Smjena članova Centralne izborne komisije (CIK) je najavljena kao prvi u nizu poteza novih partnera na nivou BiH, ali kako se primiče dan odluke sve su žešće polemike da li za to postoji zakonski osnov dok im mandat još traje.

CIK broji sedam članova, po dva iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jednog iz reda ostalih, koji se, prema pravilu biraju na osnovu javnog poziva i prema procedurama u Parlamentu BiH na mandat od sedam godina.

Svi članovi u aktuelnom sazivu nisu imenovani na osnovu tih procedura, jer je, dok je trajao postupak izbora, stvorena većina u Parlamentu BiH koja je predložila i imenovana u martu 2020. godine Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za nove članove nakon što su u novembru 2019. godine istekli mandati Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću.

Nešto kasnije za novog člana imenovan je i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića, kojem je, takođe, istekao mandat, a osnovno uporište grupe koja je imenovala saziv bilo je da je Predstavnički dom kasnio s procedurom.

Ozbiljnija priča o smjenama u CIK-u mogla bi da bude otvorena krajem ovog mjeseca ako se na dnevnom redu nađe i obavještenje o isteku mandata člana CIK-a Irene Hadžiabdić, što je, prema objavi, bila i jedna od tačaka o kojoj su juče na Kolegijumu trebalo da raspravljaju članovi užeg rukovodstva Predstavničkog doma.

U međuvremenu pojavila su se brojna različita tumačenja zakona, odnosno suprotstavljeni stavovi o tome može li Predstavnički dom, kao organ koji je imenovao članove CIK-a, da ih smijeni prije isteka mandata. Jedan od sagovornika “Glasa” ističe da je to moguće jer su i imenovani u Parlamentu.

– Organ koji ih postavlja može da ih smijeni, a ostalo je u domenu tumačenja da li su i koji uslovi stečeni za to. To nigdje nije propisano, ali ostalo je jasno – tvrdi sagovornik “Glasa” nakon što su iz CIK-a poručili pravni institut “opoziva” članova ne postoji u Izbornom zakonu BiH, niti u bilo kom drugom zakonu te da je Sud BiH jedini regulator zakonitog rada CIK-a.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević tvrdi da svaki izabrani ili imenovani zvaničnik u organu kakav je CIK uvijek može biti razriješen prije isteka mandata i da ga može razriješiti organ koji ga je imenovao.

– Onaj ko imenuje ima pravo i da razriješi uvijek, osim kada je Ustavom ili zakonom izričito propisano da mu je zabranjeno da razriješi imenovana lica prije isteka mandata. Takvu zabranu ne propisuje ni Ustav BiH ni Izborni zakon, niti bilo koji drugi zakon. A ne može ta zabrana ni biti propisana po logici stvari, po zdravoj pameti, jer bi to značilo da lice može raditi kako hoće pa i protivno zakonu, kao CIK u slučaju ponovnog kontrolnog brojanja ili onog očigledno nevažećeg glasačkog listića za Dom naroda iz Narodne skupštine, a da mu niko ne može ništa, bez obzira na nezakonit rad i štetu – naveo je Blagojević.

Poslanik SNSD-a u prošlom sazivu Predstavničkog doma Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać ističe da je činjenica da Izborni zakon nije predvidio mogućnost smjene članova CIK-a što je paradoks sistema u kojem su neki zaštićeni kao bijeli medvjedi, ali je i dodala da to ne znači da se pitanje smjene ne može riješiti drugim pravnim aktom.

Konaković: Sve najgore o njima

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, koji je dio “osmorke” na nivou BiH je juče poručio da bi u smjeni članova CIK-a “učestvovao još juče” te da ima zakonit način za to.

– O ovom CIK-u mislim sve najgore. Najbolje bi bilo da ovakav politički CIK zamijenimo čistim profesionalnim CIK-om struke na koji uticaj ne može imati nijedna politička partija – ocijenio je Konaković.