Delegat PDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Nenad Vuković pozvao se na Poslovnik Doma naroda i upitao zašto je zakazana današnja 10. sjednica Doma naroda, iako prethodna 9. sjednica Doma naroda nije nastavljena, kako to Poslovnik nalaže.

-Na početku ćemo morati kao i na prethodnim sjednicama o kršenju Poslovnika, gdje Dom naroda nastavlja sa ignorisanjem pojedinih odredbi Poslovnika Doma naroda BiH.
Zakazali ste desetu, a nismo završili devetu sjednicu. Kako je to moguće?- upitao je Vuković.

Vuković je rekao ako nema kvoruma na sjednici,kao što ga nije bilo na devetoj sjednici, razmatranje se odgađa za sledeću sjednicu.

-Imali smo taj slučaj na prethodnoj sjednici kada zbog nedostatka kvoruma nije bilo sjednice, bila je pauza, a sjednica nije nikad nastavljena. Vi ste to izignorisali. Ne znam dokle ste spremni ići sa ovim. Ja se neću umoriti pričajući ovo i insistirajući da se poštuje Poslovnik Doma naroda- rekao je Vuković.

Podsjećamo, jedina tačka dnevnog reda devete hitne sjednice Doma naroda PS BiH bila je smjena Nikole Špirića (SNSD).

Špirić je, kao novi predsjedavajući Doma naroda, zakazao današnju sjednicu bez ikakvog objašnjenja delegatima, zašto nije zakazao i nastavak ranije prekinute, hitne sjednice Doma naroda PSBiH, a ni HDZBiH nije obrazložio razloge zbog čega su bojkotovali prošlu sjednicu, iako su se pojavili na početku tog zasjedanja.

Odbornik SNSD-a u Skupštini Banjaluke Nenad Talić objavio je na svom Fejsbuk profilu da je održao razgovore sa sportskim klubovima u Banjaluci o Nacrtu budžeta grada za 2025. godinu. Iako na prvi pogled deluje kao briga za sportsku zajednicu, postavlja se ključno pitanje: otkud Taliću skupštinski materijali ako sjednica Skupštine još nije ni zakazana?

Dodatnu sumnju izaziva i prisustvo drugog odbornika SNSD-a, Bogoljuba Zeljkovića, koji je takođe bio na sastanku. Očigledno je da odbornici skupštinske većine imaju pristup informacijama koje nisu dostupne ostalim odbornicima i javnosti, što dovodi u pitanje transparentnost i zakonitost celog postupka.

Najproblematičnije u svemu tome je što Skupština Banjaluke još nije ni zakazana, odbornici nisu dobili zvanične materijale, niti je održan Kolegijum za zakazivanje redovne sjednice. Kako je onda moguće da odbornici SNSD-a već privatno razmatraju budžet grada? Da li je ovo još jedan dokaz da se institucije koriste za stranačke interese i da se važni dokumenti unaprijed dijele odabranima?

Ono što je sigurno, jeste da je ovim postupkom prekršena skupštinska procedura. Prema pravilima, materijali koji se uvrštavaju u dnevni red dostavljaju se odbornicima najmanje 10 dana prije sjednice. Međutim, kako termin sjednice još nije određen, postavlja se ozbiljno pitanje: ko je i po čijem nalogu dostavio dokumente odbornicima SNSD-a prije svih ostalih?

Sve oči sada su uprte u predsjednika Skupštine Banjaluke Ljubu Ninkovića, koji bi trebalo da objasni kako je do ovoga došlo. Ako je zaista, mimo svih procedura, dostavio materijal samo odbornicima SNSD-a, to je ozbiljan problem koji otvara mnoga pitanja o funkcionisanju gradske skupštine.

Ostaje da se vidi hoće li neko snositi odgovornost za ovu zloupotrebu skupštinskog materijala ili će sve ostati bez epiloga, kao što se to često dešava.

Posljednjih godina se uz svako usvajanje budžeta institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, usvoji i povećanje plata izabranim i imenovanim zvaničnicima u institucijama BiH.

To je slučaj, zbog toga što se dogovori povećanje osnovice za obračun plata zaposlenima u bh. institucijama, među kojima su i političari. Ta osnovica se množi sa koeficijentom, pa tako mnogi zaposleni sa niskim koeficijentima dobiju povišicu od 40-50 KM, a na primjer članovi Predsjedništva, ministri, delegati i poslanici i do 500 KM.

Sa usvajanjem ovogodišnjeg budžeta se kasni, za sada oko dva mjeseca, a sa njegovim usvajanjem ponovo bi moglo doći do povećanja plata zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine, jer je Savjet ministara, na sjednici u novembru prošle godine, donio odluku da visina osnovice za obračun njihovih plata bude 631,50 KM. Prethodna je iznosila 600 KM.

Jedan prijedlog, koji bi trebao da spriječi nesrazmjeran rast plata budžetskih korisnika naći će se danas pred delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nema ulaganja amandmana

Izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na dnevnom su redu hitne sjednice, a po hitnom postupku će se razmatrati i sam prijedlog, što znači da neće biti mogućnosti ulaganja amandamana. Tako će se delegati morati eksplicitno izjasniti da li su za to da osnovica za obračun njihovih plata, kao i plata članova Savjeta ministara, poslanika, članova Predsjedništva i slično, ostane na 600 KM, a da se za obračun plata ostalih zaposlenih, poput graničnih policajaca, vojnika, sekretara, higijeničarki i slično, primjenjuje nova osnovica od 631,50 KM.

Prijedlog je došao iz Predstavničkog doma, a prije toga iz Kluba SDA u ovom domu. Na sjednici krajem decembra prošle godine, protiv su glasali poslanici SNSD-a i dio poslanika HDZ-a.

U prijedlogu je pojašnjeno da bi zbog odluke o novoj osnovici za obračun plata moglo doći do još većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentom, te dodatnog debalansa u platama budžetskih korisnika.

Prema procjenama Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara BiH, za povećanje osnovice za 31,50 KM potrebno je 52.500.000 KM na godišnjem nivou. Najmanji dio bi otišao za povećanje plata političarima, ali predlagači smatraju da je ovo moralno pitanje.

“Ako pratimo ono što je bila reakcija onih koji su bili protiv u Predstavničkom domu i njihovo obrazloženje, a znamo da imaju uticaja u Domu naroda i mogu imati presudnu ulogu u donošenju zakona, ne vjerujem da će doći do nekog velikog iskoraka i da će ovo biti usvojeno. Međutim, apelujem da se ovome zaista pristupi odgovorno, zbog situacije u kojoj se nalaze društvo i država”, poručuje poslanik SDA Midhat Čaušević u razgovoru za Euronews BiH.

Ranije su, povremeno, do poslanika dolazili prijedlozi da se smanje primanja najplaćenijih funkcionera na nivou BiH, ili da se na neki način zaustavi njihov rast, ali su se mogli čuti argumenti protiv toga, među kojima i onaj da, prema Ustavu BiH, naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.

“Nigdje nije rečeno da mi ne možemo ograničiti rast plata u toku mandata i ovo je samo pokušaj da se to uradi na način da osnovica za obračun plata nosiocima funkcija ostane nepromjenjena”, pojašnjava Čaušević.

Novi koeficijent za obračun plata

Na dnevnom redu današnje sjednice je i zahtjev delegata Džemala Smajića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku.

Predložene izmjene značile bi određivanje novog koeficijenta za obračun plata za pozicije od vojnika do poručnika u Oružanim snagama BiH, za profesionalna vojna lica, za policajce i inspektore, te za nižu stručnu spremu do samostalni referent sa višom školskom spremom.

Predlagač navodi da bi izmjene Zakona o platama i naknadama ublažile posljedice inflacije, te poboljšale materijalni status zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine.