Connect with us

Region

DA LI JE OVO REALNO? Firma DJETETA OD 11 GODINA rekonstruiše prugu do Mađarske

Kompanija LHR kao podizvođač na rekonstrukciji pruge od Novog Sada do Mađarske bila je angažovana za radove na bušenju temeljne jame od šipova, od 128. do 184. kilometra. Međutim, ono što je njena specifičnost u ovom slučaju jeste da je 100% u vlasništvu djeteta od 11 godina.

Ova neobična situacija podstakla nas je da istražimo u koliko firmi u Srbiji maloljetnici imaju udio. I kakva su njihova prava kao vlasnika ili suvlasnika biznisa.

Cigarete ne smiju da kupuju. Nije im dozvoljeno ni da u korpu stave alkohol, pa ni onaj nešto manje žestok. Maloljetni građani Srbije, s druge strane, sasvim regularno mogu da budu vlasnici biznisa. I jesu. Prema podacima Agencije za privredne registre, malolietnici trenutno posjeduju ili imaju udio u 171 aktivnoj kompaniji u Srbiji.

Među preduzetnicima ih nema. Zakon je nešto striktniji kada je riječ o sposobnosti koja je neophodna za ovaj status.

„S obzirom na to da je odredbom člana 83. stav 1. Zakona o privrednim društvima, između ostalog, propisano da je preduzetnik poslovno sposobno fizičko lice, maloljetno lice ne može biti poduzetnik“, pojasnili su nam u APR.

Istovremeno su ukazali da u skladu sa odredbom člana 13 istog zakona, maloljetno lice može biti osnivač društva, ali ne jedini. Ne može biti osnivač jednočlanog društva.

Direktori tek sa 18 godina
U dubini podataka registra privrednih društava u Srbiji tako se može naići na firme čiji vlasnici ili suvlasnici imaju svega 10 godina. Advokat Valentina Stanković iz Advokatske kancelarije Momčilović nam objašnjava u kojim je to situacijama moguće.

Kako kaže, Zakon o privrednim društvima ne predviđa eksplicitno položaj maloljetnika u njima. Sa druge strane, Porodični zakon propisuje da se poslovna sposobnost stiče sa punoljetstvom. Ta sposobnost je neophodna za preduzimanje pravnih poslova kao što su osnivanje privrednog društva.

„Dakle, maloljetnik ne može da osnuje privredno društvo. Takođe je i za upravljanje privrednim društvom potrebna poslovna sposobnost, te maloljetnik ne može da bude ni direktor“, pojašnjava advokat Valentina Stanković. To se odnosi na voljno osnivanje privrednog društva. Sa druge strane, dešavaju se situacije da privredno društvo naslijedi maloljetnik. Bilo zakonskim nasljeđivanjem ili testamentom, a sve u skladu sa osnivačkim aktom. Nasljeđem može da dođe do situacije da maloljetnik postane vlasnik privrednog društva“.

U praksi tako maloljetnik može da bude vlasnik cjelokupnog jednočlanog privrednog društva. A može da bude i vlasnik određenog procenta. On zapravo kao dio imovine, uz sve drugo što posjeduje, ima i firmu ili udio u njoj.

Ali, nije u istoj situaciji kao stasali vlasnici. On tom firmom ne može da – upravlja.

„Za svako raspolaganje će biti ovlašćen zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj. Čak je i zastupniku potrebna saglasnost Centra za socijalni rad. Primjera radi, ako je maloljetnik naslijedio udio u privrednom društvu, pa želi da ga proda, kupoprodajni ugovor može u njegovo ime da zaključi zakonski zastupnik uz saglasnost Centra za socijalni rad“, kaže Valentina Stanković.

Ako može da se ženi – može i da se pita
Postoji jedna specifična situacija u kojoj maloljetnik ranije stiče poslovnu sposobnost. Porodični zakon predviđa tu mogućnost i sa 16 godina. Samo prije toga bi morao da se oženi, uda ili postane roditelj.

„Ukoliko se sve ove okolnosti poklope, da je maloljetnik po nekom od ova dva osnova stekao poslovnu sposobnost i da je stekao udio u firmi, onda će čak iako je maloljetan moći samostalno da raspolaže svojim udjelom ili da bude direktor firme. U praksi su ovo izuzetno rijetke situacije“, priznaje Valentina Stanković.

Zakon eksplicitno kaže da poduzetnik mora da bude poslovno sposobno lice. Maloljetnik bi to mogao da bude samo u slučaju ovog izuzetka ako je stekao poslovnu sposobnost sa 16 godina. Ako se oženio ili dobio dijete.

Kada se pita Centar za socijalni rad
Scenario po kome maloljetni građani Srbije mogu da budu vlasnici kompanija nameće nekoliko pitanja. Prvo je – ko zapravo upravlja tim firmama.

„Udjelom u firmi će upravljati u tom slučaju zakonski zastupnik u ime maloljetnika, a uz neophodnu saglasnost Centra za socijalni rad. Ovo je sa aspekta vlasništva u firmi. Kada je riječ o upravljanju firmom u funkciji direktora, to maloljetnik ne može da bude. Osim izuzetka sa 16 godina“, odgovara Valentina Stanković.

Zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj potpisuje ugovore i dokumenta. Posebno interesantan dio je i ko je odgovoran u slučaju spora.

„Tuženi bi bio maloljetnik, a njega bi zastupao zakonski zastupnik, koji može da angažuje advokata. Opet odgovor na ovo pitanje zavisi od konkretne tužbe te odgovor može i da se razlikuje“, kaže advokatica Stanković.

Vlasnici po volji predaka
Iz ugla advokatske prakse, maloljetnici postaju vlasnici najčešće – nasljeđivanjem.

„Dešava se da se ostavi testamentom udio u firmi, a da nasljednik bude maloljetan u momentu nasljeđa. Sukob interesa nismo imali u praksi kao razlog“, dodaje Valentina Stanković.

Možda ne previše upadljivo, te javnost je prije nekoliko godina čula za slučaj jednog stranačkog funkcionera čija su maloljetna djeca bila suvlasnici firmi.

„Prenos takođe može da bude jedan od načina. Kroz ugovor o poklonu ili kupoprodajni ugovor na primjer. Na taj način maloljetnik može da stekne udio u privrednom društvu. Ovo je zaista rijetka situacija“, ponavlja Valentina Stanković.

I u slučaju funkcionera se ispostavilo da su maloljetna djeca naslijedila udjele poslije ostavinske rasprave. Udjele su naslijedili od očeve majke. Djeca su tada imala šest i devet godina. Provjerom aktuelnih podataka, vidi se da više nisu suvlasnici prve, ali jesu druge kompanije. Drže po polovinu udjela i sada imaju devet odnosno 12 godina. Forbes Srbija

Related Topics:

Region

ČUDO PRIRODE U VOJVODINI: Roze termalno jezero privlači turiste iz cijelog regiona

U vojvođanskom selu Pačir nalazi se jedinstveno roze termalno jezero, čija voda obiluje mineralima i ljekovitim svojstvima. Mještani su, koristeći prirodni potencijal, napravili banju koja privlači goste iz cijele Bačke i susjednih mađarskih opština.

U malom selu Pačir, u opštini Bačka Topola, priroda je podarila pravo malo čudo – slano, termalno i lekovito jezero neobične roze boje, kakvo se može videti samo na retkim mjestima širom svijeta, od Australije i Bolivije do Indije ili Rusije.

Mještani su pre šest godina iskoristili ovaj prirodni potencijal i sami izgradili termalnu banju, koja danas privlači goste iz cijele Bačke, ali i susjednih mađarskih opština.

Jezero površine oko 2.000 metara kvadratnih ima jedinstvenu boju, koja je tokom dana različitih nijansi ružičaste i crvenkaste, a njena pigmentacija potiče od visokog sadržaja joda, broma i litijuma.

Mineralne soli u vodi dostižu čak 20,6 grama po litru, dok je koncentracija natrijum-hlorida 17 grama.

Prema riječima Ota Nađa, predstavnika mjesne zajednice Pačir, termalna voda dolazi sa dubine od 1.400 metara, gdje na izvoru ima temperaturu od 72 stepena Celzijusa.

Kako voda protiče do jezera udaljenog skoro kilometar, hladi se na oko 30 stepeni, što je idealno za kupanje i terapiju tokom toplijih dana.

Prije par godina u sklopu kompleksa izgrađen je i zatvoreni dio sa dva bazena, gdje voda ima temperaturu od 32 do 34 stepena, što omogućava korišćenje banje tokom cijele godine. Kapacitet banje je oko 1.000 gostiju.

Oto Nađ ističe da je banja poznata po lekovitim svojstvima, posebno za oboljele od kožnih bolesti poput psorijaze, zatim za pacijente sa degenerativnim reumatskim oboljenjima i one koji se oporavljaju od povreda.

Ideja o osnivanju banje rodila se još 2008. godine, kada su mještani Pačira aplicirali za sredstva Fonda za kapitalna ulaganja, koja su potom iskorišćena za bušenje termalnog bunara.

Nakon toga, vlastitim sredstvima, nastavili su izgradnju banjskog kompleksa, pokazujući da se upornošću i zajedničkim radom mogu ostvariti i velike ideje u malim sredinama.

Danas, ovo neobično roze jezero i banja predstavljaju jedinstvenu turističku atrakciju u regionu, rijetkost ne samo po boji vode već i po ljekovitim kvalitetima, koja polako ali sigurno osvaja srca posjetilaca i daje novu nadu ovom vojvođanskom selu.

Roze jezera su prava rijetkost
Inače, dok su prava termalna, ljekovita roze jezera retka, postoje neka plitka slana ili slana jezera u Evropi koja mogu imati roze ili crvenkaste nijanse uslijed prisustva specifičnih mikroorganizama ili minerala.

Primjera radi, Jezero Lagunas de Fuente de Piedra (Španija) – poznato je po velikim populacijama flamingosa i sadrži visok sadržaj soli, što ponekad daje vodi blago roze tonove.

Takođe, tu je i jezero Salina di Cervia (Italija) u sjevernoj Italiji gdje postoji solana sa plitkim bazenima gdje se mogu vidjeti roze nijanse vode zbog prisustva halofilnih mikroorganizama.

Pačir je svakako interesantna rijetkost u Srbiji i regionu jer kombinuje termalnu ljekovitu vodu sa ovom egzotičnom bojom, što nije često viđeno u Evropi.

(EUpravo zato)

Nastavi čitati

Region

MNOGIMA SE ITEKAKO ISPLATI! Pogledajte koliko zarađuju oni koji odu raditi sezonu u Hrvatskoj

Prosječna plata u Srpskoj ne pokriva osnovne životne troškove. Istovremeno, sezonski radnici u turizmu u Hrvatskoj zarađuju mjesečno dosta više od radnika u Srpskoj, čak i onih koji imaju diplomu fakulteta.

U aprilu je prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosila 1.473 KM, što je oko 750 evra. Prosječna neto plata u Hrvatskoj u februaru 2025. iznosila je 1.416 evra, skoro duplo više. Međutim, još izraženija razlika vidi se kada se u obzir uzmu konkretna zanimanja, posebno u sektoru ugostiteljstva.

U Srpskoj, prosječna plata u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosi oko 1.200 KM, dok konobar u Hrvatskoj tokom ljetne sezone može zaraditi od 1.200 do 2.000 evra, i to uz plaćen smještaj i obroke.

Šankeri u Hrvatskoj zarađuju i više – od 1.400 do 1.900 evra, uz bakšiš koji mjesečno zna donijeti dodatnih 300 do 500 evra.

Kuvari u Srpskoj imaju nešto veću platu od konobara, ali i dalje daleko ispod prosjeka svojih kolega u Hrvatskoj, gdje se plata za ovu poziciju penje i do 2.500 evra.

Možda i najporazniji podatak je činjenica da neki visokoobrazovani kadrovi u Srpskoj, često zarađuju manje od sezonskih radnika na Jadranu.

Na primjer, hostese u Hrvatskoj zarađuju 1.000 do 1.500 evra, nerijetko i bez prethodnog radnog iskustva. Recepcioneri, takođe sezonski radnici, imaju platu između 1.200 i 1.600 evra, što nadmašuje prihode većine početnika u struci u Srpskoj. Dodatna pogodnost je plaćen smještaj i prijava od prvog dana na poslu.

Nekada je sezonski rad bio rezervisan za studente i mlade koji žele da „zarade nešto preko ljeta“, ali danas na more odlaze i kvalifikovani radnici, majstori, pravnici, inženjeri, novinari. I to zbog jednostavne računice.

Za 3 mjeseca sezonskog rada u Hrvatskoj mogu uštedjeti više nego što bi kod kuće zaradili za pola godine, pa i više.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Region

MINISTAR PROSVJETE SRBIJA: Ne zna se datum upisa novih studenata

Ministar prosvjete Srbije Dejan Vuk Stanković izjavio da se, s obzirom na situaciju na univerzitetima, ne zna datum upisa novih studenata i da on neće biti isti na svim fakultetima.

“Nisu svi istovremeno krenuli sa nadoknadom. Različiti fakulteti imaju različite planove i mehanizme nadoknade, jer imaju i različite tipove nastave. Kod teorijske je lakše nadoknaditi propušteno, a kod praktične je to mnogo teže”, rekao je Stanković.

On je istakao da će sigurno biti izmjene univerzitetskog kalendara i da je Ministarstvo spremno da ponudi svoje usluge svim Univerzitetima u Srbiji i stručno uputstvo za realizaciju upisa.

“Propuštena nastava mora da se nadoknadi, a država svakako neće nasesti na bilo kakve trikove, poput samoproglašenih ilegalnih štrajkova ili maštarija o mirovanju godine i statusa studenata bez stvarnog pokrića”, rekao je Stanković za “Politiku”.

On je istakao da blokaderi različitih političkih “boja” nikako da shvate da je univerzitet jednako ozbiljan posao kao politika, samo što ima drugačije zahtjeve, zaplet i epilog.

Stanković je naveo i da je zahtjev za izborima politički, odnosno da ovo nije priča samo o studentima i njihovom buntu već da neko želi vlast i da je spreman da se do posljednjeg atoma studentske energije bori da bi došao do privilegija vlasti i statusa moći.

Nastavi čitati

Aktuelno