Oko 45 miliona ljudi moglo bi gladovati zbog nedostatka gnojiva čije su rute trenutno blokirane.

UN-ova radna grupa upozorila je da se svijet suočava s krizom masovne gladi ako se Hormuški moreuz ubrzo ne otvori za promet.

Prema njihovim procjenama, oko 45 miliona ljudi moglo bi gladovati zbog nedostatka gnojiva čije su rute trenutno blokirane.

Moreira da Silva, izvršni direktor Ureda UN-a za projektne usluge (UNOPS), istaknuo je da kroz ovaj moreuz uobičajeno prolazi trećina svjetske zalihe gnojiva, uključujući amonijak, sumpor i ureu.

“Imamo samo nekoliko sedmica”

-Preostalo nam je nekoliko sedmica da spriječimo ono što će vjerojatno postati masovna humanitarna kriza – izjavio je da Silva za AFP.  Problem je prvenstveno u vremenskim rokovima poljoprivredne proizvodnje. “Sezona sadnje ne može čekati”, upozorio je da Silva, naglasivši da u pojedinim afričkim državama ti rokovi ističu već za nekoliko sedmica.

Udari na Afriku i Aziju

Osim Afrike, blokada će posebno teško pogoditi i prehrambenu sigurnost u Aziji. Stručnjaci upozoravaju da je širenje krize samo pitanje vremena. “Ako ubrzo ne zaustavimo uzrok krize, posljedicama ćemo se morati baviti isključivo kroz humanitarnu pomoć”, zaključio je da Silva.

UN-ova radna grupa poručuje kako je otvaranje moreuza ključno za stabilizaciju globalnog tržišta hrane, jer bi izostanak gnojiva u ovoj fazi poljoprivrednog ciklusa mogao imati dugoročne posljedice na prinose diljem svijeta, prenosi Index.

Nova mađarska vlada na čelu sa Peterom Mađarom planira da do kraja decenije pripremi zemlju za ulazak u eurozonu, u pokušaju da obnovi odnose sa Evropskom unijom nakon dugogodišnje vladavine Viktora Orbana.

Kako prenosi DW, dio strategije nove administracije jeste povratak Mađarske u „glavni tok“ Evropske unije, uz približavanje evropskim institucijama i jačanje povjerenja investitora.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da će put ka euru biti izuzetno zahtjevan, s obzirom na visoku inflaciju, budžetski deficit i usporen ekonomski rast koje nova vlada nasljeđuje.

Bivša zamjenica guvernera Mađarske narodne banke Julija Kiralj ocijenila je da cilj nije nemoguć, ali da će najveći izazov biti ispunjavanje mastrihtskih kriterijuma, koji podrazumijevaju stroga ograničenja za deficit, javni dug, inflaciju i kamatne stope.

Analitičari upozoravaju da bi Mađarska morala sprovesti ozbiljne mjere fiskalne konsolidacije, uključujući smanjenje javne potrošnje ili povećanje poreza, kako bi do 2030. bila spremna za euro.

Prema istraživanju iz 2025. godine, oko 75% građana podržava uvođenje eura, ali gotovo isti procenat smatra da zemlja još nije spremna za taj korak, piše Dojče vele.

Nova vlada istovremeno traži od Brisela odmrzavanje oko 17 milijardi eura evropskih fondova blokiranih zbog problema sa vladavinom prava tokom Orbanove ere. Dio tih sredstava mora biti iskorišćen već do avgusta naredne godine.

Ekonomisti navode da bi sama najava ulaska u eurozonu mogla donijeti koristi kroz stabilniju forintu, niže kamatne stope i povoljnije zaduživanje države i privrede.

Dugoročno, članstvo u eurozoni uklonilo bi valutni rizik i smanjilo troškove transakcija za izvozno orijentisanu mađarsku ekonomiju, posebno za automobilsku i elektronsku industriju.

Ipak, pojedine članice eurozone prema toj ideji pristupaju oprezno, podsjećajući na grčku dužničku krizu i rizike prijema zemalja sa slabijom fiskalnom disciplinom.

(DW)

Tramp je rekao da iranski odgovor ugrožava status primirja.

Iranski parlament razmotriće podizanje nivoa obogaćivanja uranija na 90 % u slučaju novog američkog napada, poručio je zastupnik Ebrahim Rezaei.

Rezaei, portparol parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, napisao je kako je to jedna od ključnih opcija o kojoj će se raspravljati u Teheranu. “Jedna od iranskih opcija u slučaju ponovnog napada moglo bi biti obogaćivanje od 90 %. To ćemo proanalizirati u parlamentu”, naveo je Rezaei.

Za rad nuklearnih elektrana obično je potreban uranij obogaćen na 3 do 5 %, dok se za izradu nuklearnog oružja zahtijeva razina od 90 %.

Ova prijetnja dolazi nakon što su američki mediji objavili da Donald Tramp razmatra nove udare na Iran kako bi oslabio njihovu pregovaračku poziciju. Podsjetimo, Tramp je rat opravdavao upravo tvrdnjom da Iranu nikada ne smije biti dopušten razvoj nuklearnog oružja.

Mirovni sporazum propao

Podsjetimo, nade u mirovni sporazum splasnule su nakon što je Donald Tramp izjavio da je primirje s Iranom “na aparatima za održavanje života”, dok je Teheran odbacio američki prijedlog za okončanje sukoba i ostao pri popisu zahtjeva koje je američki predsjednik opisao kao “smeće”, javlja Reuters.

Tramp je rekao da iranski odgovor ugrožava status primirja.

-Nazvao bih ga najslabijim upravo sada, nakon što sam pročitao to smeće koje su nam poslali. Nisam ga ni pročitao do kraja – rekao je novinarima Tramp, koji je više puta prijetio prekidom primirja.

State Department je rekao da je američki ministar vanjskih poslova Marko Rubio održao telefonske razgovore sa svojim australskim i britanskim kolegama kako bi razgovarali o “kontinuisanim naporima za vraćanje slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu”. Nije dao detaljnije informacije.