Connect with us

Društvo

CRNA STATISTIKA U SRPSKOJ: Svakodnevan rast cijena otežava život naših građana

Neprekidan trend poskupljenja životnih namirnica u Republici Srpskoj svakodnevno izaziva glavobolju građana za koje je danas i osnovno postalo luksuz.

Od početka godine poskupjelo je sve. Gotovo polovina troškova potrošačke korpe u Srpskoj otpada na hranu.

Samo za hranu, četveročlanoj porodici mjesečno je potrebno više od 1.000 maraka.

Banjalučanka Marija Lazić ističe da se na Tržnici kupci sve češće samo ispričaju sa trgovcima, jer, kako navodi, nema namirnice koja nije poskupjela.

– Treba krenuti od svega. Poskupjelo je povrće, voće, meso i riba – kaže Lazićeva.
U januaru ove godine potrošačka korpa za četveročlanu porodicu podrazumijevala je nešto više od 800 KM samo za hranu.Kako je godina odmicala rast je bio neprestan, a u julu je samo za hranu prvi put trebalo izdvojiti 1.000 KM.

Od januarske, hrana u septembarskoj korpi skuplja je za tačno 200 KM.

U Savezu sindikata kažu – tu nema mjesta luksuznim namirnicama.

– U kategoriju prehrane spadaju grupe proizvoda, kao što su hljeb, brašno i ostali pšenični proizvodi, ulje, masnoće, meso, mesne prerađevine, mlijeko, mliječni proizvodi, tjestenina, voće i povrće – pojašnjava Vedran Jurišić, samostalni stručni saradnik za ekonomska pitanja u Saveu sindikata Srpske.

Zemljoradnička zadruga Livač jedan je od većih proizvođača mlijeka. Otkupna cijena, kaže Draženko Budimir, tek je nedavno korigovana na 85 pfeninga po litru sirovog mlijeka.

– Cijena mlijeka je došla do određenih povećanja zadnjih par mjeseci, ali nedovoljno koliko su inputi porasli. Prošle godine smo imali situaciju da nam je kao proizvođaču otkupna cijena snižena, tako da smo se tek nedavno vratili na onu cijenu koju smo imali prije dvije godine – rekao je Budimir.

Odnos otkupne cijene mlijeka na našem tržištu godinama je bio oko 45 odsto cijene UHT mlijeka.

Postavlja se pitanje ko onda zarađuje ako je litar mlijeka dvije i po marke?

– Ako uzmemo da je neki prosijek 45, vjerovatno bi za proizvodnju idealno bilo da to bude pola-pola. U marketu je mlijeko 2,20 KM. Polovina ili nešto manje od pola je marku do 1.10KM, tako da taj paritet uvijek treba pratiti. Naravno, postoji paritet i između cijene hrane. Nekada se za litar otkupne cijene sirovog mlijeka moglo kupiti i dva kilograma kukukruza, sad jedva nešto više od kilograma – izjavio je Željko Vaško sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

Stabilizaciji cijena ne nadaju se ni u proizvodnji pilećeg mesa.

U Perutnini Ptuj su, kažu, za sada zadovoljni i činjenicom da nema nestašice.

Velibor Popović, direktor „Perutnine Ptuj“ Srbac kaže – u cijeni mesa 70 odsto čine žitarice koje nikada nisu bile skuplje. Prognoze za narednu godinu ne usuđuje se da daje.

– Drugi važan faktor je cijena energije, jer u našoj proizvodnji imamo 43 odsto veću cijenu energije u ovoj godini u odnosu na prošlu. Šta će se dešavati sa cijenom energije u idućoj godini mislim da je pitanje za neke druge. Mi smo priželjkivali da ostane ovako kako jeste, ali bojim se da to nije realno – pojasnio je Popović.

Proizvođači mahom smanjuju resurse, pa ni proizvodnja mlijeka kojom smo nekada zadovoljavali domaću tražnju više nije dovoljna. A godine iza nas su pokazale da velika ovisnost o uvozu nikada nije dobra ideja.

Related Topics:

Društvo

NA PRODAJU RASPARČANA IMOVINA “KOKSARE”: Ukupna vrijednost procijenjena na 244,7 miliona KM

Stečajni upravnik „Koksare“ Lukavac, nakon tri neuspješna pokušaja prodaje imovine u cjelini, rasparčao ju je na 15 dijelova i tako ponudio na prodaju.

Ukupna procijenjena vrijednost je 244,7 miliona maraka, a minimalna početna cijena po kojoj se može prodavati je 70 odsto od procijenjene.

Ubjedljivo najvredniji dio imovine je fabrika „Koksara“ procijenjena na 129,8 miliona KM a koja se na javnom nadmetanju neće moći kupiti ispod 90,9 miliona KM.

Ova cjelina obuhvata zemljište od oko 319.000 kvadratnih metara, pripadajuće građevinske objekte i opremu, kao i najveće suvlasničke udjele u zajedničkoj infrastrukturi, poput dalekovoda, pristupnih puteva i željezničkih pruga.

Drugi po vrijednosti je LOT 3, odnosno fabrika „AMK“, čija procijenjena vrijednost iznosi 42,1 milion KM, a obuhvata više od 90.000 kvadratnih metara zemljišta sa objektima, opremom i infrastrukturom.

Treća po veličini je fabrika „Azotara“ procijenjena na 28,1 milion KM čija je početna prodajna cijena 19,6 miliona KM. Ona se prostire na 145.442 metra kvadratna zemljišta.

Među preostalim cjelinama po vrijednosti se izdvajaju Fabrika Energana procijenjena na 18,5 miliona KM, fabrika „Remont“ sa procijenjenom vrijednošću od 6,2 miliona KM, te upravna zgrada sa pomoćnim objektima procijenjena na 6,9 miliona KM.

Prodaja svih 15 LOT-ova vršiće se metodom usmenog javnog nadmetanja, koje je zakazano za 11. novembar 2026. godine u prostorijama preduzeća u Lukavcu.

Svi zainteresovani ponuđači dužni su dostaviti dokumentaciju i uplatiti depozit u iznosu od 10 odsto procijenjene vrijednosti LOT-a najkasnije do 10. novembra do 14:00 sati.

Kompletan javni poziv možete pogledati OVDJE.

Podsjećamo, „Koksara“ je u stečaj otišla u novembru 2025. godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Društvo

SLUČAJ VAREŠ: Prošlo 10 mjeseci od nalaza o olovu u krvi, izvor trovanja i dalje nepoznat, kakva su iskustva u svijetu?

Gotovo deset mjeseci nakon što su u javnost dospjeli prvi nalazi o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša, još nije utvrđeno odakle olovo potiče niti jesu li preduzete odgovarajuće mjere za zaštitu stanovništva.

Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) objavila je istraživanje koje pokazuje kako su slični slučajevi industrijskog zagađenja u drugim državama završavali dugotrajnim zdravstvenim posljedicama, sudskim postupcima i višemilionskim odštetama.

Prema podacima koje je ACT dobio od Doma zdravlja Vareš, tokom januara i februara ove godine provedena su ukupno 193 testiranja na prisustvo olova u krvi. U prvom krugu, od 110 testiranja, čak 44 rezultata, odnosno 40 odsto, bila su iznad referentnih vrijednosti. U drugom krugu povišene vrijednosti zabilježene su u 19 od 49 testiranja, a u trećem u devet od 34.

Najviša izmjerena koncentracija iznosila je 29,5 mikrograma po decilitru krvi. Zbirni podaci ne pokazuju da li su pojedini stanovnici testirani više puta. Iako su nalazi izazvali ozbiljnu zabrinutost stanovništva, izvor izloženosti olovu još nije utvrđen.

Slučaj trovanja stanovnika Vareša olovom i ranije je dospio u žižu javnosti, posebno nakon informacija da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokrenula istragu o ovom problemu. Ovaj slučaj otvorio je i pitanje odgovornosti nadležnih institucija, posebno u kontekstu rudarskih aktivnosti na području Vareša.

Fondacija ACT sada upozorava da iskustva drugih država pokazuju koliko opasno može biti odgađanje institucionalne reakcije. U peruanskom gradu La Oroya, prema podacima iz istraživanja, čak 99 odsto djece imalo je izrazito povišene koncentracije olova u krvi tokom najintenzivnijeg rada industrijskih postrojenja. Međuamerički sud za ljudska prava kasnije je utvrdio odgovornost države zbog kršenja ljudskih prava povezanih sa zagađenjem, piše “Gerila“.

U Keniji je, u slučaju Owino Uhuru, sud potvrdio naknade štete i sredstva za sanaciju u ukupnom iznosu od približno 15 miliona dolara, pri čemu je odgovornost obuhvatila i državne institucije koje nisu adekvatno nadzirale rad industrijskog postrojenja.

“Zajednička poruka ovih slučajeva jeste da države ne smiju čekati konačno utvrđenje izvora kontaminacije olovom i drugim teškim metalima prije nego što počnu istinski štititi zdravlje stanovništva. Neophodni su nezavisno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, vode, tla i prašine, dostupna zdravstvena zaštita i jasno utvrđivanje odgovornosti“, upozorava Azra Berbić, aktivistkinja i zamjenica direktorice Fondacije ACT.

Iz ACT-a ukazuju i na informacije o novim testiranjima stanovnika Vareša, za koja tvrde da se provode bez dovoljno javno dostupnih podataka o njihovoj svrsi, obimu i rezultatima.

Fondacija je zbog situacije u Varešu uputila obraćanje i nadležnim mehanizmima Ujedinjenih nacija, tražeći da se od institucija Bosne i Hercegovine zatraže odgovori o preduzetim mjerama zaštite stanovništva.

Pitanje zagađenja, upozoravaju iz ACT-a, ne odnosi se samo na Vareš. Potencijalni uticaji rudarskih aktivnosti na rijeke Bukovicu, Malu rijeku i sliv Trstionice izazivaju zabrinutost i među stanovništvom Kaknja i Breze.

“Mi zahtijevamo od nadležnih institucija da bez daljnjeg odgađanja osiguraju nezavisno i sveobuhvatno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, transparentno objavljivanje rezultata, kontinuirano zdravstveno praćenje stanovništva, posebnu zaštitu djece i drugih ranjivih grupa te hitne mjere za sprečavanje daljnje izloženosti“, poručila je Berbić.

Nastavi čitati

Društvo

SKANDAL U OS BiH: Uhapšen oficir zbog droge, u kancelariji pronađena bomba

U Novom Travniku je 14. oktobra uhapšen A. S., kapetan Oružanih snaga BiH i pripadnik Brigade taktičke podrške OS BiH iz reda bošnjačkog naroda.

To nezvanično saznaje ATV iz izvora bliskih Oružanim snagama BiH, a prema njihovim  informacijama, policija je tokom pretresa njegove privatne imovine pronašla oko 100 grama materija za koje se sumnja da su kanabis i kokain, kao i vagu za precizno mjerenje.

Kako navode, iz MUP SBK rekli su da je 14.10.2026. godine izvršen pretres.

“U vremenskom periodu od 18.40 do 19.25 u Ulici Memeda Spahe bb, grad Novi Travnik, policijski službenici Tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga OKP PU Travnik i OKP PS Novi Travnik, uz saglasnost Kantonalnog tužilaštva Travnik, a na osnovu pismene naredbe Opštinskog suda u Travniku, izvršili su pretres stana koji koristi lice A. S., rođeno 1994. godine, iz Novog Travnika. Prilikom pretresa pronađena je određena količina zeljaste materije koja izgledom i morfološkim karakteristikama asocira na opojnu drogu „kanabis“, kao i određena količina bijele praškaste materije koja svojim izgledom i načinom pakovanja asocira na opojnu drogu kokain, te digitalna vaga za precizno mjerenje”, navode iz MUP-a SBK.

Kako piše ovaj mediji, dan nakon hapšenja, pripadnici Vojne policije izvršili su pregled službene prostorije na vojnoj lokaciji Rajlovac, gdje je pronađena ručna bomba “Ženeva”.

Iako je naknadno navedeno da bomba nije funkcionalna i da ne sadrži eksplozivno punjenje, izvori bliski OS BiH tvrde da je riječ o modelu koji je proizvođen isključivo kao bojevo sredstvo.

Nastavi čitati

Aktuelno