Lutrija Bosne i Hercegovine odlučila je dati čak 1,2 miliona KM za zakup softvera za kladionicu lutrije, saznaje CAPITAL.

U tenderu ističu da Lutrija ima potrebu za najam softvera za kladionicu za klađenje na sportske događaje, kao i klađenje na loto brojeve.

„Softver treba da osigura visoke sigurnosne standarde, da se podaci o uplatama i isplatama pohranjuju na centralni server gdje će se vršiti obračuni, kao i mogućnost instalacije softvera na postojeći hardver Lutrije BiH, kao i na operativne sisteme Windows i Linux koje koristi Lutrija BiH“, stoji u tenderskoj dokumentaciji.

Ponuđač je, kako pojašnjavaju, dužan da izvrši instalaciju softvera do 130 terminala u objektima ugovornog organa na području Federacije BiH.

Naglašavaju da aplikacija za sportsko klađenje treba imati podržanu široku lepezu finansijskih analitičkih izvještaja tipa izvještaja po poslovnicima, izvještaja po igračima, po trenutnim limitima automatske kalkulacije rizika, ali i analitiku po sportovima, turnirima i mečevima.

„Aplikacija za klađenje na loto brojeve treba omogućiti samostalno kreiranje klađenja na izvlačenje loto brojeva koje uključuju naziv loto izvlačenja, brojeve koji učestvuju u izvlačenju, ali i termine izvlačenja“, istaknuto je u tenderu.

Od ponuđača, kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, traže da je imao minimalno jedan izvršen ugovor koji se odnosi na prodaju ili najam softvera za klađenje u prethodne tri godine čija je vrijednost minimalno 365.000 KM bez PDV-a.

Trajanje okvirnog sporazuma je tri godine, a rok za prijem i otvaranje ponuda je 10. jun ove godine.
Capital

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske podijelio je prošle godine blizu 860.000 maraka grantova raznim udruženjima, firmama i osobama, a ono što, žargonski rečeno, „bode oči“ je to da je svaka deseta marka otišla u Gradišku, lokalnu zajednicu iz koje dolazi bivši ministar Denis Šulić.

Ministarstvo je finansiralo 23 projekta vrijedna 88.000 maraka u ovoj lokalnoj zajednici, a dobar dio njih je veoma teško dovesti u vezu sa turizmom jer se fokusiraju na podršku sportskim klubovima.

Primjera radi fudbalski klub „Dubrave“ je dobio 5.000 maraka za izgradnju svlačionica, a „Sloboda“ iz Donjih Podgradaca isto toliko za gradnju objekta za boravak uz igralište.

Futsal klubu „Gradiška“ je odobreno pet hiljada za futsal ligu, a taj iznos je dobila i asocijacija „Sport za sve“ kao pomoć za organizaciju rekreativne lige u odbojci.

Ženski odbojkaški klub „Kozara“ je iz budžeta namijenjenog za podršku turizmu dobio 3.000 maraka za nabavku opreme a fudbalski klub „Biseri“ iz Čatrnje 2.000 maraka za organizaciju turnira za djecu.

Pomoć od 5.000 KM su dobili i ugostiteljski objekti „Chill Gril“, slastičarne „Laterna“ i „Insomnia“ te kafe bar „Misao“ za proširenje svojih kapaciteta, zastakljivanje bašti, nabavku opreme i slično.

Šulić: Trudio sam se da svi dobiju jednako
Bivši ministar Denis Šulić u razgovoru za CAPITAL kaže da je imao mogućnost odobriti podršku do 5.000 maraka te da se trudio da je pruži projektima iz svih krajeva Republike Srpske, posebno kada je u pitanju razvoj seoskog turizma i manifestacija koje okupljaju mlade ljude.

„Dio sredstava odobren je i sportskim klubovima za različite manifestacije, koje su privlačile goste u te krajeve. Takođe, podržavali smo i klubove u opremanju i renoviranju terena, svlačionica, objekata u cilju pripreme za događaje koje će organizovati u narednom periodu, a koje će privlačiti goste i oživjeti ta, najčešće seoska područja“, ocjenjuje Šulić.

Inače, zanimljivo je da je jedino u Banjaluci odobreno više projekata nego u Gradišci, njih 47, od čega je najveći organizacija Kočićevog zbora na Manjači za koji je izdvojeno 150.000 maraka uplaćenih udruženju „Vez“.

Značajniju finansijsku podršku su odlukama dobili organizatori „OK festa“ i „Festivala ljetnih noći“.

Dobar dio novca je podijeljen i u Srbac iz kojeg dolazi aktuelna ministarka finansija Zora Vidović.

Od 15 projekata za koji su dobili novac najzanimljiviji je definitivno onaj kafe bara „Kum“ kojem je odobreno 5.000 maraka za „Edukaciju stanovništva u ruralnim krajevima“.

Zanimljivo, u Trebinje, prestonicu turizma Republike Srpske je otišlo samo 5.000 maraka i to kao podrška za sajam žilavke koji je organizovalo Udruženje građana „Salon žilavke“.

Isto toliko je primjera radi dobilo i „Udruženje za osnaživanje mladih“ iz Modriče koje je u svojoj lokalnoj zajednici organizovalo sačijadu.

Podsjećamo, ministar trgovine i turizma ima mogućnost da odobrava grantove do 5.000 maraka uz prethodno upućen zahtjev.

Grantovi se dijele po osnovu Uredbe o uslovima i kriterijumima za dodjelu namjenskih sredstava za razvoj turizma iz 2023. godine.

(Capital)

Energoinvest je ostvario veliku pravnu pobjedu u sporu protiv Sarajevo-Gas Istočno Sarajevo, kompanije kojom rukovodi Nedeljko Elek, nakon što je Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu naložio isplatu više od 2,19 miliona KM glavnice, uz dodatnih oko 500 hiljada KM zatezne kamate i preko 180 hiljada KM troškova postupka, saznaju Vijesti.ba.

Ovaj spor ima širi kontekst višemjesečnih tenzija između Energoinvesta i Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo, koje su kulminirale početkom 2024. godine zbog spornog povećanja cijena transporta gasa i prijetnji obustavom isporuke.

Energoinvest je tada odbio prihvatiti, kako su naveli, nezakonite i neodobrene cijene, tražeći povrat razlike za već plaćene fakture.

Presuda sada potvrđuje ključnu poziciju Energoinvesta, da transport gasa predstavlja regulisanu javnu uslugu i da operator ne može samostalno određivati cijene bez odobrenja regulatora.

Sud je utvrdio da su sporne cijene naplaćivane bez potrebne saglasnosti, čime je otvoren put za povrat nezakonito naplaćenih sredstava.

Ukupna izloženost po presudi trenutno iznosi gotovo 2,9 miliona KM.

Ipak, postupak ulazi u žalbenu fazu i vrlo je izvjesno da će konačna riječ doći tek nakon odluka viših sudova, uz mogućnost daljih pravnih koraka.

U međuvremenu, zatezne kamate nastavljaju rasti iz dana u dan, značajno uvećavajući ukupni finansijski teret.

U takvim okolnostima, ključno pitanje ostaje otvoreno, hoće li Sarajevo-Gas Istočno Sarajevo tražiti nagodbu i zaustaviti dalje gomilanje troškova, ili će insistirati na nastavku postupka, uz rizik da konačni iznos obaveza bude znatno veći od današnjeg?