Connect with us

Politika

ČOVIĆ PORUČUJE: “Sudske presude se moraju poštovati – ALTERNATIVA JE ANARHIJA!”

O presudi Miloradu Dodiku, odlukama CIK i Kristijana Šmita, blokiranom evropskom putu BIH, novim tehnologijama na izborima i Izbornom zakonu BiH govorio je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Predsjednik HDZ, ističe, se zalaže za puno poštivanje odluka institucija.

– BiH je nerijetko suočena s novim izazovima koji nas kontinuirano tjeraju da se bavimo sami sobom, umjesto pitanjima budućnosti, životnim temama i našim vanjskopolitičkim prioritetima. Tako je i ova presuda, iako dijelom očekivana, sa sobom donijela novi izazov. Suština u politici je upravo da se možemo nositi s različitim izazovima i uvjeren sam da ćemo naći načina kako izaći iz ove krize, a da pritom očuvamo ključne odnose funkcionisanja BiH – rekao je Čović.

Naglašava da je, nakon odluke CIK, potrebno primiriti unutrašnju situaciju, te prihvatiti ishod cijelog procesa, jer stav HDZ BiH i Čovića kao predsjednika, je nedvosmislen – poštivanje sudskih presuda važno je za funkcionisanje svakog društva, pa tako i BiH.

– Moj lični stav o CIK ste zadnjih par godina čuli više puta – to tijelo nije izabrano u skladu sa zakonom. Međutim, mi imamo konačne zaključke tog tijela koje moramo poštovati. Slično mogu reći i za visokog predstavnika. Nije tajna da smatram da domaći predstavnici, koji su izraz demokratije i izborne volje žitelja BiH, moraju moći preuzeti potpunu odgovornost i nadležnost nad svim pitanjima BiH. To nam je, uostalom, jasno rečeni i za naš evropski put. Kada će do toga doći ne mogu kazati sa sigurnošću. Ono što je jasno jest da institucija OHR postoji i djeluje u BiH i odluke OHR treba poštivati – ističe Čović.

Podsjeća da je na isti način postupio i prije 20 godina, kada ga je tadašnji visoki predstavnik smijenio s pozicije člana Predsjedništva BiH. Imao je svoj stav, ali je odluku poštovao i molio sve kolege da postupe isto.

Pravna država

– I tada sam rekao da bih volio da to bude zadnja odluka visokog predstavnika, ali djelovanje te institucije se produžilo još 20 godina. Slično je i s našim pravosudnim institucijama. Svjesni smo da, nažalost, nismo savršeno uređeno društvo. Često možemo raspravljati koliko funkcionišemo kao uređena pravna država i demokratsko društvo, ali uvijek smatram da je bolje poštivati sve presude svih naših institucija nego imati anarhiju kao odgovor. To je ujedno i odgovor svima nama koji se bavimo politikom, da moramo uvažavati drugostepenu presudu Suda BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će Dodikovi pravnici naći načina kako dalje komunicirati s Ustavnim sudom i institucijama koje im stoje na raspolaganju, a do tada se moraju tražiti rješenja kako osigurati da funkcionišu svi elementi BiH.

– To je poruka svakom političaru, pa i onima koji se sada nadmudruju i kao zamalo ministri ili ministri svakodnevno komentarišu aktuelnu političku situaciju u BiH, a zapravo stalno i svjesno dolijevaju ulje na neku novu vatru. Nama vatra ne treba i siguran sam da ćemo naći načina i dati puni doprinos u ime HDZ BiH da se odnosi stabilizuju i da u miru rješavamo naše probleme, a činjenica je da je problema jako puno – naglašava Čović.

Komentarišući poruke SNSD da ova stranka više nema partnera u FBiH, Čović kaže da ima isti stav kao početkom godine, kad je Trojka poručila da više ne komunicira s SNSD. Sporazum, potpisan 2022. godine, za HDZ vrijedi sve dok se ne potpiše novi.

– Danas imamo Savjet ministara koji imamo. Ne možemo ga drugačije ostvariti. To je izvršna vlast BiH koja mora funkcionisati. Imamo i parlamentarnu strukturu. Bez obzira kako se ona premetala kroz parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu i Domu naroda, moramo očuvati taj kapacitet i čuvaćemo ga do idućih izbora. Nakon izbora opet ćemo uvažavati volju predstavnika Republike Srpske, kao izborne jedinice, odnosno FBiH, i praviti partnerstva s onima koji dobiju izborno povjerenje – kaže Čović.

Slaže se s ocjenom da je evropski put BiH blokiran i podsjeća da, osim gubitka 10 odsto sredstava iz Plana rasta, BiH nije usvojila zakone o Sudu i VSTS ni imenovala glavnog pregovarača.

Riješiti Plan rasta

– Danas, nažalost, uopšte nema aktivnosti oko tih pitanja i to bismo mogli nazvati pravom tihom blokadom evropskog procesa. Trebamo se što prije osloboditi tih zastoja i pokušati, čak i u ovom vremenu izraženih unutarnjih problema i nadmudrivanja, riješiti Plan rasta. Vjerujem da se to može učiniti, jer bi bilo neodgovorno izgubiti dodatnih 100 miliona eura u idućih par mjeseci zbog nemogućnosti postizanja unutarnjih dogovora. Mislim da je to dovoljan motiv za sve političke učesnike da uistinu svi prepoznamo evropski put BiH kao jedini put, koji apsolutno nema alternativu i koji ne smije biti riskiran zbog drugih problema s kojima se kao društvo nosimo – ističe Čović.

U narednih 7 dana najavljuje razgovore s partnerima u FBiH, o pitanjima vezanim za ovaj entitet, dok na državnom nivou smatra da treba sačekati još 15-20 dana.

– Istina je da postoji puno onih koji podržavaju podizanje temperature. Oni dolaze i iz našeg okruženja, ne samo iz BiH. Ja pozivam sve aktere u BiH da ne koristimo ovo vrijeme kako bismo usložnili situaciju. Na meni i na svima onima koji predstavljaju razne politike u BiH je da sjednemo i tražimo rješenja. Siguran sam da neće doći do bilo kakve izmjene vlasti na nivou BiH, a da se mi moramo pripremiti da u stabilnim prilikama i demokratskim uslovima provedemo naredne izbore i onda stabilizujemo odnose. Uvjeren sam da svi koji su davali doprinos da ova situacija bude još teža, da se bavimo samima sobom, s time moraju stati. Uistinu od toga ne vidim nikakve koristi. Mislim da će oni koji su ovih dana glasni i koji su se na određen način pretvorili u političke analitičare na koncu biti gubitnici kod onih koji na izborima trebaju dati svoje povjerenje političarima – kaže Čović.

Demokratski izbori

Da smo mi radili svoj posao, on ne bi trebao djelovati, rekao je, komentarišući odluku visokog predstavnika kojom su osigurana sredstva za nabavku novih tehnologija za izbore. Ipak, smatra da to ne treba biti izgovor ni visokom predstavniku da djeluje, jer je to „motiv ovima koji se žele samo svađati, kako bi donošenje odluka prepustili visokom predstavniku“.

– Volio bih da smo izmijenili Izborni zakon u suštini, da smo riješili ono što osigurava ravnopravnost tri konstitutivna naroda tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima – Predsjedništvu i Domovima naroda, a onda svakako i da zagarantujemo integritet izbornog procesa. Tu je HDZ BiH uvijek davao svoju punu potporu. Izdvojiti stotinjak miliona KM za nešto za što ne znamo kakve će rezultate u konačnici dati može biti predmet raznih rasprava i kojekakvih pravnih procesa, ali nam u svakom slučaju treba izborni proces koji će jamčiti da svaki glas, koji je dat po demokratskim procedurama i sukladno zakonu, bude prebrojan i ne bude predmet bilo kakvih zloupotreba. Trebaju nam do kraja transparentni i demokratski izbori – ističe Čović.

Vjeruje da će Izborni zakon, predložen od HDZ BiH, doći na dnevni red u jesen, jer je to zadnji rok kada bi ga trebalo usvojiti, jer 2026. je izborna godina.

– Pozivam kolege koje imaju dovoljno ljubavi prema BiH, misleći prije svega na prijatelje iz Sarajeva, da malo drugačije razmišljaju. BiH se ne čuva na način da blokiraju takve procese. Hrvatski narod mora biti u mogućnosti birati svoje legitimne predstavnike – rekao je predsjednik HDZ BIH Dragan Čović za Avaz.

Related Topics:

Politika

KO VUČE KONCE U BIH: Nekoliko hiljada ljudi odlučuje o sudbini tri miliona ljudi

U svakoj zemlji, bilo da se smatra demokratskom ili autoritarnom, postoji grupa ljudi za koje se osnovano može reći da imaju ključni uticaj na događaje i procese u društvu.

Iako je nemoguće napraviti precizan spisak koji bi na naučno utemeljen način mogao pokazati koliko uticajnih ljudi postoji u BiH, može se napraviti gruba procjena koja bi dala predstavu o tome koliko ljudi u BiH stvarno utiče na društvene prilike i svakodnevicu miliona građana.

Kako bismo pokušali doći do okvirne cifre, izdvojili smo tri osnovne kategorije. Prvu čine političke stranke i njihovi organi, drugu javna preduzeća i organizacije od javnog interesa koje se barem djelimično finansiraju iz budžeta, a treću privatni biznis, nevladine organizacije i novinari koji svojim javnim angažovanjem ili djelovanjem mogu suštinski uticati na donošenje odluka i ključne društvene procese.

Političke stranke: Oko hiljadu ljudi na ključnim pozicijama
Kada je riječ o političkim strankama, u BiH postoji dvadesetak velikih političkih organizacija koje imaju predstavnike u državnim, entitetskim i kantonalnim organima.

Iako stranački organi ne funkcionišu na identičan način, može se reći da u svakoj stranci postoji pedesetak ljudi koji zauzimaju ključne pozicije i imaju značajno prisustvo u javnom i političkom životu.

Na primjer, u najužem rukovodstvu obično se nalazi pet do deset ljudi. Kada se tome dodaju premijeri i ministri u vladama, kao i regionalni funkcioneri koji imaju uticaj u većim sredinama u BiH, može se doći do ove okvirne cifre.

To bi značilo da u BiH ima oko hiljadu ljudi koji kroz stranačke funkcije imaju direktan pristup javnim institucijama ili preko stranačkih organa mogu na njih uticati.

Javna preduzeća: Još nekoliko hiljada ljudi s velikim uticajem
Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda iz 2019. godine o javnim preduzećima u BiH, navedeno je da u zemlji postoji između 200 i 300 kompanija, poput elektroprivrednih preduzeća, vodovodnih sistema, putarskih kompanija i sličnih javnih preduzeća na svim nivoima vlasti, od državnog do opštinskog, čije kadrove određuju političke stranke i njihovi saveznici.

Ako bismo uzeli okvirnu procjenu da u svakoj od njih postoji između pet i deset ljudi koji donose ključne odluke, dolazimo do dodatnih hiljadu do tri hiljade ljudi koji imaju značajan uticaj na političke i društvene procese.

Privatni sektor: Ekonomska snaga ne znači nužno i politički uticaj
Treća kategorija najteža je za procjenu jer je veoma teško definisati koje organizacije, mediji i privatne kompanije mogu u dovoljnoj mjeri uticati na politiku da bi se moglo smatrati da imaju suštinski uticaj.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji postoji oko 400 preduzeća s više od 250 zaposlenih i nešto manje od 200 s godišnjim prihodom većim od sto miliona maraka.

Međutim, ovdje su uključena i javna i privatna preduzeća, pa iz ove grupe treba izdvojiti preduzeća koja smo već nabrojali, a koja stranke direktno kontrolišu.

Važno je takođe naglasiti da se predstavnici privrednih komora u BiH obično žale da nemaju dovoljan uticaj na ono što se dešava u zemlji i često ističu da odluke koje vlasti donose imaju štetan uticaj na njihovo poslovanje, kao, na primjer, kada se povećavaju minimalne plate bez uzimanja u obzir mišljenja ljudi iz privrede.

Zato bi se moglo zaključiti da je relativno mali broj ljudi u ovoj grupi koji imaju moć da zaustave određene javne politike ili utiču na usvajanje nekih mjera, za razliku od ekonomski razvijenijih zemalja, u kojima se interesima privrede i privrednika pridaje veći značaj.

Nevladine organizacije i društveni pokreti: Koliko mogu promijeniti?
Još je teže doći do broja ljudi iz nevladinog sektora čiji angažman može dovesti do krupnih promjena.

Proteklih godina imali smo primjere pokreta poput „Pravde za Davida“ i „Pravde za Dženana“, koji, uprkos podršci stotina hiljada građana, nisu uspjeli značajnije uticati na političke procese.

Među organizacijama koje imaju značajan uticaj na društvo vjerovatno su najuticajnije vjerske organizacije, sportska udruženja i organizacije vojnih veterana.

Međutim, u BiH se često pokazalo da je uticaj obrnut – da politika kroz odluke o dodjeli novca iz budžeta može barem u nekima od njih postaviti kadrove koji će joj biti lojalni i neće samostalno kreirati javne politike, već će biti apologete aktuelne vlasti koja pomaže njihovo finansiranje.

Nekoliko hiljada ljudi s najvećim uticajem na odluke u BiH
Iz svega se može zaključiti da su u BiH ipak i dalje najvažniji čelni predstavnici političkih stranaka i javnih preduzeća, posebno onih koja zapošljavaju veliki broj ljudi i na taj način mogu uticati i na izbore.

Iz toga proizlazi gruba procjena da u zemlji postoji oko tri hiljade ljudi koji imaju presudan uticaj na odluke koje se tiču približno tri miliona građana, od kojih većina uglavnom prihvata ono što politika odluči, čak i kada se radi o odlukama koje joj direktno idu na štetu.

Nastavi čitati

Politika

O SDS-U ODLUČUJU ČLANOVI, a ne nečija analiza preko režimskih medija

Član Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS) Marinko Božović izjavio je danas da se o stanju, odnosima i budućnosti ove stranke treba govoriti isključivo na stranačkim organima, a ne putem medija i društvenih mreža.

Božović je na društvenoj mreži Iks (X) naveo da režimski mediji unose dodatnu nervozu među članstvo SDS-a, ističući da situaciju najviše komentarišu predstavnici vlasti i drugih političkih stranaka koji bi, kako navodi, željeli da odlučuju i upravljaju unutar SDS-a.

„Javnost kojoj se obraćate neće donositi odluke na stranačkim organima. Oni koji čine te organe u gradskim i opštinskim odborima imaju jasnu sliku stanja i znaju koji kurs treba zauzeti“, poručio je Božović.

On je podsjetio da je jedan od zaključaka sa posljednje sjednice Predsjedništva SDS-a bio da se do održavanja sjednice Glavnog odbora ne daju izjave za javnost, naglasivši da taj stav treba u potpunosti poštovati.

„Koliko god vremena ostalo do te sjednice, vjerujem da će biti dovoljno da mnoge stvari postanu jasnije i da se na stranačkim organima donesu odluke u najboljem interesu SDS-a. SDS je naša stranka i o njenoj budućnosti odlučivaće naši organi i članovi, a ne režimski mediji, kvazianalitičari i komentatori po društvenim mrežama“, zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

DODIK: “Svi koji budu glasali za Studentsku listu glasaće protiv Srbije”

Milorad Dodik pozvao je Srbe iz Republike Srpske da na izborima u Srbiji glasaju za Aleksandra Vučića, a protiv Studentske liste.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je srpski narod u Republici Srpskoj podnio ogromnu žrtvu i pretrpio stravična stradanja, da bi sada mirno gledali kako im predstavnici Studentske liste u Srbiji govore da su zločinci.

“Nećemo oprostiti te ružne kvalifikacije. Pozivam sve Srbe u Republici Srpskoj i one koji su porijeklom iz Republike Srpske da glasaju za Aleksandra Vučića i protiv Studentske liste”, rekao je Dodik za TV Prva.

Dodik je naveo da bi bilo jako loše da oni sutra nečim rukovode.

“Oni misle da treba da se iskažu u svojoj galami, a da svi drugi treba da to poštuju i da to realizuju. Oni nemaju pojma o realizaciji ničega”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da svi oni koju budu glasali za takvu politiku glasaće protiv Srbije.

“Nisu dostojni da predstavljaju srpski narod. I nas nikad neće predstavljati. Mi ćemo nastaviti da se borimo, zajedno sa Aleksandrom Vučićem, jer verujemo da je on jedini pravi izbor za srpski narod u ovom trenutku”, poručio je Dodik.

Dodik je ponovio da Srbima u Republici Srpskoj Srbija treba da dozvoli dvojno državljanstvo, te aktivno i pasivno biračko pravo.

“Mi smo jedan narod, jedan identitet, vjera, jedno pismo, jedna navika. Nas na okupu drži srpska nacionalna istorija i nacionalna budućnost. Mi smo zainteresovani za budućnost koja nas veže. Mi propagiramo ideju jedan narod, jedna država. Ako je to mogla Njemačka da uradi, možemo i mi”, istakao je Dodik.

Dodik je rekao da očekuje da će oko 20.000 ljudi iz Republike Srpske glasati na predstojećim izborima u Srbiji.

Dodik je naveo da nijedan događaj koji se desi i reakcija na to, uključujući i sve što se dešava nakon pada nastrešnice u Novom Sadu, nije vlasništvo pameti domaćih ljudi.

Prema njegovim riječima, to je djelo onih struktura koje su zainteresovane za to da se destabilizuje Srbija i da se destabilizuje srpski narod, jer su oni na tome napravili karijere u Evropi posljednjih 30 godina.

U situaciji u kojoj se Srbija stabilizuje, dodao je Dodik, oni gube osnovu za neko svoje djelovanje.

“S druge strane, mnoge zemlje i narodi okruženja, među kojima su Albanci, Crnogorci, Bošnjaci, Hrvati, žele slabu Srbiju. Jer samo slaba Srbija njima odgovara. To je proklamacija njihovih političkih stavova, iako ne javna. S obzirom na to da se Aleksandar Vučić drznuo da napravi jaču Srbiju, on njima ne odgovara”, smatra Dodik.

Dodik je rekao da je ono što je Aleksandar Vučić odabrao da radi, a to je da trpi, da istraje, da se ne povuče, dugoročno isplativije nego ovo što gledamo danas.

“Politički poraziti tu blokadersku strukturu je jedan od istorijskih događaja u istoriji Srbije koji će obilježiti budući vijek”, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno