Connect with us

Svijet

CNN OTKRIVA: Si i Putin razgovarali o besmrtnosti i transplantaciji organa

Kineski lider Si Đinping uhvaćen je u razgovoru o mogućnosti da se doživi 150 godina u trenutku kada je mikrofon ostao uključen tokom susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom u srijedu.

Razgovor između 72-godišnjeg kineskog lidera i njegovih ruskog i sjevernokorejskog kolege zabilježen je putem direktnog video-prenosa dok su, hodajući jedan pored drugog, išli ka platformi za posmatranje velike kineske vojne parade na Trgu Tjenanmen, piše CNN.

Parada je zvanično služila da obilježi 80. godišnjicu japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu, ali mnogi posmatrači na Zapadu je vide kao demonstraciju kineske vojne moći i ključnih partnerstava koja izazivaju poredak u svijetu predvođen Sjedinjenim Državama.

Ovaj rijetki trenutak sa uključenim mikrofonom dogodio se neposredno nakon zajedničke fotografije 26 međunarodnih lidera okupljenih u Pekingu, navodi se u tekstu.

Poslije fotografisanja, Si, Putin i Kim su predvodili grupu ka svojim mjestima, razgovarajući preko prevodilaca u razgovoru koji su mikrofoni djelimično snimili.

Zvučni zapis se povremeno prekida, ali na početku se čuje kako Si na mandarinskom govori Kimu: „I ja sam veoma srećan. Prošlo je mnogo vremena otkako smo se posljednji put sreli.“ Kim, preko prevodioca, odgovara da je prošlo šest godina od njihovog posljednjeg susreta, navodi se.

Nakon širokog kadra trojice lidera u kojem je teško razaznati ko govori, pojavljuje se ruski prevodilac koji prevodi Sijeve riječi Putinu: “Ranije ljudi rijetko žive do 70, ali danas sa 70 godina…” Audio postaje teško razumljiv, ali rečenica se završava sa “još je dijete.”

Neposredno zatim, dok se penju uz nagib na Trgu Tiananmen, može se čuti kako Putinov prevodilac govori Siju: “Za nekoliko godina, uz razvoj biotehnologije, ljudski organi će se moći konstantno transplantirati tako da (ljudi) mogu živjeti sve mlađi i mlađi, pa čak i postati besmrtni.”

Si tada kaže: “Predviđa se da će u ovom vijeku ljudi moći živjeti do 150 godina.”

Ruski prevodilac prenosi to Putinu, približno ponavljajući istu rečenicu: “Postoje predviđanja da će u naše vrijeme ljudi živjeti do 150 godina.”

Putin je kasnije potvrdio novinarima da su dvojica lidera razgovarala o životu do 150 godina.

“Savremena sredstva liječenja, medicinska sredstva, svi mogući hirurški zahvati vezani za zamjenu organa, omogućavaju čovječanstvu da se nada da će aktivan život trajati drugačije nego danas,” rekao je. “Prosječna starost u različitim zemljama se razlikuje, ali očekivana životna dob će značajno rasti.”

Kineski i ruski lideri, obojica 72-godišnjaci, izbjegavali su imenovanje jasnih nasljednika.

Si, najmoćniji kineski lider od Maa Ce Tunga, ponovo je izabran na predsjedničku funkciju za još jedan petogodišnji mandat 2023. godine. 2018. kineski parlament ukinuo je ograničenja predsjedničkih mandata u ceremonijalnom glasanju, efektivno dopuštajući Siju da vlada doživotno.

Tokom svog mandata, Si je znatno proširio kontrolu Kineske komunističke partije – i vlastiti uticaj nad partijom.

Putin, sada u svojoj trećoj deceniji kao ruski lider, prošle godine izabran je za peti mandat. 2020. godine nametnuo je referendum za ustavne promjene koje mu omogućavaju ostanak na vlasti do 2036.

Kim, sa svojih 41 godinu, dovoljno je mlad da potencijalno vlada decenijama. Ipak, izazvao je spekulacije o mogućem nasljedniku u Pekingu u srijedu, nakon što je iza njega viđena mlada djevojčica – za koju se vjeruje da je njegova kćerka Kim Džu Ae.

Sjevernom Korejom upravlja porodica Kim od osnivanja 1948. godine. Sin Kima Il Sunga, Kim Džong Il, preuzeo je vlast nakon očeve smrti 1994. godine, a Kim Džong Un stupio je na vlast 17 godina kasnije, kada je Kim Džong Il preminuo.

S obzirom na značaj porodične dinastije, javni debi Kimove kćerke izazvao je pitanja da li bi ona mogla postati njegov nasljednik. Neki stručnjaci tvrde da bi vjerovatno bila odabrana druga dva Kimova djeteta, dok javni nastupi sa mladom kćerkom mogu biti zamišljeni da ga prikažu kao porodičnog čovjeka.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno