Connect with us

Svijet

DA LI JE MIR U POJASU GAZE NA VIDIKU? Amerika, Egipat i Katar tvrde da je ovo KLJUČ za okončanje borbi

SAD, Egipat i Katar vide sporazum o taocima kao ključ za okončanje borbi i obećanje da će se sukob okončati

Izgleda da su se Izrael i Hamas preko posrednika (Egipat, Katar, SAD) dogovorili o dužem, možda dvomjesečnom, primirju i oslobađanju preostalih 136 izraelskih talaca i nepoznatog broja palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. Hamas je spreman da oslobodi sve preostale taoce, piše Volstrit žurnal (VSJ), u zamjenu za dugotrajnije, možda čak i tromjesečno primirje, i da se palestinski civili slobodno kreću po enklavi.

SAD, Egipat i Katar vide sporazum o taocima kao ključ za okončanje borbi i obećanje da će se sukob okončati. Saudijska televizija Al Šark javila je da se Bret Mekgurk, izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok, sastao sa šefom egipatske obavještajne službe Abasom Kamelom u Kairu.

Bilo je riječi o “unapređenju pregovaračkog procesa”, posebno o taocima i dopremanju humanitarne pomoći u pojas Gaze. Agencija Rojters prenosi da je, pozivajući se na izvore u egipatskoj obavještajnoj zajednici, dogovoreno primirje od najmanje mjesec dana (podsjetimo da je šef izraelske obavještajne službe Mosad Dejvid Barnea predložio dvomjesečno primirje, ali je problem i dalje dogovor o ‘definitivnom kraju sukoba’ u Pojasu Gaze, odnosno kako bi Pojas Gaze funkcionisao nakon završetka izraelske operacije, jer premijer Benjamin Netanjahu i dalje govori da je cilj ‘uništiti Hamas tako da više nije na vlasti u Pojasu Gaze’.

Diplomate uključene u posredovanje između Izraela i Hamasa pozvale su obje strane da se dogovore oko okončanja sukoba, koji bi prošao kroz nekoliko faza, počevši od oslobađanja talaca do povlačenja izraelskih snaga i okončanja rata u Gazi. Zbog toga, kako prenosi Rojters, Hamas traži od posrednika da Izrael ponudi garancije da neće obnoviti napade kada svi izraelski taoci budu oslobođeni ili razmijenjeni. Do dogovora o prekidu vatre došlo je u trenutku najžešćih sukoba kod Kan Junisa na jugu Gaze gdje se, navodno, nalaze najvažniji lideri militantnog pokreta Hamas koji su ostali u Gazi – Jahja Sinvar i Mohamed Dejf. U ovim borbama u utorak je poginuo 21 izraelski vojnik, što je najviše u jednom danu od početka sukoba.

Izrael je zahtijevao da Sinvar i Dejf i njihovi najbliži saradnici (šest ljudi) napuste Gazu (podsjetimo se da glavni lideri Hamasa žive u Bejrutu i ​​Kataru), a zauzvrat će se izraelske snage povući iz nekih oblasti Gaze i dozvoliti civilima da se vrate u kuće na sjeveru pojasa. Međutim, Hamas je spreman da pristane na oslobađanje ili razmjenu preostalih talaca i na neke druge ustupke, osim da njegovi lideri napuste pojas Gaze.

Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je da će SAD podržati “što je duže moguće” prekid vatre u zamjenu za oslobađanje talaca. “Apsolutno smo za to, posebno ako nam to pruži priliku da izvučemo taoce i unesemo više humanitarne pomoći”, rekao je Kirbi. Podsjetimo, porodice izraelskih talaca vrše pritisak na vladu da prihvati dogovor, a prije nekoliko dana su upali na sjednicu skupštinskog Odbora za finansije zahtijevajući od vlade da oslobode sve njihove rođake.

U Izraelu je sve više protesta koji zahtijevaju odlazak premijera Benjamina Netanjahua, posebno kada su vladini zvaničnici priznali da tokom skoro četvoromjesečne opsade nisu uništili ni 30 odsto snaga Hamasa, niti su likvidirali nekog važnog komandanta Hamasa u Gazi.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno