Connect with us

Politika

CIK-u MALO 7,4 MILIONA KM: Traži još para za izbore

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.

“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.

Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.

“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.

U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.

“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.

Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.

U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.

Related Topics:

Politika

MIRA PEKIĆ “Svako ko je korupcijom stekao imovinu TREBA DA BUDE PREDMET ISTRAŽIVANJA!”

 

Ponovno otvaranje slučaja kupovine vile na Dedinju, čiji je vlasnik Milorad Dodik, te višegodišnja neprocesuiranost brojnih korupcionih afera vezanih za njegovo ime, postavljaju pitanje odgovornosti pravosudnih institucija u BiH. Na ovu temu je za N1, između ostalog, govorila i šef Kluba poslanika PDP-SDS-Lista a pravdu i red u PD PS BiH, Mira Pekić, istakavši da niko iz političkih struktura ne smije biti izuzet iz istražnih radnji.

“Tužilaštvo treba da radi svoj posao, istražuje i donese svoj sud. U ovom slučaju, postupak traje već dugo, a informacije cure na kapaljku. Nije lako ni Tužilaštvu jer mora sve što iznese na sudu i da dokaže. Međutim, svako ko je korupcijom stekao imovinu treba da bude predmet istraživanja”, izjavila je Pekić.

Pored pravosudnih pitanja, politička scena u BiH ostaje turbulentna, posebno nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izglasao smjene zamjenika ministara, pri čemu je HDZ bio protiv. Ovakav stav izazvao je pitanje da li HDZ i dalje štiti SNSD, na šta Pekić odgovara da se ponavlja situacija od prije nekoliko sedmica, kada su poslanici HDZ-a svojim glasovima spriječili smjene pojedinih funkcionera.

Pekić naglašava da u politici svaka stranka slijedi svoje ciljeve.

“Očekivano je da će HDZ insistirati na Izbornom zakonu, Trojka na evropskim zakonima, a mi ćemo takođe imati svoje zahtjeve. Jedan od ključnih je izmjena zakona o PDV-u, o čemu govorimo godinama”, dodala je.

Što se tiče političke scene u Republici Srpskoj, Pekić, kao dugogodišnja članica PDP-a, tvrdi da približavanje vlasti nije opcija i da postoje razlike unutar opozicije koje se rješavaju postepeno.

“Na opštinskom nivou, naravno da postoje problemi između odbornika, ali to je realnost političkog života”, zaključila je Pekić.

Nastavi čitati

Politika

DODIK O LIRMANOVOJ “Otišla je, nećemo nijemo posmatrati njeno vršljanje po Srpskoj!”

Otišla je. Ne mogu da vjerujem da je toliko naivna da je poslije svih laži i uvreda koje je izrekla, samo da bi zadovoljila sarajevsku čaršiju, očekivala da ćemo nijemo posmatrati njeno vršljanje po Republici Srpskoj, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks nakon što je njemački ministar za evropska poslove i klimu Ana Lirman napustila Banjaluku.

“U dilemi sam da li je to njena pamet ili se vodila pameću opozicije. I jedno i drugo je glupo“, dodao je Dodik.

Podsjećamo, njemački ministar ta evropske poslove i klimu Ana Lirman stigla je danas u Banjaluku kako bi se sastala sa opozicijom u Srpskoj.

Vlada Srpske proglasila je na današnjoj telefonskoj sjednici Lirmanovu personom non grata.

Iz Narodne skupštine Srpske saopšteno je da nije zaprimljen nikakav zahtjev za održavanje nekog sastanka niti najave posjete bilo koga.

Nastavi čitati

Politika

ZATVORILI JOJ VRATA! Njemačka ministrica proglašena nepoželjnom u Srpskoj zbog “političkog miješanja”

Vlada Republike Srpske proglasila je danas njemačku ministricu za evropske poslove i klimu Anu Lirman za persona non grata u Republici Srpskoj, te naložila Ministarstvu unutrašnjih poslova da je prilikom ulaska na teritoriju Republike Srpske isprati van granica, prenosi Srna.

Vlada je na telefonskoj sjednici donijela zaključak kojim izražava protest zbog jednostranih i politički motivisanih mjera koje su, bez transparentnog pravnog osnova i uz nepoštovanje principa nepristrasnosti, preduzete od određenih zvaničnika Njemačke, uključujući Lirmanovu, u vidu uvođenja sankcija predsjedniku Republike Srpske, predsjedniku Vlade i predsjedniku Narodne Skupštine.

Vlada ove mjere, ali i javne istupe i današnju posjetu Republici Srpskoj Lirmanove, smatra za direktno miješanje u unutrašnja pitanja i kršenje međunarodnih konvencija, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Radi zaštite političkog i institucionalnog integriteta Republike Srpske, Vlada uvodi recipročne mjere, koje predstavljaju proporcionalan i legitiman odgovor u skladu s međunarodnim praksama, te proglašava Lirmanovu za persona non grata u Republici Srpskoj.

Vlada će o ovoj odluci upoznati i Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Lirmanova je danas u Banjaluci trebalo da održi sastanak sa šefom Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igorom Crnatkom, ali je otkazan nakon što je proglašena nepoželjnom osobom.

Nastavi čitati

Aktuelno