Connect with us

Politika

Članove CIK-a smjenjuju oni koji su ih imenovali

Smjena članova Centralne izborne komisije (CIK) je najavljena kao prvi u nizu poteza novih partnera na nivou BiH, ali kako se primiče dan odluke sve su žešće polemike da li za to postoji zakonski osnov dok im mandat još traje.

CIK broji sedam članova, po dva iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jednog iz reda ostalih, koji se, prema pravilu biraju na osnovu javnog poziva i prema procedurama u Parlamentu BiH na mandat od sedam godina.

Svi članovi u aktuelnom sazivu nisu imenovani na osnovu tih procedura, jer je, dok je trajao postupak izbora, stvorena većina u Parlamentu BiH koja je predložila i imenovana u martu 2020. godine Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za nove članove nakon što su u novembru 2019. godine istekli mandati Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću.

Nešto kasnije za novog člana imenovan je i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića, kojem je, takođe, istekao mandat, a osnovno uporište grupe koja je imenovala saziv bilo je da je Predstavnički dom kasnio s procedurom.

Ozbiljnija priča o smjenama u CIK-u mogla bi da bude otvorena krajem ovog mjeseca ako se na dnevnom redu nađe i obavještenje o isteku mandata člana CIK-a Irene Hadžiabdić, što je, prema objavi, bila i jedna od tačaka o kojoj su juče na Kolegijumu trebalo da raspravljaju članovi užeg rukovodstva Predstavničkog doma.

U međuvremenu pojavila su se brojna različita tumačenja zakona, odnosno suprotstavljeni stavovi o tome može li Predstavnički dom, kao organ koji je imenovao članove CIK-a, da ih smijeni prije isteka mandata. Jedan od sagovornika “Glasa” ističe da je to moguće jer su i imenovani u Parlamentu.

– Organ koji ih postavlja može da ih smijeni, a ostalo je u domenu tumačenja da li su i koji uslovi stečeni za to. To nigdje nije propisano, ali ostalo je jasno – tvrdi sagovornik “Glasa” nakon što su iz CIK-a poručili pravni institut “opoziva” članova ne postoji u Izbornom zakonu BiH, niti u bilo kom drugom zakonu te da je Sud BiH jedini regulator zakonitog rada CIK-a.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević tvrdi da svaki izabrani ili imenovani zvaničnik u organu kakav je CIK uvijek može biti razriješen prije isteka mandata i da ga može razriješiti organ koji ga je imenovao.

– Onaj ko imenuje ima pravo i da razriješi uvijek, osim kada je Ustavom ili zakonom izričito propisano da mu je zabranjeno da razriješi imenovana lica prije isteka mandata. Takvu zabranu ne propisuje ni Ustav BiH ni Izborni zakon, niti bilo koji drugi zakon. A ne može ta zabrana ni biti propisana po logici stvari, po zdravoj pameti, jer bi to značilo da lice može raditi kako hoće pa i protivno zakonu, kao CIK u slučaju ponovnog kontrolnog brojanja ili onog očigledno nevažećeg glasačkog listića za Dom naroda iz Narodne skupštine, a da mu niko ne može ništa, bez obzira na nezakonit rad i štetu – naveo je Blagojević.

Poslanik SNSD-a u prošlom sazivu Predstavničkog doma Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać ističe da je činjenica da Izborni zakon nije predvidio mogućnost smjene članova CIK-a što je paradoks sistema u kojem su neki zaštićeni kao bijeli medvjedi, ali je i dodala da to ne znači da se pitanje smjene ne može riješiti drugim pravnim aktom.

Konaković: Sve najgore o njima

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, koji je dio “osmorke” na nivou BiH je juče poručio da bi u smjeni članova CIK-a “učestvovao još juče” te da ima zakonit način za to.

– O ovom CIK-u mislim sve najgore. Najbolje bi bilo da ovakav politički CIK zamijenimo čistim profesionalnim CIK-om struke na koji uticaj ne može imati nijedna politička partija – ocijenio je Konaković.

Related Topics:

Politika

BIH SE PRIDRUŽILA DO SADA NAJVEĆEM PAKETU SANKCIJA EU PROTIV RUSIJE: Na crnoj listi 1.500 lica i firmi, ali primjena ponovo pod znakom pitanja

Bosna i Hercegovina zvanično se uskladila sa novim, dosad najobimnijim paketom sankcija Evropske unije usmjerenim protiv Ruske Federacije. Ovaj paket direktno pogađa jezgro ruske vojne mašinerije, stavljajući na crnu listu više od 1.500 fizičkih lica i preduzeća povezanih sa agresijom na Ukrajinu.

Savjet Evropske unije saopštio je da se ukupno devet zemalja van bloka pridružilo ovim restriktivnim mjerama: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Ukrajina, Moldavija, Norveška, Island i Lihtenštajn.

„Ove države će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Savjeta. Evropska unija prima na znanje ovu obavezu i pozdravlja je”, navedeno je u zvaničnom saopštenju iz Brisela.

Ovim proširenjem, ukupan spisak sankcionisanih pod okriljem EU narastao je na impresivnih 2.941 pojedinca i 1.835 pravnih subjekata.

Direktni udar na vojnu industriju vrijednu 20 milijardi evra
Novi paket sadrži imena 826 preduzeća i 743 pojedinca, a definisan je na osnovu internih dokumenata Vlade Ruske Federacije o dodjeli subvencija vojno-industrijskom sektoru.

Prema odluci koju potpisuje šefica diplomatije EU Kaja Kalas, mjere su odgovor na intenzivirane napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, a fokus je stavljen na proizvođače i dobavljače srednjeg nivoa koji zapošljavaju preko 250.000 ljudi i generišu godišnji promet od najmanje 20 milijardi evra.

Riječ je o kompanijama koje obezbjeđuju ključne komponente za napredne sisteme naoružanja — projektile, bespilotne letjelice i vojne avione:

Elektronika i mikrotehnologija: Poluprovodnici, integrisana kola i namjenski računari;

Sistemi veze: Radari, antene i primopredajnici;

Vojna oprema: Avijacijski, satelitski i raketni sistemi, optika, navigacija, municija i eksplozivi.

Potpis u Briselu, blokada na terenu: Zašto BiH ne sprovodi obaveze?
Iako se BiH formalno redovno pridružuje deklaracijama i paketima Evropske unije preko svojih diplomatskih predstavnika, u praksi se sankcije gotovo uopšte ne implementiraju.

Glavni razlog leži u političkom vetu iz Republike Srpske. Vlasti u Banjaluci, predvođene rukovodstvom SNSD-a i bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom, u kontinuitetu odbijaju da daju saglasnost u Savjetu ministara BiH za operativno provođenje restriktivnih mjera prema Moskvi.

Zbog tog institucionalnog zastoja:

Ruske kompanije i sankcionisani subjekti nesmetano nastavljaju poslovanje, pretežno na teritoriji Republike Srpske;

Zabilježeni su brojni ulasci lica sa međunarodnih potjernica i crnih listi.

Najdrastičniji primjer predstavlja slučaj Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske propagandne mreže Rybar, koji je boravio u BiH tokom opštih izbora bez ikakvog zadržavanja od strane nadležnih službi, da bi samo dva dana nakon napuštanja zemlje bio uhapšen u Crnoj Gori upravo na osnovu sankcija koje je Podgorica, za razliku od Sarajeva, sprovela u praksi.

Nastavi čitati

Politika

GUŠE SE U DUGU OD 3 MILIONA, A SPISKALI MILION NA REKLAME! Skandalozan sunovrat „HE na Drini“

“Hidroelektrane na Drini”  i preduzeća kojima upravljaju, povećali su gubitak za gotovo 700.000 maraka na kraju trećeg kvartala ove godine, ali gomilanje gubitka nije ih spriječilo da kao monopolsko preduzeće tokom godine milione troše na reklame i propagandu.

Riječ je o izvještaju kojim su obuhvaćeni i HE “Bistrica”, te hotel “Komsar” Rudo, prema kojem im se gubitak sa prošlogodišnjih 2,5 miliona KM povećao na 3,18 milion maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Njihovi ukupni prihodi povećali su se sa oko 27 miliona KM koliko su imali na kraju trećeg kvartala prošle godine, na ovogodišnjih 29,1 milion maraka, piše Capital.

S druge strane, rasli su im i rashodi i to sa 29,5 koliko su rashodovali u ovom periodu lani na 32,3 miliona maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Sudeći prema zvaničnim izvještajima, smanjili su i broj radnika i to sa 437 koliko su zapošljavali prošle godine na 428 zaposlenih u posmatranom periodu ove godine.

Ako posmatramo odvojeni izvještaj koji prikazuje poslovanje samo u HE na Drini vidimo da je ovo preduzeće povećalo gubitak za 618.989 KM, što govori da su za ovakav poslovni rezultat najvećim dijelom odgovorni oni sami.

 

 

Inače, na reklamiranje svog monopolskog položaja nisu štedjeli te su za te svrhe izdvojili gotovo milion maraka.

HE na Vrbasu u plusu gotovo pet miliona KM

U trenutku kada se HE na Drini guše u gubicima, Hidroelektrane na Vrbasu ne samo da su zadržale dobit s kraja trećeg kvartala prošle godine nego su je i povećale.

Konkretno, lani su bili u plusu 4,8 miliona KM dok im je na kraju trećeg kvartala ove godine profit iznosio 4,93 miliona maraka.

Prihodi su im rasli sa 17,8 miliona KM koliko su iznosili u ovom periodu lani, na 18,1 milion maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Porasli su im i rashodi i to sa 12,9 miliona KM na 13,2 miliona maraka.

Broj zaposlenih im se nije značajnije mijenjao.

I dok jedni posluju u minusu, drugi u plusu, treći ne dostavljaju finansijske izvještaje.

Tako Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) nisu dostavile svoje finansijske izvještaje za treći kvartal ove godine iako su imale obavezu da to urade do kraja oktobra.

Ako posmatramo njihov polugodišnji finansijski izvještaj za ovu godinu, vidimo da su značajno povećali dobit i to sa 1,3 miliona KM prošle na 5,5 miliona maraka na polugodištu ove godine.

Nastavi čitati

Politika

„DŽABA GALAMITE, NEĆU DATI OSTAVKU!“ Pukao film lideru SDS-a! Otvorio karte o saboterima na izborima i poručio im da novac traže od Milorada!

Branko Blanuša, lider SDS-a, kritikovao je stranačke, kako je naveo, galamdžije, te dodao: da su pojedinci u SDS radili u toku kampanje koliko sada galame na društvenim mrežama, rezultat SDS-a bi bio puno bolji.

“Rekao sam da se neću kandidovati na sljedećoj skupštini i da moja ostavka nije problem, ali tek kada se vidi šta je ko radio u kampanji i prije nje i kakav je rezultat ko ostvario.

Bez obzira na ove riječi orkestar se udružio i ne staje sa svojom galamom. I to baš odabrana grupa. Neću spominjati imena, ali prepoznaće se, jer se takvi lako prepoznaju”, naveo je Blanuša na društvenim mrežama.

Šta zamjera stranačkim kolegama?

Jedni su, kako je dodao, ostvarili loš rezultat i kao kandidati na listi, ali i odbori čiji su predsjednici.

“Za to im je kriv predsjednik Stranke. Taj predsjednik i Marinko Božović su jedini bili koji su ih od funkcionera obišli van zvaničnih tribina razgovarali sa njima i finansijski ih pomogli za izbore”, naveo je Blanuša.

 

 

Drugom je, kako je dodao, opet bilo bitno da se pozicionira na listi i uzme mandat.

“U kampanji je radio samo za sebe i dobro. Eto dobio je šta je htio, ali to mu nije dovoljno, pa hoće da bude predsjednik SDS-a”, naveo je lider SDS-a. Kako je dodao, ima skupština Stranke, “pa kandiduj se. Možda se to i ostvari”.

Ko je u stranci najglasniji?

“Najglasnija je jedna ‘gospođica’ koja se nije ni javila, a ni radila ništa u toku cijele kampanje, ali sada najviše brine za Stranku. Nije ni čudo, jer na račun SDS-a ima savjetničke pozicije, angažovanje na projektima, ugovore o dijelu. Posla nema, ali para ima”, poručio je Blanuša.

 

Ko su mogući kandidati za novog lidera SDS-a?

“Prije toga nije ga interesovala ni Stranka, ni njeni organi, ni odluke, ni gradski odbor kojeg nema šest godina. A u kampanji je radio protiv svojih stranačkih kolega, protiv kandidata za srpskog člana Predsjedništva i podržavao kandidata druge stranke da bi se pokazao velikim i svemoćnim. Valjda sve to tako treba”, naveo je Blanuša.

Da li razmišlja o ostavci?

Nakon toga je poručio: džaba galamite na društvenim mrežama. Neće, poručuje, dati ostavku zbog njihove galame koliko god to činili. Imaju, poručio je, organi Stranke.

“Na njima se to raspravlja, a rekao sam to na početku – moja ostavka je najmanji problem. Sada nema u Stranci novca ni za zaposlene, ni za zakup prostora. Valjda i ti ljudi treba da žive i hrane svoje porodice. Galamdžije pokažite se sada, nađite novac, pa budite veliki. Ili urgirajte kod Milorada, ili Zore i da se pusti tranša iz budžeta koja pripada SDS-u. Pozdraviću to. Ja kada sam to učinio bio je to smrtni grijeh. Siguran sam da SDS-u trebaju promjene, a o tome treba da odlučuju organi Stranke, a ne galamdžije na društvenim mrežama”, rekao je Blanuša.

Nastavi čitati

Aktuelno