Connect with us

Politika

DA LI ĆE TEHNOLOGIJA ODLUČIVATI POBJEDNIKA? Velika dilema pred izbore 2026!

Iako se uvođenje novih tehnologija na izborima predstavlja kao gotova stvar, brojne su nepoznanice tog procesa na koje još niko ne odgovara

Kako će izgledati glasački listić sa novim tehnologijama, ko će kontrolisati izvorni kod cijelog sistema, kako će se brojati glasovi i ko će kontrolisati da li je neki listić važeći ili ne, samo je dio pitanja na koje niko nema odgovor.

Recimo, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo na kojem se nalazi nekoliko stotina imena nemoguće je skenirati “klasičnim” skenerima. Uređaj koji bi eventualno bio napravljen za sadašnji izgled glasačkog listića morao bi biti ogroman, ili bi s druge strane glasački listić formata A4 morao biti dugačak metar. “Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno problem u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera”, rekao je još ranije na jednoj od sjednica CIK-a Željko Bakalar, član CIK-a.

Izbornim zakonom predviđeno da se glasovi broje ručno

Dalje, Izbornim zakonom predviđeno je da se glasovi broje ručno, a nikakvih novih tehnologija nema. Zbog toga još u oktobru prošle godine CIK je Parlamentarnoj skupštini BiH uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim na to se niko nije ni osvrnuo. U prijedlogu tih izmjena CIK je naveo da nakon zatvaranja biračkog mjesta operater pod nadzorom predsjednika biračkog odbora štampa u tri primjerka završne izvještaje procesa skeniranja glasačkih listića i automatskog brojanja. Izvještaji prema CIK-u treba da sadrže ukupan broj iskorištenih glasačkih listića, zatim broj nevažećih listića, dalje broj važećih listića te broj glasova po političkom subjektu po svim nivoima vlasti. U izvještaju treba da bude i broj glasova po kandidatu unutar svakog političkog subjekta.

CIK je u svojoj inicijativi skrenuo pažnju i da postojećim Izbornim zakonom nije propisano ko i kada može podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u slučaju elektronskog brojanja glasova.

Kontrola važećih ili nevažećih glasova

Što se tiče same kontrole važećih ili nevažećih glasova, i tu se otvaraju brojna pitanja. Izborni zakon BiH jasno propisuje kada je izborni listić nevažeći, međutim “mašina”, barem na mjestima gdje su korištene nove tehnologije, to nije “registrovala”. “Zakon kaže, recimo, da je nevažeći glasački listić onaj koji je potpisan, pošaran ili nešto slično, ali skener to ne prepoznaje. Dakle, stavite x ispred nekog imena i onda išarate glasački listić, nešto na njemu nacrtate i skener ga obradi kao validan”, rekao je ranije za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru.

Izvorni kod poseban problem

Izvorni kod cijelog sistema je poseban problem. U suštini radi se o kodu kojim se “kontroliše” kompletan izborni proces. Ako je ovaj kod u vlasništvu kompanija koje su se prijavile na tender, to može predstavljati “bezbjednosni problem”, a ako se taj kod dodijeli CIK-u, nezvanične informacije kažu da CIK nema kadra i kapaciteta da upravlja njime i dalje ga eventualno razvija po potrebi.

Nove izborne tehnologije

Podsjećanja radi, o novim izbornim tehnologijama priča se već godinama. Pod pritiskom politike, a u velikoj mjeri i članova CIK-a, Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH kojim se omogućava uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Kasnije Šmit je nametnuo još jednu odluku i obezbijedio 112,5 miliona KM, a nakon čega je CIK raspisao tender za nabavku novih tehnologija.

Taj tender raspisan je prošle godine, a ponude su otvorene 2. februara, međutim do danas nije izabran najpovoljniji ponuđač. U CIK-u su nam nedavno rekli da komisija pregleda ponude i da će nakon toga CIK donijeti odluku. Prema nezvaničnim informacijama, tek nakon te odluke mogu se očekivati žalbe na odluku CIK-a o izboru najpovoljnijeg ponuđača, tako da ni oni najoptimističniji sve manje vjeruju da će izbori sa novim tehnologijama biti održani 2026. godine.

Ponude na tender dostavila četiri ponuđača

Podsjećanja radi, ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina. Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.

Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.

“Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM, tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

Politika

SNAŽNA PORUKA IZ BANJALUKE UOČI GODIŠNJICE “OLUJE”! Stanivuković potvrdio sa Kalabuhovom: “Nastavljamo graditi moćne saveze!”

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ugostio je danas u Gradskoj upravi ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, Njegovu ekselenciju Igora Kalabuhova. Tokom zvaničnog susreta razgovarano je o nastavku i produbljivanju višedecenijskih bratskih odnosa srpskog i ruskog naroda, ali i o aktuelnim političkim izazovima u regionu.

Gradonačelnik je naglasio da su veze između dva naroda kroz istoriju građene na čvrstim temeljima međusobnog poštovanja, iskrenog razumijevanja i bliske saradnje.

„Danas sam imao priliku da u Banjaluci ugostim ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, gospodina Igora Kalabuhova. Posebno smo istakli značaj bratskih veza koje Banja Luka aktivno gradi sa brojnim gradovima u Ruskoj Federaciji. Isto tako, duboko sam uvjeren da će se saradnja Republike Srpske i Ruske Federacije nastaviti uspješno razvijati i u budućnosti“, poručio je Stanivuković.

Jedna od ključnih tema sastanka bila je i analiza trenutne političke situacije, pri čemu je naglašena važnost diplomatske podrške i očuvanja stabilnosti. Stanivuković je dodao da ova posjeta nosi i dodatnu emotivnu i simboličku težinu.

„Razmijenili smo mišljenja o aktuelnoj političkoj situaciji, a ova posjeta ima i poseban značaj jer dolazi uoči obilježavanja godišnjice stradanja i egzodusa srpskog naroda u akciji ‘Oluja’. Nastavljamo da njegujemo i gradimo snažne bratske odnose i u svim vremenima koja su pred nama“, zaključio je gradonačelnik Banje Luke.

Nastavi čitati

Politika

BLAMIRANJE U Čipuljiću! Dodik se “PROSUO” hvaleći Vučića! (VIDEO)

Dok se Republika Srpska suočava sa nagomilanim ekonomskim problemima, rasprodajom resursa i konstantnim padom životnog standarda, Milorad Dodik ne posustaje od uloge statiste Aleksandra Vučića. Najnovija epizoda ove političke predstave odigrala se u selu Čipuljić kod Bugojna, rodnom mjestu Vučićevog oca, gdje je Dodik ponovo poslužio kao kulisa za prikupljanje jeftinih političkih poena.

 Dodik, u žarkoj želji da što više podiđe predsjedniku Srbije, ponovo uspio da se javno obruka i iznese potpunu neistinu.

„Zahvaljujući Vučiću, Srbija stoji iza nas. On je prvi predsednik Srbije koji je stupio na ovo tlo. On je naše gore list, nedaleko odavde je rođen, i ima empatiju i solidarnost sa nama”, ushićeno je izjavio Dodik pred okupljenima.

Međutim, umjesto očekivanog odobravanja, uslijedio je hladan tuš i javna ispravka. Vučić ga je kroz smijeh prekinuo i podsjetio na elementarnu činjenicu – da je rođen u Beogradu, a ne u okolici Bugojna, kako je to Dodik u svojoj dodvoričkoj egzaltaciji izmislio.

Nastavi čitati

Politika

OTIMAČINA PREKO MREŽARINE! ERS distributeri zgrnuli 14,5 miliona KM od građana, a i dalje posluju na staklenim nogama!

Svih pet distributivnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS u prvom polugodištu ove godine poslovala su pozitivno i prikazala dobit od 14,5 miliona maraka, otkriva CAPITAL. Iako su građani plaćanjem skuplje mrežarine najzaslužniji za povećanje prihoda distributivnih preduzeća, skuplja mrežarina nije pomogla svih preduzećima da poprave svoj rezultat.

Šestomjesečni finansijski izvještaji pokazuju da su u tri distributivna preduzeća poslovali domaćinski i da su uz povećanje prihoda od mrežarine, istovremeno smanjili rashode i tako znatno povećali dobit, dok se u dva preduzeća povećanje prihoda od mrežarine nije odrazilo na bolji poslovni rezultat.

Od ukupne dobiti od 14,5 miliona, Elektrokrajina i Elektrodistribucija Pale napravile su 13,4 miliona.

Najbolji rezultat imala je Elektrokrajina koja je za prvih šest mjeseci ove godine prikazala dobit od 8,1 milion KM. To je više nego duplo bolji rezultat u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine kada je prikazana dobit od 3,7 miliona.

Direktor Elektrokrajine Saša Popović priznaje da je povećanje mrežarine doprinijelo povećanju prihoda, ali priznaje i da će se dobit od 8,1 miliona sigurno smanjiti do kraja godine.

„Mi smo zadržali isti broj radnika i po tom osnovu nismo smanjili rashode, ali smo napravili uštede na nekim drugim stavkama što je doprinijelo povećanju dobiti na kraju prvog polugodišta. Ipak, neke investicije u koje smo već ušli nisu fakturisane prije izrade šestomjesečnog finansijskog izvještaja, što je uticalo na povećanu dobit“, objašnjava Popović za CAPITAL.

Nakon što ulaganje u te investicije bude proknjiženo, nastavlja on, to će svakako dovesti do smanjenja dobiti na kraju godine.

„Ali te investicije će doprinijeti smanjenju distributivnih gubitaka i efikasnijem poslovanju, što će se svakako odraziti na bolje poslovne rezultate u budućem periodu“, kaže Popović.

Poslije Elektrokrajine, odličan rezultat na kraju prvih šest mejseci ove godine ostvarila je Elektrodistribucija Pale koja je imala dobit od skoro 5,3 miliona KM ili za tri miliona maraka više nego u istom periodu prošle godine.

Direktor ovog preduzeća Aco Stanišić kaže da su povećanje mrežarine i novi tarifni postupak svakako doprinijeli povećanju prihoda, ali ističe da povećanje mrežarine nije automatski dovelo do rasta dobiti.

„Rast dobiti je rezultat smanjenja rashoda po pojedinim stavkama. Smanjili smo broj zaposlenih i angažovanje spoljnih saradnika, kao i troškove pojedinih nabavki, što se direktno odrazilo na rezultat“, kaže za CAPITAL Stanišić.

On ističe da će nastaviti sa smanjenjem rashoda i nastojati da zadrže uspjeh postignut na prvom polugodištu.

Elektro Hercegovina je prikazala šestomjesečnu dobit od 541.000 KM, što je uspjeh u odnosu na isti period prošle godine kada je prikazala minus od 268.000 KM.

I direktor Elektro Hercegovine Ognjen Kuljić priznaje da je povećanje mrežarine doprinijelo boljem poslovnom rezultatu, ali on ističe da se rezultati rada distributivnih preduzeća ne trebaju mjeriti kroz ostvarenu dobit i finansijske rezultate.

„Kod nas je najvažnije da je smanjen prekid snabdijevanja električnom energijom po potrošaču i po vremenu, a ne da se nužno ostvaruje što bolji finansijski rezultat. To su parametri prema kojima se treba vrednovati naš rad i uspjeh“, kaže Kuljić za CAPITAL.

On dodaje da su srezali sve troškove i da je to svakako doprinijelo boljem rezultatu nego u istom periodu prošle godine, ističući da vjeruje da će do kraja godine dodatno popraviti finansijski rezultat.

Elektro Doboj, kao što je prošle sedmice pisao CAPITAL, za prvih šest mjeseci ove godine desetostruko je smanjilo dobit u odnosu na isti period prošle godine. Dobit ovog preduzeće je sa 5,95 miliona na kraju prvog polugodišta prošle pala na svega 467 hiljada KM u prvoj polovini ove godine.

Najlošiji rezultat i dalje pravi Elektro-Bijeljina koja je prvo polugodište 2026. završila u plusu od svega 85.000 KM. To je skoro duplo lošije u odnosu na isti period prošle godine kada je imala dobit od 150.000 KM.

Poslovni rezultat ovog distributivnog preduzeća mogao bi da popravi kredit od deset miliona KM za koji je Vlada RS dala garancije na svojoj posljednjoj sjednici. Elektro-Bijeljina kredit od deset miliona uzima za izmirenje dospjelih obaveza.

(Capital)

Nastavi čitati

Aktuelno