Connect with us

Društvo

DA LI STE ZNALI? BiH nije izvezla nijedan metak u Iran i Izrael

U prvih pet mjeseci ove godine BiH nije direktno izvozila oružje i municiju ni u Iran ni u Izrael, što nije iznenađujući podatak, jer ni ne proizvodimo naoružanje koje se može koristiti na toliku udaljenost između zaraćenih zemalja, koje ne graniče jedna sa drugom.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” potvrdili da je vrijednost izvoza namjenske industrije od januara do maja prošle godine iznosila 205.072.492 KM, a u istom periodu ove godine 285.259.770 maraka.

U spomenutom periodu prošle godine, top tri zemlje u koje smo izvozili su bile SAD, Srbija, te Slovačka. Ove godine, tabela je nešto drugačija – na prvom mjestu su i dalje SAD, na drugom je Češka, a na trećem Srbija.

Tržište imamo u nekoliko desetina zemalja širom svijeta i zanimljivo je da su na spisku, primjera radi, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Grenland, Belgija, Burundi, Mongolija, Angola, Kazahstan, Katar, Tajland. Ali – nisu ni Iran ni Izrael, što znači da nisu, direktno, kupovali naše naoružanje, čak ni za civilne potrebe. Za ovaj rat im i ne treba.

“Rat između Izraela i Irana koji se sada vodi, vodi se sa udaljenosti i koriste se dalekometni projektili, balistički ili hipersonični. BiH, tj. FBiH ne proizvodi takve projektile. Izrael i Iran nisu susjedne zemlje, između njih postoji pojas drugih zemalja, tu su Liban, Jordan, Irak, Sirija i tako dalje. Doduše, koriste se i dronovi, ali takve bespilotne letjelice BiH takođe ne proizvodi. U FBiH se proizvode dronovi za civilne potrebe, ne za vojne”, rekao je za “Nezavisne novine” Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar.

On dodaje da Vlada FBiH postavlja nadzorne odbore, pa i uprave preduzeća namjenske proizvodnje čiji je većinski vlasnik, pa na osnovu toga ima informacije o vrsti proizvodnje, količini, izvozu, kao i ostale podatke. Ima tu, međutim, još jedna bitna stavka.

“Što se tiče Izraela, on nije uvozio, ali jesu Amerikanci, koji snabdijevaju oružjem Izrael. Amerikanci su veliki uvoznici oružja iz FBiH. Sad se postavlja pitanje – šta će Amerikancima oružje iz BiH kad imaju svoju ogromnu proizvodnju. Ali oni to daju zemljama koje žele da podrže, a jedna od tih zemalja je i Izrael. Govorim o pješadijskom oružju”, naveo je Kozar.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, kada je riječ o namjenskoj industriji, izvoz je znatno porastao, sa 408,1 milion KM u 2023. na 561,5 miliona KM u 2024. Ove cifre su posebno značajne ako ih uporedimo sa, recimo, 2013. godinom, kada je izvoz iznosio tek 81.219.708 KM.

Komentarišući rezultate postignute u prošloj godini, iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da je rast izvoza iz BiH dio šireg globalnog trenda povećanja potrošnje na odbranu zbog rata u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i povećane nesigurnosti u Aziji.

“SAD su ostale glavni kupac bosanskohercegovačke vojne opreme, te je izvoz porastao sa 104,5 miliona KM na 136,4 miliona KM u 2024.”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako dodaju, evropske zemlje (Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka, Poljska) sve više učestvuju u kupovini bh. vojne opreme, što ukazuje na povećanu potražnju u NATO i EU tržištima.

“Bliski istok ostaje važan (Saudijska Arabija, Irak, Egipat), ali su neke arapske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, ispale iz liste najvećih kupaca. Azijsko tržište raste – Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su novi igrači u izvozu”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH za “Nezavisne novine”.

Kada je uvoz u BiH u pitanju, najviše se uvozi barut (52,7 odsto), što znači da BiH nije samoodrživa u ključnim komponentama za proizvodnju municije.

“Municija i eksplozivi čine značajan dio uvoza, što ukazuje na povećane potrebe domaćih institucija, vojske i policije, ili na reizvoz nakon dorade”, pojasnili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Najviše se, dodaju, uvozi iz Srbije (41,59 odsto) i Hrvatske (18,54 odsto), što ukazuje na regionalnu povezanost u vojnoj industriji. Kako naglašavaju, porast uvoza sirovina i komponenti pokazuje da BiH širi kapacitete i nastoji zadovoljiti povećane narudžbe.

“Bh. namjenska industrija bilježi snažan rast izvoza, ali se povećava i uvoz sirovina. Očekuje se da će ovaj sektor nastaviti rasti ako se održe globalne vojne napetosti i povećana potražnja za municijom i eksplozivima”, naglasili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno