Connect with us

Politika

CIK-u MALO 7,4 MILIONA KM: Traži još para za izbore

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.

“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.

Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.

“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.

U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.

“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.

Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.

U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.

Related Topics:

Politika

OGLASIO SE BORENOVIĆ! Evo hoće li podržati Blanušu

Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH, rekao je da Branko Blanuša, kandidat SDS-a na prijevremenim izborima za predsjednika RS, treba najiskrenija podrška, ali nije rekao da li će podršku dobiti od PDP.

Borenović je rekao da Blanuši treba treba šira podrška.

“Najlakše je napisati ili tvitnuti ili objaviti na Facebooku, evo mi podržavamo nekoga. Formalno je to najlakše uraditi. Blanuša je negdje to rekao da očekuje istinsku podršku PDP-a i opozicionih partija. Njemu treba iskrena, najiskrenija podrška”, rekao je Borenović za Avaz i dodao da se PDP nije kandidovao za prijevremene izbore i da nije dao kandidata. “Blanuša dolazi iz prave akademske zajednice koji svojim profilom unosi neku vrstu sigurnost. Njemu treba podrška”, objasnio je Borenović.

Blanušu je Glavni odbor SDS-a 28. septembra jednoglasno izabrao kao kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima.

Izbori se održavaju 23. novembra. Branislav Borenović je dodao da još uvijek nije rasvjetljen napada na njega koji se desio prije mjesec i po dana u Banjaluci, ispred njegove zgrade.

“Nikada nisam vjerovao da će me neko pred mojim domom napasti”, rekao je Borenović i dodao da je očekivao da će nadležni, prije svega policija, razriješiti u nekoliko dana.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ O SASTANKU SA BLANUŠOM “Dijalog je razgovor. Mi smo od početka za razgovor”

Lider PDP-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio je da je sastanak sa Brankom Blanušom, kandidatom SDS-a za predsjednika Republike Srpske, bio u duhu otvorenog dijaloga, te da će odluka o podršci biti donesena nakon razgovora unutar obje stranke.

-Dijalog je razgovor. Mi smo od početka za razgovor i smatramo da je to jedini ispravan put. SDS i PDP su tradicionalni partneri, a o mogućoj podršci i zajedničkoj strategiji za predstojeće izbore razgovaraćemo na sastanku koji je zakazan za sutra-rekao je Stanivuković.

On je naglasio da PDP “ne ide ni na drugu, treću, četvrtu ili petu stranu”, te da postoje oni koji bi se radovali raskolu opozicije, ali da PDP ostaje dosljedan ideji zajedništva.-

-Mi razumijemo jedni druge. Gospodin Blanuša od prvog dana pokazuje poštovanje prema PDP-u, a isto poštovanje dolazi i s naše strane. Oni koji pokušavaju da unesu razdor među opozicione stranke, nisu prijatelji ni PDP-a ni Republike Srpske- poručio je Stanivuković.

Dodao je da naredni period zahtijeva političku zrelost i dogovor o strategiji za 2026. godinu.

-Do 2026. godine moramo da znamo šta je zajednička strategija, šta su obaveze i ciljevi. PDP je spreman za razgovor, ali ne i za brzoplete odluke. Naš cilj je da građanima ponudimo prave ljude i istinsku promjenu- naglasio je Stanivuković.

Rok za prijavu kandidata za predsjednika Republike Srpske ističe danas u 16 časova, a već sutra, u 11 časova, biće izvršen i žrijeb kandidata i utvrđen redoslijed na listi, međutim, iako se imena znaju, još je pitanje, barem u opoziciji, čiju će sve podršku imati Branko Blanuša, kandidat SDS-a.

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ KATEGORIČAN “Trojka nikad neće glasati za kadrove SNSD-a”

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković se oglasio na društvenim mrežama nakon što je Borjana Krišto rekla da je donijela odluku o glavnom pregovaraču sa Evropskom unijom.

Ona je to, ne govoreći ime pregovarača za kojeg se odlučila, poručila na pres konferenciji nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.

Konaković je napisao da ne zna šta je plan predsjedavajuće.

– Nismo razgovarali o imenima i ne znam s kim je razgovarala.

Klix saznaje da je prijedlog dogovoren juče na sastanku HDZ i SNSD u Banjaluci i da je riječ o Ani Trišić Babić, savjetnici Milorada Dodika i jednoj od njegovih najbližih saradnika.

Konaković je u objavi poručio da, bez obzira ko bio prijedlog Krišto, Trojka neće glasati za ime koje dolazi iz SNSD.

– Ponavljam da nikad nećemo glasati za kadrove SNSD ili bliske SNSD za bilo koju poziciju, a posebno ne za poziciju glavnog pregovarača – kazao je Konaković.

Takođe je imenovanje nekoga iz SNSD stavio u kontekst bliskih odnosa te stranke sa Rusijom.

– Ruska podmornica koja razara EU put neće dobiti novi alat za blokiranje ili usporavanje procesa. Glavni pregovarač koji se konsultuje sa Lavrovom i Putinom nije opcija – poručio je.

Nastavi čitati

Aktuelno