Connect with us

Politika

DA JE TUŽILAŠTVO BIH USTAVNA INSTITUCIJA, odavno bi pokrenulo postupak protiv Šmita

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se od ljudi u Tužilaštvu BiH i Sudu BiH ne može očekivati ništa drugo osim da rade protiv Republike Srpske i Srba u cjelini, te istakao da bi, da je Tužilaštvo BiH ustavna institucija, ono već odavno pokrenulo postupak protiv Kristijana Šmita, tražeći da se izvrši uvid u to šta radi stranac koga osporavaju svi i koji nije imenovan u skladu sa procedurama.

Dodik je istakao da je iza lažnog Šmita stala američka politika i da je jasno da Tužilaštvo BiH radi po uputstvima američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija.

On je rekao da se Tužilaštvo BiH pravi nevješto zanemarujući to što je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić predstavio javnosti informacije bezbjednosnih agencija u BiH o boravku Kristijana Šmita u BiH sa samo diplomatskom notom NJemačke, ali ne i UN, kao jedine nadležne institucije za potvrđivanje imenovanja visokog predstavnika u BiH.

“Nesporna je činjenica je da je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara službeno lice i da je kao takav veoma relevantan da iznosi podatke koje je na kraju krajeva pribavio tražeći stavove nadležnih institucija za tako nešto. A, opet, Tužilaštvo BiH se pravi nevješto, pa kaže, kako, eto, oni ništa nisu dobili. Oni žive u nekom drugom svijetu, u stvari, oni žive u Ambasadi SAD u Sarajevu, oni ništa drugo ni ne rade”, naveo je Dodik, govoreći o tome što se niko od nadležnih institucija na nivou BiH nije oglasio o Nešićevim argumentima.

Da je Ambasada SAD rekla da to bude procesuirano, rekao je Dodik, u Tužilaštvu BiH bi to već odavno procesuirali, međutim američka politika je stala iza lažnog Šmita.

“Šmit je isti čovjek kome je Marfi naložio da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH u kojem se inkriminiše djelo nepoštivanja njih i njihovih nedjela u BiH i rekao da će ga zaštititi u svakom slučaju”, ukazao je Dodik za Srnu.

On je rekao da je Tužilaštvo BiH antiustavna institucija – ono je institucija američkih ambasadora i njihove politike i nikada nije bilo u interesu BiH.

“Da jeste, već bi odavno pokrenulo taj postupak protiv Šmita, bar po službenoj dužnosti, tražeći da se izvrši uvid šta radi jedan stranac koga osporavaju svi, za koga je i za svakog pravnički nepismenog čovjeka očigledno i jasno da nije imenovan u skladu sa procedurama. A tako nešto, ovdje, u ovoj zemlji, održava se samo ignorisanjem, i silom, i prepotencijom američkog ambasadora Marfija”, naglasio je Dodik.

On je rekao da su zato tužioci potrčali da što je prije moguće pokažu svoju servilnost u procesima protiv Srba u BiH, dok bježe od svega toga kada je riječ o bilo kojem strancu.

Dodik je istakao da se u tom pogledu ne može očekivati ništa drugo od ljudi u Tužilaštvu BiH i Sudu BiH osim da rade protiv Republike Srpske i Srba u cjelini.

“To je ono što oni veoma dobro znaju i rade. Oni žive od toga”, rekao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske je istakao da ovih dana taj isti Marfi govori o tome kako političari treba da se promijene, pa da prihvate njegovog “visokog predstavnika”.

“To govori o tome da su satjerani u ćošak”, rekao je Dodik.

Related Topics:

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Aktuelno