Connect with us

Svijet

Da li je ubistvo unuke milijardera povezano sa otmicom starom 22 godine

Policija Memfisa uhapsila je muškarca sa kriminalnom istorijom za otmicu i ubistvo bogate nasljednice Elize Flečer.

Sada, istražitelji provjeravaju da li je otmica koju je osumnjičeni izveo prije više od dvije decenije povezana sa ovim zločinom.

Mlada žena oteta dok je trčala u ranim satima, njeno tijelo pronađeno je bačeno iza visoke trave u napuštenoj kući a bivši zatvorenik sa istorijom nasilja brzo je optužen za njenu otmicu i ubistvo.

Smrt 34-godišnje vaspitačice u obdaništu u Memfisu i majke Elize Flečer je na prvi pogled izgledala kao tragično poznata kriminalistička priča u savremenoj Americi – klasični zločin bez predumišljaja koji uključuje slučajnu žrtvu uobičajenog kriminalca koji se upravo zatekao u pogrešno mjesto u pogrešno vrijeme.

Snimak sa nadzorne kamere na kojoj Flečer džogira podstakla je poznata upozorenja mladim vježbačima da menjaju svoje rute, da budu na oprezu i da nose biber sprej.

Pa ipak, Ameriku je “opčinio” ovaj slučaj jer su uzastopna otkrića i o žrtvi nasljednici i o optuženom Kleoti Abstonu, navela iskusnog bivšeg istražitelja FBI da iznese šokantnu tvrdnju – da je ubistvo možda bilo sve samo ne slučajno, piše Dejli mejl.

Privilegovano odrastanje
Eliza Flečer, majka dvoje male djece, bila je unuka hardverskog magnata i nasljednica njegovog posla vrijednog više milijardi dolara. Džozef Orgil III, koji je umro 2018, vodio je Orgil, distributera hardvera i bio je poznati biznismen i filantrop. Kompanija je 143. po veličini u privatnim rukama u SAD sa prihodom od 3,2 milijarde dolara prošle godine.

Ako postoje detalji o prošlosti Flečerove koji sugerišu da ona možda nije slučajno bila meta, činjenice o njenom navodnom ubici takođe sugerišu da on možda imao više od ubistva na umu, navodi britanski tabloid.

On je 2000. godine, kada je imao 16 godina, sa saučesnicom Market Kobins, natjerao istaknutog advokata iz Memfisa da uđe u prtljažnik svog “mercedesa” pod prijetnjom pištolja dok se vraćao sa zabave u ranim satima i odvezao ga do benzinske pumpe kako bi sa bankomata podigao novac.

Međutim, advokat Kemper Durand uspio je da pobjegne nakon što je upozorio naoružanog čuvara koji je ušao na benzinsku pumpu.

Durand je rekao da je, dok se vozio unaokolo oko dva sata, čuo Kobinsovu kako moli Abstona da pusti čovjeka. Advokat je rekao da nije sumnjao da će na kraju biti ubijen i primjetio je da je, kao rezultat “zatvorskog hvalisanja” – Abstonu bilo potrebno više od godinu dana da prizna svoju krivicu.

On je 2001. osuđen za tešku otmicu i tešku pljačku na 24 godine zatvora, ali je – uprkos dugoj kriminalnoj istoriji koja je počela kada je imao 12 godina i uključivala je siovanje, teški napad oružjem i krađu – pušten ranije, u novembru 2020. Prethodne godine zvučao je kao reformisani lik na Fejsbuku, koji je pisao kako je najveća lekcija koju je naučio da ništa ne forsira.

– Razgovori, prijateljstva, veze, pažnja, ljubav, sve što je prisiljeno jednostavno nije vrijedno borbe – naveo je on.

Nevjerovatna veza
Pa ipak, postoji nešto više od Abstonovog iskustva – otmica bogatih ljudi kako bi ih opljačkao – što ukazuje da je ovaj zločin bio s predumišljajem. U stvari, Durand je radio u istoj advokatskoj kancelariji – prestižnoj praksi Luisa Tomasona – kao ujak Elize Flečer, Majkl Kini, koji je bio portparol porodice otkako je nestala.

– Ovo je veoma značajan trag i siguran sam da će FBI, američki maršali i TBI (Biro za istragu Tenesija) pažljivo ispratiti ovu vezu – rekla je Dženifer Kofindafer, stručnjak za kriminal, koja je prva i otkrila bizarnu vezu.

Napomenula je da su istražitelji pretresli kuću Elize Flečer i odnijeli kompjuter, automobil i drugu imovinu, uključujući baštenske makaze. To, navodi Dejli mejl, teško da liči na slučajan ulični susret i Kofindafer pretpostavlja da traže moguću vezu sa Abstonom.

Na papiru, takva veza izgleda malo vjerovatna. Flečer se udala za Ričarda, koji je radio za lokalno brodogradilište, 2014. godine, nakon susreta u njihovoj lokalnoj prezbiterijanskoj crkvi gdje su oboje bili vodeći članovi grupe.

Memfis magazin, koji je pratio njihovo vjenčanje inspirisano šumom, opisao ju je kao “prirodnu“ djevojku — voljela je da bude na otvorenom, sport i bila je fina, a planovi za njeno venčanje proizašli su iz njene ličnosti i stila. Predavala je u lokalnoj episkopalnoj školi i nekada je trenirala fudbal.

Tragično trčanje
Ljubiteljku džogiranja koja se kvalifikovala da se takmiči na Bostonskom maratonu, snimila je sigurnosna kamera u petak oko 4.20 ujutro dok je trčala po kampusu Univerziteta u Memfisu u blizini njihove kuće.

Njen suprug Ričard je prvi put prijavio njen nestanak u 7 ujutro, nakon što nije došla kući nakon redovnog trčanja u 4 sata ujutro. Policija je pokrenula četvorodnevni lov i pročeščkali su nekoliko šumskih površina u blizini njene kuće.

U nedjelju ujutro, policija je saopštila da je uhapsila 38-godišnjeg Abstona na osnovu bezbjednosnih snimaka Elize Flečer na njenoj ruti za džogiranje.

Nadzorna kamera snimila je muškarca koji joj je brzo prišao na raskrsnici i, dok se borila, naterao je da uđe u crni terenac koji je snimljen kako prolazi pored nje, a zatim čeka da ona protrči. Sjedili su u automobilu, za koji policija vjeruje da je krstario okolinom skoro pola sata, oko četiri minuta prije nego što je krenuo.

Policija je saopštila da je na mjestu događaja pronašla papuče i njen mobilni telefon i da se DNK unutra poklapa sa Abstonovom iz njegove kriminalne evidencije. Istražitelji su takođe rekli da je njegov mobilni telefon bio aktivan u toj oblasti, dok se na ostalim bezbjednosnim snimcima od prethodnog dana vidi da osumnjičeni nosi iste papuče.

Iako je registarska oznaka vozila bila nejasna na snimku, američki maršali su ga pronašli u subotu u stambenom kompleksu u jugoistočnom Memfisu gdje živi njegov brat Mario.

Policija kaže da je Abston, kada su pokušali da uhapse tamo, pokušao da pobjegne. On je već bio pod istragom – i sada se suočava sa dodatnim optužbama – nakon što je jedna žena rekla da je 1. septembra ukrao njen novčanik i koristio njene kartice na benzinskim pumpama.

Svjedoci su rekli da su ga ranije vidjeli kako temeljno čisti patosnice u vozilu i uglavnom se čudno ponaša. Mario – koji se suočava sa odvojenim optužbama za drogu i posjedovanje oružja – i jedna svedokinja rekli su istražiteljima da su vidjeli Abstona kako pere svoju odeću u lavabou. Policajci su u stanu pronašli poluautomatski pištolj i vagu sa kesama heroina i fentanila.

Uprkos tome što je policija intervjuisala Abstona, koji radi za lokalnu kompaniju za čišćenje, on je odbio da im pomogne da pronađu Elizu Flečer za koju su detektivi vjerovali da je pretrpela “ozbiljne povrede” tokom otmice. Prvobitno je optužen za otmicu i manipulisanje dokazima

Najgori strahovi
Međutim, u ponedjeljak popodne, policija je pronašla njeno tijelo u dugoj travi iza napuštene kuće u blizini kuće Marija Abstona – nekih sedam milja od mjesta gdje je kidnapovana. Policija je pronašla njene pantalone za trčanje u vreći za smeće četvrt milje dalje.

Krvava mrlja ostala je na dnu stepenica pored prljavštine gdje se nalazilo njeno tijelo, dok su se muve još uvek rojile po tom području, a mještani su izvještavali o “smradu raspadanja”.

Na kratkom sudskom ročištu, obučen u zelenu zatvorsku odjeću, Abston je ležerno odgovarao na pitanja sudije prije nego što je odveden sa rukama vezanim na leđima. Rekao je da ne može da priušti kauciju od 500.000 dolara ili pravno zastupanje.

U međuvremenu, oni koji su voljeli Lizu Flečer – uključujući porodicu koja je ponudila nagradu od 50.000 dolara za informacije koje bi dovele do njenog bezbjednog povratka – ostavljeni su suočeni sa razornim gubitkom.

– Slomljeno nam je srce i uništeni ovim besmislenim gubitkom – navodi se u saopštenju porodice. “Liza je bila velika radost mnogima – svojoj porodici, prijateljima, kolegama, studentima, roditeljima, članovima njene skupštine Druge prezbiterijanske crkve i svima koji su je poznavali”.

Episkopalna škola Svete Marije, u kojoj je predavala, rekla je da im je “slomljeno srce“ zbog smrti “naše voljene učiteljice, koleginice i prijateljice“.

Stiven Malroj, lokalni okružni tužilac, rekao je da je ubistvo bilo “izolovani napad stranca”, ali policija kaže da još istražuje motiv i mogućnost da su drugi bili umiješani. Da li bi to mogla biti samo čudna koincidencija ili bi moglo biti relevantno da su u razmaku od 22 godine počinjena dva zločina nad ljudima povezanim sa istom lokalnom advokatskom kancelarijom?

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno