Nakon višemjesečnog čekanja, pred Odborom za spoljne poslove američkog Senata održano je saslušanje Ronalda Johnsona, kandidata kojeg je predsjednik SAD Donald Trump nominovao za novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini.

Johnson, penzionisani brigadni general američkih marinaca, pred senatorima je predstavio prioritete svoje buduće misije. Iako se zbog njegove vojne biografije očekivalo da će bezbjednosna pitanja biti dominantna tema, u njegovom obraćanju značajno mjesto zauzeli su ekonomija, investicije, energetika i američki spoljnopolitički interesi.

Nominacija Johnsona formalno je razmatrana 17. septembra, zajedno sa kandidatima za ambasadorske funkcije u Srbiji, Kirgistanu, Zelenortskim Ostrvima i drugim diplomatskim pozicijama.

„Amerika na prvom mjestu“ kao okvir za djelovanje u BiH

Johnson je tokom saslušanja govorio o politici administracije Donalda Trumpa i pristupu koji bi, ukoliko bude potvrđen, primjenjivao u BiH.

U fokusu su, prema njegovom predstavljanju prioriteta, očuvanje stabilnosti BiH, saradnja sa svim relevantnim stranama u zemlji i stvaranje uslova za snažnije ekonomsko partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

Posebno mjesto u tom pristupu ima energetika, ali i drugi sektori u kojima bi američke kompanije mogle pronaći prostor za ulaganja.

Takav pristup uklapa se u širi naglasak administracije na ekonomsku diplomatiju i povezivanje diplomatskog angažmana sa američkim poslovnim i strateškim interesima.

Johnson je prije saslušanja u Senatu opisan kao bivši brigadni general sa više od četiri decenije profesionalnog iskustva, uključujući angažmane u različitim dijelovima svijeta i rad na pitanjima međunarodne sigurnosti i odbrambene saradnje.

„Ograničiti prostor za maligni uticaj Rusije i Kine“

Jedna od najdirektnijih poruka Johnsona odnosila se na Rusiju i Kinu.

„SAD su posvećene unapređenju stabilnosti i prosperiteta u regionu. Ako budem potvrđen, sarađivaću sa BiH i našim partnerima kako bismo ograničili prostor za maligni uticaj Rusije i Kine“, rekao je Johnson.

Dodao je da bi sarađivao sa američkim kolegama na suzbijanju transnacionalnog kriminala i drugih aktera koji, prema njegovoj ocjeni, koriste političke, ekonomske i sigurnosne slabosti u regionu.

Time je Johnson jasno naznačio da bi pitanje konkurencije velikih sila moglo biti jedan od elemenata njegove diplomatske agende u BiH.

Rubio ambasade vidi i kao alat ekonomske diplomatije

Johnsonov pristup u velikoj mjeri odgovara pravcu koji američki državni sekretar Marco Rubio promoviše u američkoj diplomatiji.

Rubio je javno govorio o većoj ulozi ambasada u unapređenju američkih ekonomskih interesa, odnosno o povezivanju diplomatskog rada sa pronalaženjem mogućnosti za američke kompanije na stranim tržištima.

Američki Stejt department i inače ekonomsku diplomatiju definiše kao jedan od instrumenata za unapređenje američkog ekonomskog i nacionalnog interesa, uključujući trgovinu i investicije.

U tom kontekstu, energetika BiH mogla bi biti posebno značajna oblast, s obzirom na strateški značaj energetskog sektora i potrebu za ulaganjima u infrastrukturu.

Partnerstvo umjesto nametanja rješenja

Johnson je tokom predstavljanja svoje politike naglašavao saradnju sa institucijama i partnerima u BiH.

Takav pristup podrazumijeva da američka ambasada ne bi bila usmjerena samo na političke i sigurnosne teme, već i na konkretne projekte u kojima postoji zajednički interes.

To bi moglo obuhvatiti energetiku, investicije, ekonomsku saradnju i pitanja regionalne stabilnosti.

Istovremeno, američka strana ostaje zainteresovana za ograničavanje ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu, što Johnson nije skrivao ni tokom senatorskog saslušanja.

Senatori ga pitali i o ratnom nasljeđu BiH

Tokom saslušanja bilo je i pitanja povezanih sa ratnim nasljeđem BiH, uključujući odnos prema veličanju Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog pred Haškim tribunalom, kao i političke izjave i djelovanje Milorada Dodika.

Predsjedavajući Odbora Jim Risch i demokratska članica odbora Jeanne Shaheen naglasili su značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH. Shaheen je posebno podsjetila na genocid u Srebrenici i potrebu da politički lideri u regionu jačaju demokratske institucije.

Johnsonovi odgovori bili su usmjereni na njegovu najavljenu ulogu ambasadora i saradnju sa različitim akterima u BiH.

Šta bi Johnsonova politika mogla značiti za BiH?

Ako njegova nominacija bude potvrđena, Johnson će u Sarajevo doći sa kombinacijom sigurnosnog iskustva i naglašene ekonomske agende.

Njegovo saslušanje pokazalo je nekoliko prioriteta: podršku stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH, saradnju sa domaćim institucijama, jačanje američkih ekonomskih interesa, posebno u energetici, te ograničavanje ruskog i kineskog uticaja.

Njegova nominacija sada ulazi u narednu fazu senatske procedure. Odbor za spoljne poslove Senata razmatra nominacije prije nego što se o njima eventualno odlučuje na plenarnom zasjedanju Senata.

Da je biti kum porodice predsjednika na crno najvažnija i najmoćnija funkcija u ovoj zemlji, pokazuje slučaj Mila Radišića.

On može da napravi poslovni kompleks u banjalučkom parku.

Može da otme zemlju porodici Vulić da bi napravio pristupni put do svog kompleksa i pri tom da angažuje MUP Republike Srpske da za njegov račun tuku i gaze vlasnika zemlje.

Može te zgrade da prodaje institucijama vlasti, i to po višestruko skupljoj cijeni.

Može jer je kum, a kum nije dugme.

To znaju i članovi Komisije za razmatranje žalbi koji su se proglasili nenadležnim da odluče o žalbi Pravobranilaštva BiH na odluku da Uprava za indirektno oporezivanje BiH za 99 miliona maraka kupi kumovu zgradu.

„Kod nas se oni koji su nadležni proglašavaju nenadležnim, a oni koji nisu nadležni to postaju“, kaže gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković i dodaje da ti nenadležni „sole“, odnosno daju pare.

Na pitanje ko su ti koji „sole“, Stanivuković odgovara da su to oni koji imaju interes.

„Vrh države, najuže rukovodstvo i kumovi dvije ključne porodice koji imaju interes da opljačkaju državu“, tvrdi Stanivuković.

Kada je u pitanju kum i pare, onda vjera, nacija i entitetska pripadnost ne predstavljaju prepreku.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša smatra da su političari iz Republike Srpske i Federacije na ovom slučaju radili zajednički.

„To je po onom principu: ja tebi, ti meni. Ja ću glasati za ono što tebi treba, ti ćeš glasati za ono što meni treba i ode 100 miliona iz budžeta“, kaže Blanuša.

A sve je moglo da se završi i sa znatno manje para da je zgradu prodavao neko drugi, a ne kum.

Draško Stanivuković tvrdi da objekat te površine, sa komplet opremom, ne može koštati više od 40 miliona maraka.

„Tih 60 miliona viška oni dijele na način da 10 daju za ‘posoliti’ razne komisije, a 50 ostane njima da se rastale.“

Tih 60 miliona, koje će kum i kumići dobiti na kafu, moglo se i trebalo se potrošiti na neke druge stvari.

Na recimo bolnice, na škole bez klime, na izgradnju srednje škole u Istočnoj Ilidži za koju Vlada Republike Srpske već deceniju ne želi da obezbijedi novac, jer je očigledno kum preči.

Za načelnika opštine Istočna Ilidža Marinka Božovića to je dokaz da ovaj sistem treba promijeniti iz temelja.

„Sistem treba dobro protresti, kao i sve institucije i u Republici Srpskoj i na nivou BiH. Svjedočimo otimanju 100 miliona maraka svih građana ove zemlje i jasno je svima kako je to osmišljeno, kako je provedeno i koji su ljudi učestvovali u tome“, tvrdi Božović.

U odbrani svoje namjere da potroše 100 miliona na kumovu zgradu, akteri afere potežu isprobano oružje i tvrde: oni koji su protiv kupovine zgrade, protiv su Banje Luke i Republike Srpske.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša ističe da je to, kako kaže, mantra koja se ponavlja kada nemaju odgovor na afere koje se dešavaju.

„Zgrada za potrebe Uprave u Banjalucu je potrebna, ali ne za 100 miliona“, kaže on.

Da li će kum do izbora uspjeti da se dočepa budžetskih miliona?

Oni koji to mogu da spriječe — ćute.

Kancelarija za žalbe proglasila se nenadležnom za to pitanje.

Pravobranilaštvo BiH pokrenulo je upravni postupak protiv Komisije i čeka odluku Suda BiH.

Sud BiH čeka da Tužilaštvo BiH kaže svoj stav. A Tužilaštvo BiH poručuje: „Razmatramo to pitanje i javnost će biti obaviještena na vrijeme.“

A vrijeme curi, baš kao i budžetski milioni.

Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom posljednjih izjava Milorada Dodika o predsjedniku SDS-a i kandidatu te stranke za predsjednika Republike Srpske Branku Blanuši.

Bodiroga je u objavi iznio niz kritika na račun Dodika, osvrćući se na njegovu političku prošlost i poteze koje mu pripisuje, dok je istovremeno stao u odbranu Blanuše. Njegove tvrdnje predstavljaju političke ocjene i navode autora objave.

„Blanuša nije ničiji kum“

Bodiroga je posebno kritikovao način na koji Dodik govori o Blanuši.

„Branko Blanuša nije ničiji kum, nije završio magistarske i doktorske studije na privatnom univerzitetu, a nije ni švercovao cigarete početkom devedesetih godina“, naveo je Bodiroga.

Dodao je da, prema njegovoj ocjeni, Blanuša zbog toga nije osoba koja bi trebalo da odgovara na, kako tvrdi, „laži“ koje plasira Dodik.

Naslov svoje objave Bodiroga je vezao za Dodikove nekadašnje odnose sa američkom politikom, podsjećajući na izraz koji je bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt svojevremeno koristila govoreći o Dodiku.

Bodiroga nabraja Dodikove ranije političke stavove

U nastavku objave Bodiroga je naveo niz političkih stavova i poteza koje pripisuje Dodiku tokom njegove višedecenijske političke karijere.

„Milorad Dodik je bivši član Komunističke partije, reformista Ante Markovića, čovjek koji se zalagao za nezavisnost Crne Gore i podjelu Kosova i Metohije, koji je izjavio da je Radovan Karadžić ukrao 36 miliona maraka i da Ratko Mladić nije nikakav heroj, čovjek koji je priznao genocid u Srebrenici, koji je bio za Vens-Ovenov plan i Prudski sporazum“, naveo je Bodiroga.

On je Dodiku pripisao i odgovornost za stanje u institucijama i društvu Republike Srpske, tvrdeći da su „podobni napredovali, a najbolji se sele ili su na birou“.

Ove navode Bodiroga je iznio kao dio političkog odgovora na Dodikove posljednje kritike Blanuše.

Spor se vodi i oko institucija i zapošljavanja

Bodiroga je u nastavku objave tvrdio da Blanuša nije bio dio političkih aranžmana koje on pripisuje Dodiku, niti je, kako navodi, povećavao budžete pojedinim institucijama na nivou BiH.

Posebno se osvrnuo na pitanje zapošljavanja u Republici Srpskoj, iznoseći tvrdnju da su konkursi u javnim institucijama unaprijed određeni i da se od kandidata traži potvrda o stranačkoj pripadnosti.

„I da, nije samo svaki mogući konkurs u Republici Srpskoj namješten, nego i osoba koja treba da bude primljena na namještenom konkursu mora dobiti pismeno uvjerenje da je član SNSD-a od predsjednika opštinskog ili gradskog odbora te stranke iz mjesta u kojem se nalazi institucija koja treba da zaposli tu osobu“, naveo je Bodiroga.

Za ove tvrdnje u njegovoj objavi nisu navedeni konkretni dokazi ili pojedinačni konkursi.

Politički sukob Dodika i Blanuše sve otvoreniji

Bodirogin istup dolazi nakon što je Dodik u petak ponovo kritikovao Blanušu, između ostalog zbog njegovih navoda o zapošljavanju u Republici Srpskoj i najave formiranja kancelarije za zaštitu interesa građana. Dodik je Blanušu pozvao i na televizijsko sučeljavanje.

Dvojica političkih blokova posljednjih sedmica razmjenjuju sve oštrije poruke u okviru kampanje za predsjednika Republike Srpske.