Connect with us

Politika

“DA NIJE BILO SNSD, KO ZNA GDJE BI RS BILA”: Da li Milorad Dodik štiti Republiku Srpsku ili sebe

Da nije bilo SNSD, ko zna gdje bi danas bila Republika Srpska – reče Milorad Dodik nakon što je odlučeno da i ova stranka, poslije višemjesečnog političkog mrcvarenja, izađe na prijevremene izbore. Još jedno odstupanje od ranijih stavova tako je predstavljeno kao navodna zaštita Srpske i borba protiv neprijatelja.

Ali, da li je zaista tako? Koga SNSD, predvođen Dodikom, zapravo štiti Republiku Srpsku ili svoje interese?

Narodna skupština Republike Srpske je prvo zabranila održavanje prijevremenih izbora, a onda „dala mogućnost svakoj partiji da sama odluči da li će učestvovati na izborima“.

U međuvremenu je bilo prijetnji, poziva na bojkot. Opozicionari, koji su od samog početka smatrali da su prijevremeni izbori najmanje štetno rješenje za Republiku Srpsku, proglašavani su izdajnicima. Isti ti „izdajnici“ samo su čekali dan kada će SNSD objaviti da izlazi na iste te izbore. I dočekali su.

–SNSD što pre treba da u Narodnoj skupštini Republike Srpske predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsednika do prijevremenih izbora – rekao je Dodik, čime se zvanično povukao sa mjesta predsjednika i tako priznao odluke Ustavnog suda BiH i CIK BiH.

Krivicu je, i ovaj put, pripisao opoziciji.

Iz redova SNSD se, u posljednja dva dana, mogu čuti izjave u kojima se Dodik predstavlja kao neko ko žrtvovao svoj komfor zarad interesa Republike Srpske, koja bi, u suprotnom, uz pomoć opozicije, bila prekrojena po volji stranaca.

Kosovski scenario
Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka, kaže da u tome ima istine.

-Vratimo stvari na početak. Sve je počelo zato što je neko sa strane, svojim djelovanjem, pokušao da utiče na to da se donese Zakon o državnoj imovini. Donošenje takvog zakona, bilo je nepovoljno za Republiku Srpsku i pokrenulo je lavinu dešavanja koja su dovela do ovih situacija u kojima se sada nalazimo. Niko nije planirao da u ovom trenutku ide na izbore, ali kada je trebalo da se zauzme jedinstven stav, do toga nije došlo. To se vješto koristi protiv Republike Srpske, zato se i Kristijan Šmit upustio u sve ovo što radi. To je avanturizam koji je i BiH doveo u jako lošu situaciju. Pregažen je Ustav BiH, koja trenutno nema ni unutrašnji, niti spoljni suverenitet – smatra Šolaja.

Suludo je, nastavlja Šolaja, govoriti da Dodik i SNSD sve rade zbog ličnih interesa.

– Ovdje je, od prvog dana, prioritet zaštita interesa Republike Srpske! Izlazak SNSD na izbore je u kontekstu toga. Opoziciji je bila ponuđena vlada nacionalnog jedinstva, pa i da se ne ide na izbore. Uprkos tome, SDS je krenuo u izbore, predstavio kandidata, a SNSD se nakon toga opredijelio za isto. Ne smije se desiti kosovski scenario. Ja ne kažem da bi neko iz SDS bio izvođač toga, ali bi se otvorio prostor nekom manjinskom kandidatu da uđe u izbornu trku za predsjednika Srpske. Kada bi se glasovi razvodnili, a najveća stranka ne bi učestvovala, postojala bi mogućnost da neko ko nema legitimitet bude predsjednik Republike i da, koristeći one nadležnosti koje predsjednik ima, dovede Republiku Srpsku u institucionalnu krizu – kaže Šolaja, naglašavajući da je SNSD povukao „logičan potez“ i u smislu zaštite rezultata koji su ostvarili na izborima 2022.

Mi smo ovdje u situaciji da moramo da zaštitimo ustavni kapacitet Republike Srpske u BiH. Kada se već ide u pravcu izbora i kada je već dat određen legitimitet tome, treba gledati da se Republika Srpska maksimalno zaštiti od bilo kakvih nasrtaja sa strane. Neprihvatljivo je dozvoliti da se malim brojem glasova izabere neko ko bi bez ikakve odgovornosti zauzelo poziciju predsjednika Republike. Na kraju krajeva, predsjednik je zaštitinik Ustava. U kontekstu svega ovoga što sam rekao, jako je bitno koja će se osoba naći na toj funkciji – rekao je Šolaja.

Politički cunami
Politička analitičarka Tanja Topić, drugačijeg je mišljenja.

Ona kaže da SNSD, na čelu sa Dodikom, zaštitu Republike Srpske vrši na čudan, pomalo šizofren način, nastavljajući sa ispiranjem mozga građanima i odbranom neodbranjivog.

-Pitam se kome vjeruju visoki zvaničnici ove partije – sebi prije podne ili poslije podne, a kome građani. Gledamo, po ko zna koji put, “savršenu zamjenu teza” – svi drugi su krivi za stanje u kojem se nalazi Republika Srpska, to su izdajnička opozicija i strani plaćenici, samo ne oni koji su suvereno decenijama kontrolisali svaki kamen na ovom prostoru. Rezultat je vidljiv golim okom – raseljeni, osiromašeni građani, koje je poharao politički cunami – kategorična je Topićeva.

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”

Najavljeno smanjenje akciza na gorivo u Republici Srpskoj izazvalo je burne reakcije u javnosti, a iz opozicionih redova stižu oštre kritike da se radi o simboličnoj mjeri bez stvarnog efekta za građane.

Predsjednik PSS GrO Prijedor, Svetozar Vučkovac, upozorava da najavljeno pojeftinjenje ne donosi konkretno olakšanje, već predstavlja, kako kaže, kozmetički potez vlasti.

„Smanjenje akciza – simbolična mjera bez stvarnog efekta. Povrat od 0,10 KM na cijenu dizela od oko 4 KM znači smanjenje od svega 2,5%, što građani gotovo da i ne osjete.

Istovremeno, cijene goriva u Republici Srpskoj su među najvišim u regionu, dok je, primjera radi, u Srbiji smanjenje išlo i do 1 KM po litru.

Problem je i selektivna primjena mjere, odnosno nisu obuhvaćene sve benzinske pumpe, poput Neškovića, Super Petrola i drugih. To znači da dio građana neće imati nikakvu korist, što dodatno dovodi u pitanje pravičnost ove odluke.

S druge strane, rast cijene goriva za 1,40 KM donosi oko 0,20 KM više prihoda od PDV-a po litru, dok se Vlada odriče samo 0,10 KM.

To znači da Vlada RS u ovim uslovima krize zarađuje na svojim građanima.

U ovom trenutku bilo bi opravdano smanjenje akciza za najmanje 30 feninga, uz ograničavanje marži i formiranje robnih rezervi.

Da su robne rezerve postojale, ova kriza nas ne bi pogodila sada, nego za nekoliko mjeseci, do kada će ova kriza možda i prestati.“

Vučkovac ističe da trenutne mjere ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva, već samo privremeno ublažavaju pritisak, dok se budžetski prihodi, kako tvrdi, i dalje pune na račun građana.

Ovakve poruke dodatno podižu tenzije u javnosti, dok građani svakodnevno osjećaju udar na kućni budžet zbog rekordnih cijena goriva, a pitanje ostaje – da li će vlast reagovati konkretnijim mjerama ili će sve ostati na simboličnim potezima.

Nastavi čitati

Aktuelno