih tih investitora koji dođu, dobiju koncesiju oni vide svoj cilj i dobit u tome da tuže Republiku Srpsku”, smatra Pekićeva.

U avgustu prošle godine, resorni ministar Petar Đokić je sa kineskom kompanijom potpisao sporazum o saradnji u oblasti obnovljivih izvora energije, a odbornici u Skupštini grada Trebinje su nedavno dali saglasnost za početak izrade plana, a to je prvi korak ka realizaciji ovog projekta.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Uncategorized

Rok za isplatu duga OD 110 MILIONA KM “Viaductu” je 17. juni!

Bosni i Hercegovini prijeti dodatno finansijsko opterećenje ukoliko se u narednih desetak dana ne izvrši isplata po arbitražnoj odluci u predmetu tužbe slovenačke kompanije Viaduct.

Naime, rok koji je tužilac ponudio Savjetu ministara BiH ističe za 10 dana – 17. juna.

U pregovorima sa Savjetom ministara BiH tužilac je 17. marta dogovorio da se naredna tri mjeseca ne obračunavaju dnevne kamate od 9.000 evra (oko 18.000 KM) na dug prema slovenačkoj firmi Viaduct koji iznosi 110 miliona KM ukoliko na vrijeme BiH izvrši isplatu.

Prema navedenoj ponudi, potraživanje na dan 17. juni jednaka su potraživanjima na dan 1. mart i isti iznosi 56 miliona evra ili 110 miliona KM.

Ipak, u slučaju daljnjeg nepostupanja prema arbitražnoj odluci, potraživanje će biti uvećano za oko million evra (dva miliona KM) za prethodna tri mjeseca. Ukupan dug prema slovenačkoj firmi Viaduct će dostići novčani iznos od oko 57 miliona eura ili 113 miliona KM uz nastavak obračuna dosuđene kamate.

Trenutni iznos kamate obračunate na dnevnom nivou iznosi 9.650 evra ili gotovo 18.873 KM.

Ukoliko se dug prema Viaductu ne izmiri u navedenom roku, država će svaki dan odgađanja koštati 18.873 KM

Bosna i Hercegovina još uvijek nije donijela konačno rješenje za plaćanje duga slovenačkoj firmi Viaduct, piše Klix.

Nastavi čitati

Uncategorized

ILON MASK SE DROGIRAO DOK JE BIO TRAMPOV SAVJETNIK? Bijela kuća ćuti “kao zalivena”

Ilon Mask je, kako piše Gardijan, konzumirao velike količine droga dok je bio jedan od najbližih savetnika Donalda Trampa. On je navodno uzimao velike doze ketamina, a to ga je koštalo zdravstvenih problema zbog kojih je pio i više od 20 pilula dnevno.
Ilon Mask je pored ketamina konzumirao ekstazi i halucinogene pečurke. Njegova upotreba droga navodno je postajala intenzivnija kada je donirao 275 miliona dolara Trampovoj predsedničkoj kampanji i kasnije stekao veliku moć kao vođa tzv. “ministarstva za efikasnost vlade”.

Mask je u srijedu uveče najavio povlačenje iz državne službe, nekoliko mjeseci nakon što je pokazivao nepredvidivo ponašanje, uključujući vrijeđanje članova kabineta i podizanje ruke u pozdrav nalik nacističkom na političkom mitingu.
Ekstazi je prema klasifikaciji američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) supstanca iz Prve kategorije, bez prihvaćene medicinske primene, što ga čini potpuno zabranjenim za federalne radnike, iako je Mask bio klasifikovan kao “poseban državni službenik”, što znači da nije bio podložan istim strogim pravilima kao redovni zaposleni.

Ketamin može legalno da se prepiše kao supstanca iz Treće kategorije, ali rekreativna upotreba ili miješanje s drugim drogama vjerovatno krši saveznu politiku o radu. Prema navodima izvora “Tajmsa” Mask je razvio ozbiljnu naviku uzimanja ketamina, konzumirajući moćni anestetik ponekad svakodnevno, za razliku od “male količine jednom u dvije nedjelje”, kako je tvrdio u intervjuima.
– Ako uzmeš previše ketamina, ne možeš zaista da radiš, a ja imam mnogo posla – rekao je Mask novinaru Donu Lemunu u martu 2024. godine.

Međutim, već na proleće prošle godine, prema Tajmsu, Mask je govorio saradnicima da mu ketamin utiče na bešiku – poznata posljedica hronične zloupotrebe te droge, koja ima psihoaktivna svojstva i može da izazove osećaj odvojenosti od stvarnosti, prema podacima DEA.
Njegova kutija za lijekove sadržala je tablete sa oznakama Adderalla (Adderall je komercijalni naziv za lek koji sadrži kombinaciju amfetamin soli (tačnije: amfetamin i dekstroamfetamin), zajedno s drugim supstancama.

Bijela kuća ćuti
Zasad nije poznato da li je Mask bio pod uticajem droga dok je boravio u Beloj kući, gdje je prisustvovao poverljivim sastancima sa stranim liderima i imao uticaj na rezanje federalnih budžeta.

Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li je Mask bio testiran na droge uprkos pristupu povjerljivim informacijama.
SpaceX, Maskova kompanija, ima strogu politiku zabrane droga zbog vladinih ugovora, ali izvori Times-a tvrde da je Mask dobijao unaprijed upozorenja o nasumičnim testiranjima – što je umanjivalo njihovu efikasnost.

Intelektualac Sem Haris, koji je prekinuo prijateljstvo sa Maskom, napisao je nedavno:

– Nešto ozbiljno nije u redu s njegovim moralnim kompasom, ako ne i s njegovom percepcijom stvarnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno