Connect with us

Društvo

CRNE STATISTIKE: Republika Srpska OSTAJE BEZ STANOVNIKA i domaće radne snage

Unija poslodavaca Republike Srpske i Konfederacija sindikata Republike Srpske potpisale su danas sporazum koji “Za budućnost Republike Srpske” i koji konstatuje stanje i predlaže niz ekonomskih mjera.

Unija poslodavaca Republike Srpske i Konfederacija sindikata ukazali su danas na alarmantne ekonomske i socijalne izazove s kojima se RS suočava i usvojili niz mera kako bi se prevazišli ovi problemi

U saopštenju nakon sporazuma nabraja se niz negativnih makroekonomskih trendova, uključujući pad industrijske proizvodnje, izvoza i zapošljavanja u industriji, koji su uzrokovani recesionim kretanjima u ključnim spoljnotrgovinskim partnerima i čine ozbiljnu prijetnju ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti Republike Srpske.

Dodatno, odliv domaće radne snage prema zemljama EU i regionu, zbog nekonkurentnosti domaće ekonomije, stvara rizik za održivost ekonomske stabilnosti i socijalne zaštite.

Ističu da dugotrajni problemi u vrednovanju rada i odnosu prema radu doprinose nepravednoj raspodjeli i negativnoj selekciji, a da zastoj u realizaciji planiranih ekonomskih reformi i rkešavanje strukturnih ekonomskih i socijalnih problema Republike Srpske zahtijevaju hitnu pažnju.

U saglašen je niz mjera i aktivnosti kako bi se odgovorilo na ove izazove i obezbedila bolja budućnost. Sporazum “Za Budućnost Republike Srpske” obuhvata 11 ključnih mera.

Jedna od njih je promjena načina finansiranja zdravstva putem poreza na dodatu vrijednost kako bi se osigurao održiv sistem socijalne zaštite.

Predložena je podrška mladima u sticanju svoje prve nekretnine ili pokretanju biznisa, povećanje penzija i rješavanje pitanja invalida rada i jačanje poverenja radnika u penzioni sistem.

Smatraju da je neophodna modernizacija obrazovnog sistema radi povećanja produktivnosti i privlačenja stranih investitora, ali i podrška prelasku radnika iz javnog u privatni sektor kako bi se smanjila javna potrošnja i obezbedila sredstva za povećanje plata u javnom sektoru.

Poslodavci i Konfederacija sindikata predlažu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva i digitalizaciju procedura, podsticanje kolektivnih pregovora i razmjene informacija između socijalnih partnera, poboljšanje procedure zapošljavanja stranaca uz istovremenu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju domaće radne snage.

Projekat “Republika Srpska – dobro mjesto za život” predviđa i borbu protiv neformalne ekonomije radi ubrzanja razvoja i dodatnog finansiranja sistema socijalne zaštite.

RS će ostati bez domaće radne snage
U okviru sporazuma, predstavljene su zanimljive projekcije i makroekonomski pokazatelji za budućnost Republike Srpske.

Do 2033. godine, po projekcijama, Republika Srpska će imati 290.000 penzionera i 313.000 zaposlenih, što predstavlja veliki izazov za sistem socijalne zaštite. Troškovi sistema PIO (penzijsko-invalidskog osiguranja) u 2033. godini očekuje se da će porasti na 2,1 milijardu KM, što je za 800 miliona KM više nego što je trenutno.

“U narednih deset godina, radna snaga u Republici Srpskoj će se smanjiti za 12,6%. Prognozira se da će u RS raditi između 20.000 i 30.000 stranih radnika u 2028. godini. Projekcije pokazuju da će Republika Srpska dostići punu zaposlenost do 2026. godine”, navodi se u saopštenju.

Kažu da, s obzirom na demografski deficit, Srpskoj godišnje nedostaje najmanje 3.000 radnika.

“Republika Srpska će imati 950.000 stanovnika do 2033. godine, što je 139.000 manje nego što je imala 2013. godine. Ponuda radne snage je manja za 10% od oktobra 2022. do septembra 2023. Makroekonomski pokazatelji ukazuju na pad izvoza, industrijske proizvodnje i zapošljavanja u industriji, što zahteva hitnu akciju kako bi se prevazišli izazovi i osigurala budućnost Republike Srpske”, kažu u saopštenju.

Related Topics:

Društvo

POZOVIMO 141 i pomozimo da se izliječi samohrana majka ANA

Crveni krst opštine Drvar pokrenuo je humanitarnu akciju “Svi za Anu” u okviru koje se do 31. maja pozivom na “M:telov” broj telefona 1432 može darovati jedna KM za liječenje samohrane majke Ane Gloginje.

Iz Crvenog krsta navode da je ovoj Drvarčanki potrebna pomoć dobrih ljudi jer je očekuje ozbiljan operativni zahvat u Turskoj koji košta 26.000 evra.

LJudi dobrog srca mogu da pomognu i uplatom novca na žiro račun Ane Gloginje otvoren kod Inteza Sanpaolo banke 1544119994900135.
Dvadesetdevetogodišnja Ana Gloginja ranjena je 2019. godine i ljekari su joj jedva spasili život. Od tada je nepokretna, a sada nastoji da prikupi novac za operaciju u Turskoj.

Gloginju je na radnom mjestu u ugostiteljskom objektu iz službenog pištolja ranio u kičmu policijski službenik.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA ŠOK! Evo kakve cijene očekuju turiste ove godine na Jadranu?

Kako to obično biva svake godine pred sezonu ljetnih godišnjih odmora tema razgovora su cijene na Jadranu, a ovaj put je korisnik Redita ostao zgrožen cijenom pice u restoranu u Splitu.

Naime, podijelio je fotografiju menija neimenovanog restorana i iznosima koje će posjetioci morati izdvojiti ukoliko budu ovdje jeli.

“‘Oće li ovako biti u Splitu u svakom restoranu od svetog Duje?“, upitao je korisnik.
Na fotografijama se vidi kako se cijene pica kreću od 13 evra za margaritu pa do one s pršutom koja košta 19 evra.

Komentarišući cijene jedan od korisnika je kazao kako isti iznos, tj. 19 evra, može platiti za jeftini let do Napulja i otići tamo i pojesti “pravu picu”.

Pisali su i kako su cijene u Rimu niže nego u Splitu, a kažu i kako su na italijanskim skijalištima pice ove zime koštale oko 10 evra, prenosi ATV.
Na drugim fotografijama menija može se vidjeti da npr. file tune ili lososa košta 24 evra, škampi s roštilja 37 evra, a stejk za dvije osobe 48 evra, piše Kliks.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, DAN PRAŠTANJA! Ove običaje morate ispoštovati

Sjećanje na Poslednju ili Tajnu večeru koju je Isus Hrist imao sa svojim apostolima, vjernici obilježavaju na Veliki četvrtak. Tog dana, u pojedinim krajevima počinje i farbanje jaja.

Na Veliki četvrtak obilježavaju se četiri događaja: sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i Judino izdajstvo.

Dan prije nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hljeb – koji je simbolisao njegovo tijelo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.

Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.

Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda Iskariotski za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa. Juda ga je nakon Poslednje večere Farisejima u Getsemanskome vrtu sa poljubio u lijevu strana lica.

Crkveni običaji na Veliki četvrtak

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Uveče se čita 12 odlomaka iz Jevanđelja o stradanju Hristovom, namijenjano bolesnima.

Zvona se vezuju, da ne zvone, jer su ona znak radosti, a do tada se vjernici na molitvu pozivaju klepalom. Zvona se ponovo odvezuju i zvone na Uskrs.

Narodni običaji na Veliki četvrtak

Narod vjeruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi grijesi.

Dok se bi svi ostali dani u Stradalnoj nedjelji (posljednoj nedjelji Vaskršnjeg posta) poste na vodi, na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.

Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru boje samo jedno jaje koje se zove strašnik. Dok je boja još uvek svježa, majke ga trljaju deci po obrazima. Poslije se boje ostala jaja, a strašnik se ostavlja na vidno mjesto u kući kao zaštitnik.

 

Nastavi čitati

Aktuelno