Vjernici pravoslavne crkve prosljaju dana najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na Zemlji darovao vječni život.

Stradanjem na krstu, kada bezgrešni Hristos prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i vaskrsenjem, kada pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje vaskrsenja svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik – spasilac svih ljudi.
Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na Zemlji darovao vječni život.

Stradanjem na krstu, kada bezgrešni Hristos prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i vaskrsenjem, kada pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje vaskrsenja svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik – spasilac svih ljudi.
Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Isus Hristos – mesija koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek – došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, a potom vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Raspet je na brdu Golgota, na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek – Adam. Dok su ga razapinjali, Hristos je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.

Sveta jevanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča – koja je bila stavljena na ulaz u grob – pokrenula se i Sin Božiji je vaskrsao.

U to jutro žene mironosnice krenule su prema Hristovom grobu i vidjele otvoren i prazan grob, u kome je bilo samo pogrebno platno. Anđeo Gospodnji pitao ih je: “Zašto tražite živoga među mrtvima” i tada im se javio vaskrsli Hristos.
Hristos se javio Bogomajci i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalimu, riječima: “Mir svima” i pokazao im rane nastale prilikom razapinjanja na krstu.

Na ovo ga je apostol Toma upitao “Jesi li zaista to ti, ravi /učitelju/”, na šta mu je Isus prišao i dozvolio da dotakne njegove rane. Otuda izraz “nevjerni Toma”, koji označava sumnjičavu osobu.

Vaskrsli Hristos je u ovom svijetu proveo još četrdeset dana, kada se vaznio na Nebesa i “sjeo sa desne strane Oca”.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.

Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je “mali Vaskrs”.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti sunčano vrijeme sa temperaturom vazduha do 27 stepeni Celzijusovih, ali će u drugom dijeli dana ponegdje postojati mogućnost za pljusak.

Uz rijeke i po kotlinama tokom ranijih jutarnjih časova moguća je slaba magla ili niska oblačnost.

Poslije podne biće promjenljivo oblačno, mjestimično uz prolaznu slabu kišu ili pljusak, dok će na krajnjem jugu uglavnom biti sunčano uz umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadnog smjera.

Iz Sokoca će u ponedjeljak, 6. maja, na pokloničko putovanje dugo 230 kilometara do Manastira Ostrog krenuti 33 hodočasnika, u organizaciji Udruženja građana “Sveti Vasilije Ostroški”, rekao je Srni član ovog udruženja Mladen Cvijetić.

Cvijetić je naglasio da se za 15. tradicionalno hodočašće prijavilo 45 lica, ali uslovi u kojima oni pješače, odmaraju i konače, omogućavaju da grupa ima 33 hodočasnika, simbolizujući godine ovozemaljskog života Gospoda Isusa Hrista.

Grupi hodočasnika sa Sokoca i ove godine pridružili su se poklonici iz susjednih opština.

Cvijetić kaže da je sve više ljudi koji žele da hodočaste i poklone se moštima Svetog Vasilija i da raduje da se ideja trojice mladih Sokočana od prvog putovanja 2009. godine proširila toliko da se javljaju ljudi ne samo iz susjednih opština, nego i drugih gradova širom Republike Srpske.

Na put će se po tradiciji krenuti u sedam časova iz porte Crkve Svetog proroka Ilije na Sokocu po blagoslovu sveštenika, a potom će grupa odmoriti i prespavati poslije 45 prepješačenih kilometara u mjestu Dub kod Rogatice u prostorijama preduzeća “Romanijaputevi”.

Cvijetić je naveo da će potom grupa hodočasnika konačiti u Sportskoj dvorani “Partizan” u Foči, zatim u Rafting kampu “Sastavci” na granici Crne Gore i BiH, te da slijede odmori i prenoćišta u Pivskom Manastiru, u Vidrovanu kod Nikšića, da bi šestog dana pješačenja prisustvali večernjem bogosluženju u navečerje praznika Svetog Vasilija u manastiru Ostrog.