Kineski izvoz je u aprilu porastao za 8,1 odsto međugodišnje uprkos velikom padu trgovine sa Sjedinjenim Američkim Državama koji je nadoknađen snažnom potražnjom iz jugoistočne Azije, objavila je danas Uprava carina Kine.
Snažan rast izvoza je znatno premašio očekivanja analitičara iz Rojtersove ankete koji su prognozirali skromniji porast od 1,9 odsto.

Ukupni kineski izvoz robe u zemlje koje su članice Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN ) porastao je za 20,8 odsto, pri čemu je izvoz u Indoneziju skočio za 37 odsto, a u Tajland za 28 odsto.

Nasuprot tome, kineski izvoz u Sjedinene Američke Države u aprilu je potonuo za više od 21 odsto, dok je uvoz iz SAD pao za skoro 14 odsto, prije svega zbog novog talasa carina koje pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Izvoz Kine ka Evropskoj uniji porastao je za 8,3 odsto na međugodišnjem nivou, dok su uvozi pali za 16,5 odsto, prenosi Si-En-Bi-Si.

Kina je u aprilu zabilježila gotovo nepromijenjen nivo uvoza u odnosu na prošlu godinu – pad od samo 0,2 odsto, iako su analitičari očekivali minus od 5,9 odsto.

Analitičari će pažljivo pratiti najavljeni sastanak američkih i kineskih zvaničnika u Švajcarskoj tokom vikenda koji bi mogao da bude prekretnica u trgovinskom sporu Vašingtona i Pekinga, dodaje američka medijska kuća, prenosi Tanjug.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp smijenio je Karlu Hejden sa mjesta bibliotekarke Kongresa, prema mejlu o otkazu koji je objavio “En-Bi-Si njuz” (NBC News).

U poruci koju joj je uputio zamjenik direktora predsjedničkog kadrovskog odjeljenja Trent Mors, navedeno je da je njen posao “završen”.

Portparol Kongresne biblioteke kasnije je potvrdio smjenu, dok je vršilac dužnosti, Robert Nulen, obavijestio zaposlene da će preuzeti njene dužnosti do daljeg.

Hejden je postavljena na funkciju 2016. godine odlukom tadašnjeg predsjednika Baraka Obame, i bila je prva žena i prva Afroamerikanka na toj poziciji u istoriji biblioteke dugoj 225 godina.

Njena smjena dolazi godinu dana prije isteka desetogodišnjeg mandata, koji je uveden zakonom iz 2015.

U svjedočenju pred Kongresom ranije ove nedjelje, Hejden je predstavila napore za modernizaciju biblioteke, ali je ubrzo nakon toga smijenjena, čime je postala druga visoka funkcionerka ove nedjelje koja je ostala bez funkcije poslije javnog svjedočenja, nakon što je otpušten i v.d. direktora FEMA Kameron Hamilton.

Demokrate su oštro reagovale na otpuštanje Hejdenove, optuživši Trampa za “političku odmazdu”.

Oni su odluku ocijenili kao “neznalačku” i povezali je sa “nastojanjima da se zabrane knjige i revidira američka istorija”, prenosi Tanjug.

Tokom posjete predsjednika Kine Si Đinpinga Moskvi povodom obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, koji Rusija obilježava Dan pobjede, on i ruski predsjednik Vladimir Putin su rekli da ”određene zemlje pokušavaju da iskrive rezultate pobjede u Drugog svjetskog rata”.
Ovo je Sijeva jedanaesta posjeta Rusiji otkako je preuzeo dužnost 2013. U četvrtak su on i Putin razgovarali skoro četiri sata, nazivajući jedan drugog bliskim prijateljem.
Putin je najavio i dolazak u Kinu na jesen, gdje će biti obilježen poraz Japana u Drugom svjetskom ratu. Zajednička izjava otišla je dalje nego ranije, direktno optužujući Sjedinjene Američke Države, prenosi b92.

“SAD i njihovi saveznici pokušavaju da prošire NATO ka azijsko-pacifičkom regionu, stvarajući zatvorene saveze i pokušavajući da pridobiju zemlje u regionu za njihovu ‘indo-pacifičku strategiju’, podrivajući time mir, stabilnost i prosperitet u regionu”, navodi se u saopštenju.

Kina godinama dijeli mišljenje Rusije da širenje NATO-a ugrožava bezbjednost. Takođe su rekli da ”jednostrane mjere prinude, uključujući ekonomske sankcije koje zaobilaze Savjet bezbjednosti UN, krše Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo i podrivaju globalnu bezbjednost”.

Kina je godinama u trgovinskom ratu sa SAD, započetom dolaskom Donalda Trampa na vlast, i taj sukob potresa svjetska tržišta. Kina i SAD treba da održe početne razgovore ovog vikenda kako bi smirile tenzije. Istovremeno, SAD vrše pritisak na Rusiju da pristane na mirovne pregovore u Ukrajini.

Susret kineskog i ruskog lidera još jednom potvrđuje koliko su njihovi odnosi bliski i koliko se vide kao protivteža američkoj dominaciji. Si je ove nedjelje rekao i da je Drugi svjetski rat predstavljao ”oslobođenje Tajvana” i njegov ”povratak Kini”.

Iako Komunistička partija Kine smatra Tajvan dijelom svoje teritorije, nikada nije vladala ostrvom – vlasti Republike Kine povukle su se tamo 1949. nakon poraza u građanskom ratu. Kina i dalje tvrdi da će silom anektirati Tajvan ako bude potrebno, a Si vidi rješavanje tog pitanja kao dio svog političkog nasljeđa.

U saopštenju se takođe navodi da Rusija “čvrsto podržava mjere Kine za zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta i postizanje nacionalnog ujedinjenja”.

Iako Kina i Rusija nemaju formalni vojni savez, njihova intenzivna vojna saradnja sve više zabrinjava. Prema projektu “Čajna Pauer”, samo prošle godine održali su čak 14 zajedničkih vojnih vježbi. Kineska počasna garda učestvovaće i na vojnoj paradi u Moskvi, koja se održava danas – prvi put od 2015. godine.
Nezavisne