Nakon promjenjivog i pretežno oblačnog vremena koje će biti praćeno pljuskovima s grmljavinom, a koje se očekuje u narednim danima u BiH, meteorolozi za zadnju sedmicu septembra najavljuju umjereno oblačno i pretežno sunčano vrijeme.

Kako dodaju meteorolozi, najviše padavina očekuje se u petak i u ponedjeljak.

“Minimalne temperature zraka variraće između 12 i 18 u Bosni, na jugu Hercegovine od 17 do 21 stepen. Najviše dnevne temperature uglavnom između 20 i 26, na jugu zemlje od 25 do 30 stepeni”, navodi se na stranici FHMZ-a.

Kada je riječ o posljednjoj sedmici septembra, temperature vazduha biće nešto niže, naročito u jutarnjim satima.

“Jutarnja temperatura u Bosni uglavnom između četiri i devet stepeni, u Hercegovini do 11. Najviša dnevna temperatura od 16 do 21, jugu zemlje do 25 stepeni”, stoji u njihovoj prognozi.

U nastavku donosimo prognozu RHMZ-a za naredne dane

Petak, 18. septembar

“Jutru i prijepodne promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo. Na zapadu i sjeveru ponegdje slaba kiša. Od sredine dana i tokom popodneva promenljivo oblačno uz sunčane periode, ali povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom koji će premještati od zapada i juga ka sjeveru i istoku”, navode meteorolozi.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 23 do 28 stepeni, u višim predjelima od 19 stepeni.

Subota, 19. septembar

U subotu se nastavlja promjenljivo oblačno i toplo vrijeme uz sunčane periode, ali i povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom koja će biti češća od sredine dana i premještaće se od zapada ka istoku.

“Minimalna temperatura vazduha od 12 do 18, u višim predjelima od osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni”, navode oni.

Nedjelja, 20. septembar

Promjenljivo oblačno i toplo vrijeme uz sunčane periode biće u nedjelju.

“Vrlo slaba kiša će padati samo ponegdje na sjeveru i istoku. Minimalna temperatura vazduha od devet do 16, na jugu do 19 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 26 do 31, u višim predjelima od 21 stepen”, dodaju oni.

Ponedjeljak, 21. septembar

U ponedjeljak se očekuje naoblačenje koje donosi kišu i pljuskove sa grmljavinom koji će se tokom dana širiti od sjeverozapada ka istoku i jugu.

“Uveče se očekuju jače padavine. Minimalna temperatura vazduha od 12 do 18, u višim predjelima od osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 23 do 28, u višim predjelima od 20 stepeni”, stoji u prognozi.

Za slovenačku kompaniju „Viaduct“ iz budžeta su isplaćeni deseci miliona maraka više od iznosa prvobitno dosuđene odštete. Predmet je proslijeđen Tužilaštvu BiH, dok je istraga u Banjaluci obustavljena zbog zastare.

Afera „Viaduct“, jedan od najskupljih arbitražnih sporova koji je Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina, platila novcem građana, posljednjih mjeseci gotovo da je nestala iz javnosti.

Iako je zbog spora sa slovenačkim „Viaductom“ iz javnih sredstava izdvojeno više od 110 miliona KM, brojna pitanja o odgovornosti institucija i pojedinaca još nisu dobila konačan odgovor.

Bosna i Hercegovina je u avgustu 2025. godine u potpunosti izmirila obaveze prema slovenačkoj kompaniji. Prvo je isplaćeno 51.388.046 evra, a potom i dodatnih 6.024.881 dolara na ime troškova postupka.

Predmet stigao do Tužilaštva BiH

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, podsjetio je da je Komisija nakon javnog saslušanja usvojila izvještaj sa zaključcima i kompletan predmet proslijedila Tužilaštvu BiH.

Borenović smatra da pravosudne institucije moraju utvrditi kako je došlo do situacije u kojoj je javni novac isplaćen nakon međunarodnog arbitražnog spora.

Posebno je, kako navodi, potrebno ispitati postupanje institucija Republike Srpske i pojedinaca koji su bili uključeni u proces dodjele i raskida koncesije.

Iz Tužilaštva BiH, prema navodima „Nezavisnih novina“, nije stigao odgovor na pitanja o tome da li su nakon dostavljanja materijala Komisije preduzete konkretne istražne radnje.

Banjalučka istraga završila zbog zastare

Posebno pitanje predstavlja postupanje Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako je ranije potvrđeno iz ovog tužilaštva, predmet koji je bio u njihovom radu nije obuhvatao kompletnu spornu koncesiju „Viaducta“, već dvije fakture koje je slovenačka kompanija ispostavila preduzeću „HES-Vrbas“ Banjaluka.

Vrijednost tih faktura iznosila je oko 1,26 miliona evra.

Tužilaštvo je početkom 2026. godine potvrdilo da je istraga u tom predmetu obustavljena zbog zastare.

Time, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li je i u kojoj instituciji moguće utvrditi eventualnu odgovornost za širi slučaj koji je na kraju doveo do međunarodne arbitražne odluke i višemilionske isplate.

Zašto je isplaćeno više od prvobitne odštete?

Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu odlučio je da „Viaductu“ pripada naknada od oko 39,8 miliona evra, odnosno približno 77,6 miliona KM.

Međutim, konačan račun za BiH bio je znatno veći.

Pored glavne odštete, u međuvremenu su se nagomilali kamate i troškovi arbitražnog postupka, zbog čega je ukupna isplata premašila 110 miliona KM.

Upravo ta razlika jedno je od pitanja koje i dalje izaziva pažnju javnosti – kako je od prvobitno dosuđenog iznosa došlo do konačnog računa koji je za građane bio višestruko veći.

Koncesija za hidroelektrane završila na arbitraži

Spor vuče korijene još iz 2004. godine, kada je potpisan ugovor o koncesiji sa preduzećem „HES Vrbas“, povezanim sa slovenačkim „Viaductom“.

Planirana je izgradnja hidroelektrana na Vrbasu, ali je kasnije Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane „Bočac 2“.

Nakon raskida ranijeg aranžmana, „Viaduct“ je pokrenuo postupak pred međunarodnom arbitražom, tvrdeći da su mu povrijeđena investiciona prava.

Arbitražno vijeće je u maju 2022. godine donijelo konačnu odluku kojom je BiH obavezana da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu.

S obzirom na to da je BiH bila strana u međunarodnom sporu, račun je na kraju podmiren iz javnih sredstava.

Brojna pitanja još čekaju odgovor

Slučaj „Viaduct“ tako ostavlja nekoliko ključnih pitanja otvorenim.

Ko je odgovoran za način na koji je koncesioni aranžman završen? Da li su domaće institucije preduzele sve što je bilo moguće da zaštite javni interes? Da li je neko mogao spriječiti međunarodni spor ili smanjiti njegove posljedice? I, konačno, postoji li odgovornost pojedinaca za višemilionski trošak koji su na kraju platili građani?

Za sada nema pravosnažnog odgovora na sva ta pitanja.

Činjenica ostaje da je spor koji je počeo zbog koncesije za hidroelektrane prerastao u višemilionsku obavezu, a da je više od 110 miliona KM javnog novca na kraju otišlo na njegovo zatvaranje.

Dok se predmet u Banjaluci završio obustavom zbog zastare, materijali su ranije proslijeđeni Tužilaštvu BiH. Da li će ta institucija otvoriti pitanje eventualne odgovornosti i šta je do sada preduzela – za javnost i dalje nema potpunog odgovora.

Nova školska godina u Republici Srpskoj počela je za nešto više od 80 hiljada osnovaca i gotovo 34 hiljade srednjoškolaca. Ipak, iza školskih klupa krije se mnogo veći problem.

Srpska danas ima oko 40 hiljada učenika manje nego prije dvije decenije. Podaci Republičkog zavoda za statistiku upozoravaju na razmjere demografskog pada, na koji godinama utiču i negativan prirodni priraštaj i odlazak stanovništva u inostranstvo.

Ostaje upitno koliko mjere pronatalitetne politike, koje provodi Vlada Republike Srpske, mogu zaustaviti ovaj trend i da li su dosadašnje mjere dale rezultate.

Dok statistika iz godine u godinu upozorava na sve praznije školske klupe, premijer Savo Minić situaciju ipak ne vidi tako alarmantno.

„Ajte da pričamo da je ove godine upisano sto i nešto prvačića više, ajte da pričamo da u Kneževu imamo osmoro, koji se vraćaju iz inostranstva u Republiku Srpsku. Mislim da je to bio jedan trend i teško je bilo zaustaviti taj trend, koji se odnosio na odlazak stanovništva, i samim tim su odlazile i cijele porodice. Jednostavno trebamo shvatiti, evo da se ovdje zapitamo svi naši prijatelji i drugari, koliko djece imaju? Generalno porodice, koje se zasnivaju, koliko djece imaju, to je broj jedan, a broj dva da oni koji su otišli, a koji sad žele da se vrate zbog svega što se dešava, da im omogućimo“, izjavio je Minić.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović kaže da premijer Savo Minić očigledno nije upoznat sa stvarnim stanjem na terenu. Ističe da pronatalitetna politika koju Vlada Republike Srpske proklamuje u praksi ne postoji, dok brojke o sve manjem broju upisanih učenika, najbolje pokazuju posljedice takve politike.

„On ni stvari iz svog ekspozea, koje su se odnosile na porodicu, djecu i žene nije ispunio. Ostalo je samo pusto obećanje. Dakle ova vlast već godinama obećava stvari koje ne ispunjava. Ima i ona izreka koja kaže da loša vlast misli na sljedeće izbore, a dobra vlast na sljedeće generacije. Ova vlast je loša i mislila je samo na sebe, jedino čega su se oni pridržavali, to jeste kako da ostanu na vlasti. Na generacije, djecu i bilo šta nisu mislili. Činjenica da toliko djece napušta Republiku Srpsku i toliko porodica odlazi jeste posljedica njihove vlasti“, istakla je Vukomanovićeva.

Prema riječima demografa Aleksandra Čavića, Vlada Srpske nema formulisanu strategiju demografskog razvoja za ključne četiri oblasti.

„Jedna je fertilitet odnosno natalitet, druga je zdravlje nacije, a poboljšanje mortalitetnih uslova, treća je upravljanje migracijama i četvrta bi bila politika prema starijim licima. Posljedično, sve mjere koje se provode, ne provode se kroz odgovarajući sistem mjera koji ima šanse da da rezultat. Upravo u takvom ozračju i imamo činjenicu da konstantno bilježimo negativne rezultate na polju demografskih kretanja i jedna od tih jeste i ono što primjećujemo, posljedice takvih decenijski loših kretanja, a to je opadajući broj upisanih učenika“ kaže Čavić.

Činjenica da je djece u školama širom Republike Srpske sve manje odavno nije novost. Ipak, ostaje pitanje koliko porodica još treba da ode da bi vlast ovaj problem shvatila ozbiljno.

Jednokratne pomoći od stotinu ili više maraka, pokazalo se, nisu pronatalitetna politika, već kratkoročna mjera koja ne može zaustaviti dugogodišnji demografski pad.

(BN)