Društvo
Da li su vjerska prava srpskih vojnika u BiH UGROŽENA ZA VASKRS?
Episkop bihaćko-petrovački Sergije poslao je dopis funkcionerima na nivou BiH, u kojem ih obavještava da su, kako navodi, ugrožena vjerska prava i slobode pravoslavnih pripadnika u Ministarstvu odbrane (MO) i Oružanim snagama (OS) BiH.
On se, u svojstvu dužnosti vojnog episkopa – predstavnika Srpske pravoslavne crkve u MO i OS BiH, obratio srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto i svim ministrima, poslaniku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darku Babalju, delegatu u Domu naroda Nikoli Špiriću i parlamentarnom vojnom povjereniku Bošku Šiljegoviću.
“Upoznat sam sa problemom sa kojim se susreće Kancelarija pravoslavnog dušebrižništva u MO i OS BiH u Sarajevu, a time i svi pravoslavni vjernici u MO i OS BiH”, navodi episkop Sergije u dopisu, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.
Poštovanje vjerskih praznika
Problem se, dodaje on, tiče poštovanja vjerskih praznika i njihovo regulisanje u sistemu MO BiH.
“Znajući da na nivou zajedničkih institucija BiH nema mnogih zajedničkih zakona, na njih se imaju primjenjivati entitetski propisi prema mjestu prebivališta zaposlenog. Upoznat sam da je od uspostavljanja Pravoslavne vjerske službe u MO i OS BiH praksa bila da su odluke o bogosluženjima, a u kojim se detaljnije reguliše i pitanje evidentiranja vjerskih praznika za Božić i Vaskrs, bile potpisivane od strane ministra”, ističe episkop.
Nažalost, kako dodaje, obaviješten je da je od 2026. ova praksa narušena, pod obrazloženjem da se mora poštovati Zakon o radu u institucijama BiH i Zakon o službi u OS BiH, koji govore o vjerskim potrebama, a ne o praznicima, i time se onemogućava korištenje četiri dana koji su prepoznati u Zakonu o praznicima Republike Srpske kao vjerski praznici.
“Poštuju se mnogi entitetski zakoni prema mjestu prebivališta, dok se Zakon o praznicima Republike Srpske ne poštuje. Ovdje se očigledno radi o selektivnoj primjeni zakona po principu ‘sviđa mi se – ne sviđa mi se'”, ocjenjuje episkop Sergije.
Stoga, kako dodaje, ukazuje na odnedavnu praksu u MO i OS BiH kojom se, kako ocjenjuje, na grub način uskraćuju osnovna vjerska prava zaposlenih.
“Uskraćuje im se pravo na obilježavanje vjerskih praznika, gdje se oni evidentiraju kao plaćeno odsustvo radi zadovoljenja vjerskih ili tradicijskih potreba”, poručuje episkop bihaćko-petrovački.
Razlika između vjerskog praznika i plaćenog odsustva
Ukazao je i na razliku između vjerskog praznika i plaćenog odsustva. Pozivajući se na propise, navodi, taksativno su propisani slučajevi u kojima se može ostvariti pravo na plaćeno odsustvo te obaveza podnošena posebnog zahtjeva, o kojem odlučuje poslodavac.
“Sa druge strane, praznici su tačno utvrđeni datumi u kalendarskoj godini, koji su određeni kao neradni dani na osnovu imperativnog propisa i o njihovom obilježavanju se ne podnosi nikakav zahtjev, niti o njima može odlučivati poslodavac svojim aktom u formi rješenja”, poručuje episkop.
Napominje i da su entitetski zakoni osnov za obilježavanje svih ostalih praznika za sve zaposlene u institucijama BiH, te tako, pored određenog broja istih praznika, zaposleni sa prebivalištem u Republici Srpskoj obilježavaju praznike koji se kao takvi ne obilježavaju u Federaciji i obrnuto.
“Tako je Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH 21. novembar, koji je neradni dan u Republici Srpskoj, dok zaposleni iz FBiH praznuju Dan državnosti 25. novembra, koji je neradni za zaposlene sa prebivalištem u Federaciji BiH, dok zaposleni u Republici Srpskoj redovno dolaze na posao”, podsjeća episkop.
On je naglasio i da “poistovjećivanje vjerskih praznika sa vjerskim potrebama predstavlja pogrešnu pravnu kvalifikaciju, jer se time kolektivno pravo vjerske zajednice svodi na individualni institut plaćenog odsustva, što dovodi do posebnog diskriminisanja po osnovu vjere”.
Vjerske potrebe
Sa druge strane, iz MO BiH spominju upravo “vjerske potrebe”.
“Pravo zaposlenika na odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih potreba regulisano je članom 30, stav (3) Zakona o radu u institucijama BiH. Prema odredbi zakona: izuzetno, poslodavac je dužan da omogući zaposleniku odsustvo do šest radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plate – plaćeno odsustvo”, kažu iz MO BiH za “Nezavisne novine”.
Kako tvrde, interni akt MO BiH, Pravilnik o radu državnih službenika i zaposlenika u MO BiH i civilnih lica na službi u OS BiH usklađen je sa zakonskim odredbama. “Na osnovu njega, zaposleni u cijelom sistemu odbrane imaju pravo na: dva dana plaćenog odsustva i četiri dana neplaćenog odsustva za zadovoljenje vjerskih potreba u toku kalendarske godine. Važno je napomenuti da su sve nadležne javne institucije koje se bave ovim pitanjem, uključujući Ministarstvo pravde BiH, zaključile da svi zaposleni u sistemu odbrane imaju jednaka prava na dva dana plaćenog odsustva i dodatna četiri dana neplaćenog odsustva za vjerske potrebe”, tvrde iz MO BiH.
Boško Šiljegović, parlamentarni vojni povjerenik BiH, potvrdio nam je da je dobio dopis episkopa Sergija.
“Pokrenute su određene aktivnosti u vezi s tim pitanjem”, rekao je Šiljegović za “Nezavisne novine”
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.
Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.
U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.
Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.
Društvo
SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH
Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.
Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.
Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.
Gas stiže u veći dio BiH
Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.
Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.
Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.
Dvosmjerni tok gasa
Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.
To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.
U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.
Direktna konkurencija ruskom gasu
Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.
Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.
Novi krakovi i širenje mreže
Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.
Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.
Gas kao temelj za proizvodnju struje
Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.
Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.
Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.
Investicija od oko 1,5 milijardi eura
Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.
To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.
Investitor kao presedan
Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.
Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.
Šta slijedi
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.
Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.
Energetski zaokret
Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.
Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.
Društvo
BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje
BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.
Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.
Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.
-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.
A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.
-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.
Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.
-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.
-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.
Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PORUČIO MINIĆU: Želim TV duel prema svjetskim standardima, a ne onaj koji vi sa režimom režirate (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Banjaluka3 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Politika3 dana agoKO JE Darijana Filipović, kandidat za HRVATSKOG ČLANA PREDSJEDNIŠTVA?
