– Treba krenuti od svega. Poskupjelo je povrće, voće, meso i riba – kaže Lazićeva.

U januaru ove godine potrošačka korpa za četveročlanu porodicu podrazumijevala je nešto više od 800 KM samo za hranu.Kako je godina odmicala rast je bio neprestan, a u julu je samo za hranu prvi put trebalo izdvojiti 1.000 KM.

Od januarske, hrana u septembarskoj korpi skuplja je za tačno 200 KM.

U Savezu sindikata kažu – tu nema mjesta luksuznim namirnicama.

– U kategoriju prehrane spadaju grupe proizvoda, kao što su hljeb, brašno i ostali pšenični proizvodi, ulje, masnoće, meso, mesne prerađevine, mlijeko, mliječni proizvodi, tjestenina, voće i povrće – pojašnjava Vedran Jurišić, samostalni stručni saradnik za ekonomska pitanja u Saveu sindikata Srpske.

Zemljoradnička zadruga Livač jedan je od većih proizvođača mlijeka. Otkupna cijena, kaže Draženko Budimir, tek je nedavno korigovana na 85 pfeninga po litru sirovog mlijeka.

– Cijena mlijeka je došla do određenih povećanja zadnjih par mjeseci, ali nedovoljno koliko su inputi porasli. Prošle godine smo imali situaciju da nam je kao proizvođaču otkupna cijena snižena, tako da smo se tek nedavno vratili na onu cijenu koju smo imali prije dvije godine – rekao je Budimir.

Odnos otkupne cijene mlijeka na našem tržištu godinama je bio oko 45 odsto cijene UHT mlijeka.

Postavlja se pitanje ko onda zarađuje ako je litar mlijeka dvije i po marke?

– Ako uzmemo da je neki prosijek 45, vjerovatno bi za proizvodnju idealno bilo da to bude pola-pola. U marketu je mlijeko 2,20 KM. Polovina ili nešto manje od pola je marku do 1.10KM, tako da taj paritet uvijek treba pratiti. Naravno, postoji paritet i između cijene hrane. Nekada se za litar otkupne cijene sirovog mlijeka moglo kupiti i dva kilograma kukukruza, sad jedva nešto više od kilograma – izjavio je Željko Vaško sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

Stabilizaciji cijena ne nadaju se ni u proizvodnji pilećeg mesa.

U Perutnini Ptuj su, kažu, za sada zadovoljni i činjenicom da nema nestašice.

Velibor Popović, direktor „Perutnine Ptuj“ Srbac kaže – u cijeni mesa 70 odsto čine žitarice koje nikada nisu bile skuplje. Prognoze za narednu godinu ne usuđuje se da daje.

– Drugi važan faktor je cijena energije, jer u našoj proizvodnji imamo 43 odsto veću cijenu energije u ovoj godini u odnosu na prošlu. Šta će se dešavati sa cijenom energije u idućoj godini mislim da je pitanje za neke druge. Mi smo priželjkivali da ostane ovako kako jeste, ali bojim se da to nije realno – pojasnio je Popović.

Proizvođači mahom smanjuju resurse, pa ni proizvodnja mlijeka kojom smo nekada zadovoljavali domaću tražnju više nije dovoljna. A godine iza nas su pokazale da velika ovisnost o uvozu nikada nije dobra ideja.