Svijet
DA LI JE MOGUĆA ESKALACIJA SUKOBA NATO-a i Rusije i kakve bi bile posljedice?

Prema trenutnoj političkoj situaciji, mogućnost direktnog sukoba između NATO-a i Rusije i dalje ostaje jedno od najvažnijih pitanja u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi. Dok se obje strane trude da izbjegnu direktnu vojnu konfrontaciju, nekoliko faktora ukazuje na potencijalne rizike koji bi mogli dovesti do eskalacije.
Politički i vojni kontekst
Napetosti između NATO-a i Rusije intenzivirane su nakon događaja u Ukrajini 2014. godine, aneksije Krima i rata u Donbasu. Aktuelni sukob u Ukrajini, koji je eskalirao invazijom Rusije 2022. godine, dodatno je zaoštrio odnose. NATO kontinuirano pruža vojnu i logističku podršku Ukrajini, što Moskva vidi kao prijetnju svojoj sigurnosti. U tom kontekstu, moguće su greške u kalkulacijama koje bi mogle dovesti do direktne konfrontacije.
Posljedice mogućeg sukoba
Potencijalni rat između NATO-a i Rusije imao bi katastrofalne posljedice po globalnu sigurnost i stabilnost. Nuklearna dimenzija konflikta, s obzirom na nuklearne arsenale obje strane, predstavlja najveću prijetnju, ne samo za zaraćene strane, već i za cijeli svijet. Osim nuklearnih prijetnji, konvencionalni rat bi doveo do masovnih ljudskih žrtava, razaranja infrastrukture i dugoročnih ekonomskih posljedica.
Potencijalna žarišta širom svijeta
Osim tenzija između NATO-a i Rusije, na globalnoj sceni postoje i druga značajna žarišta koja prijete globalnom miru i stabilnosti.
Izrael i Iran
Sukob između Izraela i Irana seže decenijama unazad i uključuje različite oblike neprijateljstava, od političkih preko ekonomskih do vojnih. Iranski nuklearni program i izraelski odgovori na njega dodatno podižu rizik od otvorenog sukoba, koji bi mogao uključivati i druge regionalne i globalne aktere.
Kina i Tajvan
Napetosti između Kine i Tajvana također predstavljaju ozbiljan izazov za međunarodni poredak. Kina smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i ne isključuje mogućnost upotrebe sile za ostvarenje tog cilja. Američka podrška Tajvanu dodatno komplikuje situaciju, stvarajući potencijal za konflikt koji bi mogao imati široke regionalne i globalne posljedice.
Korejsko poluostrvo
Sjeverna Koreja i njeni nuklearni kapaciteti predstavljaju kontinuiranu prijetnju za stabilnost Istočne Azije. Iako trenutne tenzije nisu na vrhuncu, svaki novi test ili vojna provokacija može eskalirati u ozbiljan konflikt koji bi uključivao Sjedinjene Države, Južnu Koreju i Japan.
S obzirom na trenutne geopolitičke dinamike, mogućnost direktnog sukoba između NATO-a i Rusije, iako mala, ne može biti potpuno isključena. Svi potencijalni konflikti širom svijeta, uključujući one između Izraela i Irana, Kine i Tajvana, te situaciju na Korejskom poluotoku, zahtijevaju stalnu pažnju međunarodne zajednice. Održavanje mira i stabilnosti zahtijeva kontinuirane diplomatske napore i saradnju među glavnim globalnim akterima kako bi se spriječile katastrofalne posljedice koje bi donijela eskalacija ovih sukoba.
Banjaluka24
Svijet
STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.
Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.
Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.
On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.
Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.
Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.
Svijet
POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.
U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.
“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.
Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.
Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.
U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.
Svijet
ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.
“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.
On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.
On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.
“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.
“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.
On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.
“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.
“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.
Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.
Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.
“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.
-
Politika3 dana ago
KOVAČEVIĆ UDARIO NA VUKANOVIĆA “On je sredstvo Sarajeva za ostvarenje njihovog cilja – POLITIČKU ELIMINACIJU DODIKA”
-
Politika2 dana ago
„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM
-
Politika2 dana ago
DODIK PORUČIO “Dok sam ja predsjednik, SRPSKU NEĆE USPJETI OTETI”
-
Banjaluka1 dan ago
“PODMETANJE NOGE” OD STRANE SNSD-a: Iz PDP-a kritikovali odbijanje naplate parkinga u Banjaluci i POVEĆANJE VRIJEDNOSTI nekretnina
-
Politika2 dana ago
STEVANDIĆ TAGOVAO TRAMPA I MASKA “Prvi smo vas podržali” (FOTO)
-
Politika1 dan ago
NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ U PRIJEDORU “PDP će biti još jači i bliži narodu”
-
Politika1 dan ago
DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)