Za implementaciju nekih od postojećih sistema za elektronsko glasanje u BiH bilo bi potrebno između 20 i 25 miliona maraka, ali bi se njihovo korištenje finansijski opravdalo već tokom nekoliko izbornih ciklusa, a značajno bi se unaprijedio integritet cijelog procesa, dok bi se istovremeno povećala i participacija mladih na izborima.

Ovo je jedan od zaključaka studije koju je još 2017. godine objavila Centralna izborna komisija BiH, u kojoj su detaljno analizirana sva moguća rješenja unapređenja integriteta izbora, dok je najviše vremena posvećeno raznim sistemima za elektronsko glasanje. Aktuelnost ove studije pokazuje se ovih dana, kada se ponovo s raznih strana dovodi u pitanje integritet izbornog procesa.

Iako, naime, mnoge zemlje u Evropi ne uvode nove tehnologije i koriste se tradicionalnim papirnatim metodama sprovođenja izbora, u tim zemljama ne postoje manipulacije i urušavanje integriteta izbornog sistema, zbog čega se u studiji predlaže da bi BiH trebalo da primijeni neke od uspješnih elektronskih sistema koji su se pokazali u praksi.

Kao primjer, u studiji je naveden brazilski sistem elektronskog glasanja, koji je uveden još ranih devedesetih godina, kada tehnologija još nije bila uznapredovala, a njihov sistem, kako je navedeno, pruža brz, pouzdan i tačan izlist rezultata izbora.

U studiji su analizirane sve faze izbornog procesa u BiH, a posebno je obraćena pažnja na uska grla i one faze u kojima je utvrđen najveći broj nepravilnosti kroz sve protekle izborne procese.

Neki od problema pri identifikaciji su “glasanje” mrtvih, pogrešna ili zlonamjerna identifikacija birača, falsifikovanje potpisa ili ubacivanje nepostojećih glasova. Neka od rješenja bi bili elektronska identifikacija prsta birača, kako bi se spriječile zloupotrebe, ali i mogućnost korištenja informacionih sistema koji su već u primjeni, posebno pri Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka. Neke od tih metoda bi bili čitači biometrijskih dokumenata uz objavljivanje fotografije sa svim biometrijskim karakteristikama, što bi onemogućilo pogrešno identifikovanje birača.

“Širok spektar biometrijskih karakteristika koje se u svijetu primjenjuju prilikom registracije uključuju otiske prstiju, dlanove, skeniranje mrežnice i irisa, glasovne obrasce i DNK profile. Posljednjih godina primjena biometrijskih tehnologija se proširila u različitim oblastima, kao što su kontrola pristupa aerodromima, vladinim zgradama, bankama, finansijskim i drugim institucijama”, naglašeno je u ovom dokumentu.

Oni ističu da su u BiH ispunjeni svi potrebni formalno-pravni uslovi za korištenje elektronskog glasanja u bilo kojem obliku.

“Online sistem za verifikaciju birača zasnovan na biometriji ima još jednu prednost. Naime, u takvim slučajevima je moguće ako se to zakonom propiše da birač glasa na bilo kojem biračkom mjestu u državi na kojem se zatekne na dan izbora. U takvim slučajevima imena birača su dostupna i provjerljiva na svim biračkim lokacijama i podaci o njegovom iskorištenom pravu glasa su evidentirani u realnom vremenu”, naglašeno je.

Što se tiče samog elektronskog glasanja, jedna od metoda o kojoj se najčešće govori je uvođenje skenera koji imaju softverske mogućnosti ne samo da evidentiraju nego i da očitaju rezultate.

Međutim, i u samoj studiji je navedeno da su najveće boljke izbornog procesa birački odbori i slanje glasova u CIK, što se ponovo pokazalo i na prethodnim izborima 2. oktobra.

“Tehnička inferiornost na biračkim mjestima, nivo štapa i kanapa, papira i olovke, ručno popunjavanje obrazaca, zapisivanje, prepisivanje, ponovljeno ručno sabiranje, dovodi do situacije da je utvrđivanje izbornih rezultata sporo, podložno greškama, sumnjama u tačnost i vjerodostojnost. Tako su biračka mjesta i birački odbori slaba karika, najslabija u izbornom sistemu, što zahtijeva hitnu normativnu intervenciju i tehničko opremanje”, naglašeno je.

Kako bi se ovaj problem efikasno riješio, u studiji je predložen čitav niz jednostavnih i relativno jeftinih rješenja. Primjera radi, oni navode da široka zastupljenost mobilnog interneta može biti odličan i jednostavan alat da se evidentiraju rezultati na svakom od biračkih mjesta bez komplikovanih ručnih procedura punih grešaka i manjkavosti. Kao još jedno jednostavno rješenje predlaže se izrada aplikacije za android telefone preko kojih se jednostavno i transparentno mogu unositi podaci i prosljeđivati u CIK.

“Elektronski način glasanja bi smanjio troškove izbora, rezultati izbora bi bili poznati nekoliko minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta te bi se onemogućilo da bude veliki broj nevažećih listića koji bi u velikoj mjeri mogli uticati na sam ishod izbora, pogotovo jer znamo da su birački odbori najslabija karika izbornog procesa i svaki put se dese brojne nepravilnosti”, zaključuju oni.