Connect with us

Politika

ČOVIĆ PORUČIO: “Sudski proces protiv Dodika NEĆE UTICATI na funkcionisanje koalicije”

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da vlast u Bosni i Hercegovini funkcioniše, iako se slaže da bi trebala djelovati puno učinkovitije i dinamičnije. On najavljuje novi zamah na sprovođenju obveza na europskom putu.

avjet ministara zasjeda redovno, parlamentarni domovi zasjedaju, ali jesmo trebali imati tri-četiri puta više zakona u razmatranju. Treba vremena da se uspostavi jedan režim odgovornosti prema toj vlasti. Mi smo to imali negdje do sedmog mjeseca i tada smo zapali u jednu krizu, da bismo tek u osmom mjesecu odradili značajan dio posla i u Savjetu ministara i u Parlamentu. Trebali smo u devetom mjesecu završiti taj drugi dio paketa koji se sastoji od tri dijela, a vezano za pristup evropskim integracijama. To što smo trebali u devetom mjesecu, ja vas uvjeravam da ćemo završiti do kraja ovog mjeseca pa će situacija opet izgledati malo optimističnije ističe Čović.

On kaže da je ovih dana imao intenzivne razgovore sa liderima drugih stranaka parlamentarne većine kako bi se „oslobodilli ovih uslovnih blokada ili nedonošenja odluka“.

– Trebaće taj element međusobnog povjerenja ojačati i vjerujem da ćemo iduće sedmice na sastanku čiji je domaćin Milorad Dodik, imati dinamiku usvajanja zakona i drugih odluka što je dogovoreno na sastanku u Mostaru. To će vratiti pažnju Brisela na ovaj prostor i uticati na izvještaj o BiH i uvjeren sam da ćemo do kraja godine imati jedan pozitivan stav oko našeg statusa i otvaranja pregovaračkog procesa s EU. Ostao je treći dio paketa koji je za nas vrlo osjetljiv, uključujući Izborni zakon i to će morati preći u jedanaesti mjesec kada je u pitanju Savjet ministara. Vlast funkcioniše, a da može bolje – može. Kriza jeste direktna, što se vidi i po komentarima našeg odnosa kolega koje čine parlamentarnu većinu. Moja zadaća je i tu da na neki način biram riječi, da možemo uvijek pridobiti jedne i druge partnere – pojašnjava Čović.

Proces protiv Dodika neće ostaviti traga na funkcionisaje koalicije

– Naravno da smo mi onda na ovom prostoru izloženi, jer interesantni smo, iako nismo ekonomski jaki. Uvijek smo bili žarište nekog problema, ali mislim da s partnerima izvana možemo odgovoriti na taj izazov. Tu je i sudski proces protiv gospodina Dodika. Ja sam prijateljski s njim razgovorarao i o tome i uvjeren sam da to neće ostaviti traga. Najveći izazov je upravo naše međusobno povjerenje. Mi između sebe moramo tražiti odgovarajuće riječi. Potreba naših kolega iz opozicije je da galame, iznose ono što misle da treba, ali mi koji smo pozicija moramo tražiti način kako realizovati ono što smo obećali, a ključno obećanje je 14 plus uslova za EU završiti u ovoj godini, kao i one druge operativne stvari, poput proračuna za narednu kalendarsku godinu. Ključni izazov je ne izgubiti živce prerano. Kad nam se nešto ne sviđa ne moramo baš tako glasno odgovoriti. Ja se bar trudim tako ponašati i mislim da to pomaže i stvara jedan ambijent. Vjerujem da ćemo odoliti tim iskušenjima i nastaviti raditi svoj posao – poručuje Čović.

Milorad Dodik i Dragan Čović
FOTO: PREDSJEDNIK RS.NET

Skori ulazak u izbornu godinu donosi izazove koji su uobičajeni, a Čović kaže kako on i funkcioneri HDZ i HNS nastoje koristiti uljuđen, civilizovan riječnik, da nikoga ne uvrijede, a da ipak pošalju ključne poruke svom biračkom tijelu.

– A to su prvenstveno ekonomske, socijalne poruke, poruke pravne i fizičke stabilnosti. Znam da će biti onih koji će tražiti drugačiji pristup, izlaziti i s drugačijim pogledima, ali ja i većina mojih kolega se nećemo na to osvrtati. Tako ćemo najbolje odgovoriti na izbornu godinu. Kampanja nije zadnja dva mjeseca, za nas kampanja staje stalno, jer stalno komuniciramo s našim biračkim tijelom i objašnjavamo ono što radimo. Mislim da će od same izborne godine puno veći izazov za nas biti taj naš međusobni odnos, da ne dozvolimo da zbog očitih razlika u pogledima na neka pitanja, ne uradimo ono što možemo – smatra Čović.

Najvažnije je da Vlada FBiH odluke donosi jednoglasno

Kada je u pitanju funkcionisanje vlasti u Federaciji, Čović kaže da je od partnera tražio da završe ono što su obećali, iako je uputio pohvale Vladi Federacije za koju kaže da je na velikom ispitu.

– Ne može se danas pričati o izboru sudije Ustavnog suda, koji smo dogovorili u dvanaestom mjesecu prošle godine. Kritikujemo nekoga drugog zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda BiH, a mi u Federaciji nismo bili u stanju provesti ono što smo dogovorili. To je samo jedan od primjera. Mi moramo ubrzano donositi zakone u Federaciji, kao što su energetski koje smo usvojili. Fiskalni zakoni će se morati usvojiti. Bojim se da kasnimo ova dva ili tri mjeseca. Ipak, puno je toga i urađeno. Za mene je najvrjednija stvar u Federaciji da Vlada redovno zasjeda i da se odluke donose dominantno jednoglasno. To je ključna vrijednost na kojoj možemo graditi sve ono što dolazi. Vjerujem da ćemo mi u naredna dva mjeseca završiti sve što je trebalo završiti po našem dogovoru i što je trebalo ići u parlamentarnu proceduru. Parlament je u zastoju, jer su tijesne većine i tu ima stalnih promjena, kao što je uostalom slučaj i u mnogim županijama. Vlada Federacije je na jednom velikom ispitu i ja vjerujem da će ga položiti – naglašava Čović.

On ne vjeruje da postoji alternativa aktuelnoj vlasti. Smatra da se treba fokusirati na jačanje energije u ovoj parlamentarnoj većini.

– Tamo gdje znamo da imamo različita promišljanja ne trebamo dopustiti da nam ta pitanja na sto nameće opozicija. Hajmo biti mudri pa na upadati u tu zamku. Pogotovo kad moramo komentarisati događanja izvana, jer o tome imamo često različite stavove. Mi trebamo zaštititi BiH. To je broj jedan i ako se oko toga možemo usuglasiti dok sjedimo zajedno, za sve ostalo ćemo naći rješenje. Ja sam uvjeren da će ova parlamentarna većina ojačati, jer ima sve uslove za to i da nastavi svoj posao i na nivou države i entiteta. Ne vidim mogućnost za neku alternativu, jer bi to opet značilo gubitak godine dana, a uostalom te kombinacije smo imali prije ove većine i znamo kako je to funkcionisalo i šta je urađeno u prošlom mandatu. Druga je stvar što mi po zakonu nemamo mogućnost vanrednih izbora. Drugim riječima, zarobljeni smo u taj okvir naredne tri godine i iz toga treba izvući maksimum. Ja ću snažno zagovarati da ova parlamentarna većina ostane, da se čak ojača i da možemo protočnije donositi zakone i druge odluke – poručuje Čović.

dragan covic hdz
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ključna vrijednost ovog partnerstva je, kaže on, što o svakoj temi može razgovarati sa svim partnerima bez rukavica i da iza toga nema ružnih riječi i destruktivnih reakcija.

– A to je preduslov da onda možemo nešto zajednički uraditi. Mislim da u Federaciji vrlo jasno vidimo šta trebamo uraditi i u narednoj i u 2025. godini. Teških tema će uvijek biti, ali njih treba držati po strani. Dajmo šanse ovoj koaliciji, a ja sam uvjeren da će ona na kraju pokazati dobre rezultate – ističe Čović.

Osvrnuo se i na činjenicu da u dvije županije još nije formirana vlast.

– Mene su informisali da je dogovor o uspostavi vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pri samom kraju. Nisam pretjerano uključen u to. Ako će to biti u narednih sedam do 10 dana ja ću biti sretan. Bilo je takvih najava i prije, ali mi se čini da se to sad doista privodi kraju. Što se tiče Hercegbosanske županije, prije osam mjeseci sam lično imao sastanak s predsjednicima HDZ 1990. i HNP i tada smo se dogovorili da će ove tri stranke koje imaju puni kapacitet da osiguraju potrebnu dvotrećinsku većinu, sjesti i u naredna dva mjeseca sve dogovoriti. To se pretvorilo u osam mjeseci. Tu ima puno taktičkih igara, pokušaja kako biti nevjerodostojan, a da te niko za to ne optuži. Cilj je da vlast profunkcioniše. Meni bi iskreno bio cilj da to budu hrvatske stranke, da niko ne može ucjenjivati hrvatski interes u toj županiji. Naša želja u HDZ je bila da budemo dio te vlasti i da to završimo odmah – kaže Čović.

On naglašava da ima intenzivne kontakte s većinom međunarodnih partnera i dodaje da nije njih bilo ova se vlast ne bi ni napravila.

– Trebala nam je pomoć u određenom trenutku. Uostalom, vidjeli ste i reakciju visokog predstavnika da bi se olakšale neke procedure. Ona struktura međunarodne politike koja nam je tada pomagala ima obavezu da to nastavi raditi. Bilo bi neozbiljno da neko radi tri mjeseca i onda kaže ja sam sad promijenio svoj stav. Ne možemo mi s ljudima u BiH praviti neke eksperimente. Ova koalicija mora dobiti šansu da nastavi raditi ono što je započela, a svi prijatelji izvana bi trebali biti tu neka logistika, pomoć, ohrabrivati nas da brže donosimo odluke. Mi imamo odgovornost za donošenje odluka, a oni su tu da nam budu potpora, a ne da rade umjesto nas – smatra lider HDZ BiH.

Trenutno nije realno govoriti o promjeni Ustava

Osvrnuo se i na promjenu međunarodne politike prema Hrvatima u BiH i HDZ kao vodećoj hrvatskoj stranci. Podsjetio je na vrijeme kada je hrvatska politika u BiH bila na udaru, izložena sankcijama, smjenama i nekoj vrsti izolacije.

– I tada smo govorili da nam se treba pružiti šansa da vodimo procese i odgovaramo za Bosnu i Hercegovinu. Prošlo je puno predstavnika međunarodnih institucija koji su imali svoju ulogu oko ovih odnosa, netrpeljivosti i slično. Nije se to ni danas promijenilo. Mi smo sebe organizovali tako da želimo ostvariti ono što nam je dugoročni cilj – nedjeljiva BiH u evroatlantskim integracijama organizovana tako da nam ne treba nikakav visoki predstavnik, nikakvi stranci koji će nam donositi zakone i nametati rješenja. Postali smo puno zreliji, napravili smo jednu veliku političku organizaciju. Činjenica da se bez HDZ ne može napraviti vlast ni na državnom, ni na federalnom nivou, kao i u većini županija, nije draga mnogim međunarodnim predstavnicima. To moramo znati, ma koliko oni ćutali o tome. I naravno da će oni pokušavati i u HDZ i oko HDZ napraviti neku opoziciju. E sad, šta je pozicija, a što opozicija kod druga dva naroda pitanje je. U proteklih pet godina vidjeli smo da svako sa svakim može sarađivati pa je onda moje pitanje ko je izvan koalicije. HDZ BiH ima jedan poseban zadatak da okuplja porodicu HNS i da partnerima iz međunarodne zajednice nudi jasnu viziju evropske BiH. Trebalo je jako puno vremena da te ljude uvjerimo da je ono što radimo i govorimo vjerodostojno i da to stvarno provodimo u djelo – naglašava Čović.

Dodaje kako su iskustvo, zrelost, ambijent koji su gradili zadnjih desetak godina prvenstveno na uljuđenosti, prepoznati i u međunarodnoj zajednici.

– Mene niko ne može natjerati da ja kažem ružnu riječ protiv bilo koga u BiH ili međunarodnoj zajednici. I kad se ne slažemo ja ih nikada neću zbog toga povrijediti. Pokušaću ih uvjeriti da oni shvate da je sve što sam predlagao korektno i da nije u funkciji bilo čega negativnog. Dao Bog danas imamo i predstavnike u Savjetu ministara adekvatne, predsjedavajuću Savjeta ministara koja svakodnevno komunicira sa svim predstavnicima svih međunarodnih institucija na jedan dosljedan način. To je iskusna političarka koja se može nositi s ovim izazovima i trebamo biti ponosni za to. Ona će, zajedno sa mnom i očuvati ove koalicije da završimo ovo što smo planirali. Hrvatski narod kao najmalobrojniji narod u BiH garantuje sigurnost i on je to povezno tkivo, bez čijeg uticaja bi stanje bilo katastrofalno – naglašava Čović.

Sva obećanja koja su data u proteklom razdoblju, ova vlast, kaže on, može ispuniti do kraja izbornog ciklusa.

– Nije realno govoriti o promjeni Ustava, jer za to očito nemamo kapacitet u parlamentima. Ali možemo promijeniti Izborni zakon na način da uvažimo presude međunarodnih i domaćih sudova. To moramo već u ovoj godini uraditi i završiti. Ključ svega je sigurnost u državi, međusobno povjerenje, pokrenuti investicijski zamah u BiH, donijeti propise koji će jačati pravnu državu, socijalnu zaštitu i nastaviti integracijske procese – naglašava on.

Kada je riječ o ulozi Hrvatske, Čović kaže da je ona preznačajna i to kao partnera i prijatelja BiH.

– Ja tu posebno ističem premijera Andreja Plenkovića koji je meni primarno pomogao kada sam bio predsjedavajući Predsjedništva BiH da predam aplikaciju za članstvo. Da njega nije bilo tada u Evropskom parlamentu mi to nikada ne bismo uradili. Naravno, Hrvatska to radi i zbog sebe, jer hiljadu je kilometara zajedničke granice i logično je da s druge strane granice očekuju prijatelja i nekoga ko donosi stabilnost i pozitivnu atmosferu. Dakle, zajednički je interes i zato ja redovno razgovaram s premijerom Plenkovićem koji će opet uskoro doći u BiH, na prostor središnje Bosne i Sarajeva. Želimo pomoći HDZ Hrvatske da i na predstojećim izborima, jer mi smo i sestrinske stranke, ostvare što bolji rezultat. Ono što je takođe važno, sve institucije Republike Hrvatske danas skladno gledaju poziciju BiH i hrvatskog naroda u BiH. To nije prije bilo tako i sada je nama koji predvodimo hrvatsku politiku u BiH mnogo lakše voditi pregovaračke procese u samoj BiH – ističe Čović.

Pozicija Hrvata i HDZ u ZDŽ nije ugrožena

Na kraju intervjua predsjednik HDZ BiH Dragan Čović osvrnuo se i na stanje u Zeničko-dobojskom kantonu i tamošnjoj organizaciji ove stranke. Naglašava da zbog izlazaka pojedinih članova iz stranke u ZDŽ nije ugrožena niti pozicija hrvatskog naroda, niti pozicija HDZ BiH.

– Meni je žao svakog kolege koji je istupio, ali brzo će oni shvatiti da je to najviše štete nanijelo njima samima. Neka analiziraju, svi oni koji su u proteklih 20 godina i na tom prostoru izlazili iz HDZ, gdje su danas u politici. Nije korektno da neko prije godinu dana dobije mandat u skupštini županije pa onda u Domu naroda i sada kaže „ja taj mandat nosim sa sobom“. Sad bi i da formiraju vladu. To nije vjerodostojna politika. Druga stvar, taj sukob tinja sedam ili osam godina i mi smo ga do sada, na jedan korektan način, pokušavali izvana držati prihvatljivim. Bojim se da smo izišli iz tih okvira i naša je procjena bila da taj posao moramo završiti sada, dovoljno daleko od lokalnih izbora. Jer nama je ključni cilj za godinu dana dobiti izbore u Žepču i Usori, u sredinama ZDŽ gdje Hrvati realno mogu dobiti izbore. Mi ćemo očuvati i hrvatski narod i njegovu zastupljenost, a HDZ BiH će biti još jača nakon ovoga – poručuje Čović.

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

“DRŽ’TE LOPOVA!” Vlada traži odgovorne za kolaps RiTE “Ugljevik”???

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, gigant koji proizvodi trećinu električne energije u Republici Srpskoj, od ponoći 14. oktobra zvanično je van pogona jer na deponiji nema – bukvalno nijednog grumena uglja. Dok je sistem doživio totalni krah, a Elektroprivreda RS (ERS) počela da troši nevjerovatnih tri miliona KM dnevno na uvoz skupe struje, Vlada Republike Srpske cinično poručuje javnosti kako će „u lancu odgovornosti utvrditi ko su krivci za propuste“.

Ovo je hronologija političkih obmana, višemilionskih transakcija ruskom oligarhu, izgubljenih arbitraža i sistemskog nemara koji su doveli do toga da rudarski basen na kojem leže desetine miliona tona uglja danas stoji prazan i ugašen.

Predizborna bajka: „Sve je stabilno“, a onda mrak poslije glasanja

Samo nekoliko dana prije nego što su mašine u Ugljeviku ugašene, cjelokupan vrh vladajuće koalicije uvjeravao je građane da je Republika Srpska apsolutno energetski sigurna, da struje ima u izobilju i da je sistem stabilniji nego ikada. Resorni ministar Petar Đokić paradirao je na sastancima tvrdeći kako je „stvorena osnova za dugoročnu stabilnost RiTE Ugljevik“, dok je generalni direktor ERS Luka Petrović raspisivao megalomanske tendere poput onog za Kongresni centar u Trebinju vrijedan vrtoglavih 309 miliona maraka.

Stvarnost je, međutim, bila brutalna: zalihe na deponiji Ugljevika već su bile na samom dnu, priprema novih kopova nije postojala, a o katastrofi koja stiže znalo se mjesecima unazad. Ćutalo se isključivo dok ne prođu izbori. Čim su birališta zatvorena, kotlovi su se ohladili, a vlast se iz uloge „spasioca“ preko noći prebacila u ulogu „iznenađenog arbitra“.

Vlada traži krivce: Prebacivanje loptice u sopstvenom dvorištu

U saopštenju koje vrijeđa inteligenciju, Vlada RS sada upire prstom u upravu preduzeća, direktora ERS Luku Petrovića i ministra Đokića, tražeći hitan plan i odgovore zašto se došlo do ove tačke. No, lanac odgovornosti koji pominju vodi direktno do samog vrha vlasti:

  • Uprava RiTE Ugljevik i ERS godinama su zanemarivale remonte, tešku mehanizaciju i raskrivku na kopu Bogutovo Selo, trošeći milione na sumnjive javne nabavke i partijsko zapošljavanje.

  • ERS je do sada morala da pozajmi preko 80 miliona KM preduzeću u Ugljeviku samo da bi održala privid likvidnosti i osnovne rudarske operacije, potvrdio je izvršni direktor za tehničke poslove ERS Ivan Koprivica.

  • Danas u sistemu Srpske nedostaje između 5.000 i 6.000 megavat-časova dnevno. Baznu energiju drži jedino TE Gacko, dok hidroelektrane Višegrad i Bočac zbog loše hidrologije daju minimum.

Afera „Serdarov“: Kako je oligarh isplaćen sa 240 miliona KM, a rudari ostali bez uglja

Ključni odgovor na pitanje zašto danas u Ugljeviku nema uglja krije se u poslu sa ruskim biznismenom Rašidom Serdarovom i njegovom kompanijom „Comsar Energy“.

Vlast Republike Srpske je 2011. i 2013. godine Serdarovu pod sumnjivim okolnostima dodijelila koncesiju za izgradnju nikada izgrađene TE „Ugljevik 3“, ali i koncesiju za najbogatije ležište uglja – „Ugljevik Istok 2“, gdje se nalazi oko 50 miliona tona najkvalitetnijeg uglja, dovoljnog za više od dvije decenije nesmetanog rada postojeće termoelektrane. Serdarov je tu koncesiju dobio za simboličnu jednokratnu naknadu od svega 2,59 miliona KM.

Godinama Rus nije izgradio ni metar elektrane, niti je otvorio rudnik, ali je držao ugalj pod „ključem“, blokirajući širenje domaćeg rudnika. Umjesto da mu Vlada RS raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza, povučen je potez bez presedana u korist oligarha:

  1. Vlada je preko javnog preduzeća „Gas-Res“ odlučila da od Serdarova otkupi njegovu praznu firmu i koncesije za frapantnih 240,5 miliona KM narodnog novca.

  2. Posljednja tranša od gotovo 59 miliona KM isplaćena je početkom 2026. godine, čime je Serdarov u potpunosti naplatio četvrt milijarde maraka za projekat koji nikada nije ni započeo.

  3. Iako su pare građana završile na računima Serdarovljevih ofšor firmi na Kipru, RiTE Ugljevik od ležišta „Istok 2“ nema ništa – eksproprijacija zemljišta nije završena, nova mehanizacija nije nabavljena, a jalovina nije skinuta. Ugalj je ostao zakopan pod zemljom, dok su pare nestale.

Slovencima trećina struje i dug od 158 miliona evra

Kao da pljačka kroz koncesije nije bila dovoljna, RiTE Ugljevik je dotukao i gubitak arbitražnih sporova pred međunarodnim tribunalima sa „Elektrogospodarstvom Slovenije“ (EGS) zbog prijeratnih ulaganja.

Republika Srpska je bila prinuđena da prihvati sporazume po kojima Slovencima mora isplatiti dug i kamate u iznosu od čak 158 miliona evra (preko 300 miliona KM), ali i da im kontinuirano isporučuje jednu trećinu ukupno proizvedene struje iz Ugljevika. Sa takvom omčom oko vrata, sistem je mogao funkcionisati samo uz maksimalnu domaću proizvodnju. Kada je iskop uglja stao, stalo je sve.

Cijena neodgovornosti: Uvoz po 300 evra, prodaja po 40 evra

Građani Srpske sada se suočavaju sa finansijskom provalijom:

  • ERS je prinuđena da na berzama kupuje struju po cijeni od 250 do preko 300 evra po megavat-času.

  • Istu tu struju građanima u Srpskoj prodaje po zaštićenoj cijeni od oko 40 evra, dok je prosječna prodajna cijena u sistemu oko 55 evra po megavat-času.

  • Razlika između nabavne i prodajne cijene generiše direktan gubitak od oko tri miliona KM svakog dana.

Pokušaji da se ugalj uvozi iz drugih rudnika ili preprodavaca – dok se istovremeno godinama gledalo kroz prste privatnim šemama i preprodaji uglja prema Srbiji – samo su kap u moru koja ne može pokrenuti termoblokove snage 300 megavata.

Dok Vlada RS pere ruke i preko saopštenja glumi istražne organe, gola činjenica ostaje: elektroenergetski stub Republike Srpske je slomljen. Račun za 240 miliona maraka datih Serdarovu, stotine miliona arbitražnih penala i milionski dnevni uvoz struje neće platiti funkcioneri u foteljama – već građani kroz budžet, poskupljenja i neizvjesnu zimu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

OD „NEPRIJATELJA“ DO SKUPIH SAVEZNIKA! Vlast ponizno traži pomoć od bivšeg američkog diplomate

Vlasti u Republici Srpskoj plaćaju američkog diplomatu sa dugogodišnjim iskustvom u BiH, kako bi im pomogao oko lobiranja za izmjene Zakona o državnoj imovini, kao i da im pokuša pomoći oko promjene do sada vrlo jasno izrečenog stava američke vlade kako je državna imovina isključivo u nadležnosti države.

Bivši direktor misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini Džonatan Mur (Jonathan Moore) pomaže vlastima Republike Srpske na izmjenama Zakona o državnoj imovini, potvrdili su Žurnalu izvori iz Vašingtona.

Za ovaj posao angažovala ga je američka lobistička kuća „Lucas Compton“. Prema javno dostupnim podacima, po Zakonu o stranim agentima u SAD (FARA), Republika Srpska za ovu uslugu plaća kompaniji „Lucas Compton“ 40.000 američkih dolara mjesečno u periodu od godinu dana, što je ukupno više od 800.000 KM.

Ugovor je potpisan u februaru ove godine i od tada je Mur u dva navrata boravio na ovim prostorima kako bi se sastajao sa predstavnicima vlasti Republike Srpske. Koliko ozbiljno ovoj temi pristupaju plaćeni lobisti najbolje govori podatak da su već potrošili 14.000 američkih dolara, uplaćujući po 3.500 USD na račune zastupnika u američkom Kongresu, Džen Kigins (Jen Kiggins) i Morgana Grifita (Morgan Griffith), te Krisa Gobera (Chris Gober), republikanskog teksaškog kandidata na narednim izborima u Americi, a isto toliko je uplaćeno političkom odboru zastupnika Roba Vitmana (Rob Wittman).

Promjena stava SAD-a

Mur je u martu ove godine potvrdio novinarima N1 kako je angažovan „da pomogne firmi Lucas Compton“ i naglasio kako će „svaki posao koji bude obavljen biti u skladu sa Dejtonskim sporazumom“.

Diplomatska karijera na Balkanu

Džonatan Mur je poznat kao diplomata koji odlično poznaje političke odnose na ovim prostorima. U biografiji koja je objavljena na stranici lobističke firme „Lucas Compton“ istaknuto je kako je on tokom svoje tridesettrogodišnje diplomatske karijere u američkoj diplomatskoj službi, kao američki javni službenik „stekao duboko znanje o balkanskom regionu na više zadataka od 1991. do 2017. godine“.

U tom periodu on je bio šef misije OEBS-a u BiH, a prije toga je tri godine bio zamjenik ambasadora SAD u Sarajevu, gdje je, kako ističu, „uspostavio direktne veze sa lokalnom vlašću i raznim zajednicama širom zemlje“.

Vlasti u Republici Srpskoj do sada su izdvojile skoro 10 miliona dolara za angažovanje 14 lobističkih kuća u SAD, kako bi dobile podršku američke vlade za svoje aktivnosti, piše žurnal.info.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno